< Luke 22 >

1 Loentaak poei ami ti uh, hen amak boei phaihpi poei taw zoe ca hawh hy,
Y ESTABA cerca el día de la fiesta de los ázimos, que se llama la Pascua.
2 Khawsoih boeikhqi ingkaw anaa awi cawngpyikungkhqi ing thlang kqeng ce amik kqih dawngawh Jesu ce him thainaak aham a lam ce sui uhy.
Y los príncipes de los sacerdotes y los escribas buscaban cómo le matarían; mas tenían miedo del pueblo.
3 Cawh thlanghqa hlaihih ak khuiawh kaw Iskariot ami ti Judah ak kawk khuiawh Setan ce kun hy.
Y entró Satanás en Judas, por sobrenombre Iscariote, el cual era uno del número de los doce;
4 Judah ce khawsoeih boeikhqi ingkaw bawkim ak ukkung boeikhqi venna cet nawh ikawmyihna Jesu ce a mingmih a venawh ka zawihnaak lah voei, tice doet qu uhy.
Y fué, y habló con los príncipes de los sacerdotes, y con los magistrados, de cómo se lo entregaría.
5 Cekkhqi ce amik kaw zeel nawh tangka peek aham awi ta uhy.
Los cuales se holgaron, y concertaron de darle dinero.
6 Cekkhqi venawh awi ce ta nawh thlang kqeng ama awm awh Jesu ce a mingmih a venawh peek thainaak aham a tym leek ce sui hy.
Y prometió, y buscaba oportunidad para entregarle á ellos sin bulla.
7 Cehtaak poei Tuuca hyih phumnaak hen amak boei phaihpi khawnghi ce pha law hy.
Y vino el día de los ázimos, en el cual era necesario matar la pascua.
8 Jesu ing Piter ingkaw Johan ce tyi nawh, “Cet nih nawhtaw Cehtaak poei buh ainaak aham qoek a bah nih,” tina qawi hy.
Y envió á Pedro y á Juan, diciendo: Id, aparejadnos la pascua para que comamos.
9 Cekkqawi ing, Han awh nu sai sak aham na ngaih? tina hy nih.
Y ellos le dijeron: ¿Dónde quieres que aparejemos?
10 Cekkqawi na ce, “Khawk bau khuina nani lut kqoeng awh, tui pumawh tui ak doeng thlang pynoet ing ning hqum qawi kaw. Anih a cehnaak im na ce cet nih nawh,
Y él les dijo: He aquí cuando entrareis en la ciudad, os encontrará un hombre que lleva un cántaro de agua: seguidle hasta la casa donde entrare,
11 imkung a venawh, ‘Cawngpyikung ing: ka hubatkhqi mi cehtaak poei buh ka mi veelnaak aham a hun ce han nawh nu a awm?’ tihy, tina nih.
Y decid al padre de la familia de la casa: El Maestro te dice: ¿Dónde está el aposento donde tengo de comer la pascua con mis discípulos?
12 Cawh anih ing ipkhui ak kau soeih a ciimcaih ce nim huh qawi bit kaw. Amah cawh ce qoek a bah law nih moe,” tina qawi hy.
Entonces él os mostrará un gran cenáculo aderezado; aparejad allí.
13 Cekkqawi ce cet nih nawh Jesu ing ak kqawn peek qawi myihna hu hy nih. Amah cawh ce cehtaak poei buh ce qoek a bah hy nih.
Fueron pues, y hallaron como les había dicho; y aparejaron la pascua.
14 A tym a khoeh awh, Jesu ingkaw a hubatkhqi ce buh ak vel na caboei awh ngawi uhy.
Y como fué hora, sentóse á la mesa, y con él los apóstoles.
15 Cawh a mingmih a venawh, “Khuikhanaak ka huh hlan awh vawhkaw cehtaak poei buh ve nangmih mi vel haih aham ngaih nyng.
Y les dijo: En gran manera he deseado comer con vosotros esta pascua antes que padezca;
16 Kawtih ka nik kqawn peek khqi, Khawsa ram awh a soepnaak a awm hlan dy awhtaw, ve a buh ve am ai voel kawng nyng,” tinak khqi hy.
Porque os digo que no comeré más de ella, hasta que se cumpla en el reino de Dios.
17 Phaihpi ce lo nawh, zeelawi ak kqawn coengnawh, “Ve ve lo unawh pe qu lah uh.
Y tomando el vaso, habiendo dado gracias, dijo: Tomad esto, y partidlo entre vosotros;
18 Khawsa ram a pha hlan dy taw misur tui ve am aw voel qoe kawng nyng,” tinak khqi hy.
Porque os digo, que no beberé más del fruto de la vid, hasta que el reino de Dios venga.
19 Cekcoengawh phaihpi ce lo nawh zeelnaak awi ak kqawn coengawh thek nawh, a mingmih ce pek khqi hy, “Ve ve ka sa, nangmih aham peekna ak awm hly ce ni; nami ni simnaak poe aham sai law uh,” tinak khqi hy.
Y tomando el pan, habiendo dado gracias, partió, y les dió, diciendo: Esto es mi cuerpo, que por vosotros es dado: haced esto en memoria de mí.
20 Cemih lawtna boet ce lo nawh zeelnaak awi ak kqawn coengawh, “Ve ak boet taw nangmih aham ka hawk ka thi awhkaw awikam thai ni.
Asimismo también el vaso, después que hubo cenado, diciendo: Este vaso es el nuevo pacto en mi sangre, que por vosotros se derrama.
21 Cehlai kai anik zawi hlykung a kut taw kai a kut ingqawi ve caboei awh awm haih hy.
Con todo eso, he aquí la mano del que me entrega, conmigo en la mesa.
22 Thlanghqing Capa taw awitaak ce amyihna cet kaw, cehlai anih ak zawikung cetaw a haikhaw map hy,” tinak khqi hy.
Y á la verdad el Hijo del hombre va, según lo que está determinado; empero ¡ay de aquel hombre por el cual es entregado!
23 U ing nu cemih ik-oeih ce a sai kaw, tinawh a mimah ce doet qu uhy.
Ellos entonces comenzaron á preguntar entre sí, cuál de ellos sería el que había de hacer esto.
24 A mimah tloek ak khuiawh u nu ak bau soeih tice oelh qu bai uhy.
Y hubo entre ellos una contienda, quién de ellos parecía ser el mayor.
25 Jesu ing, “Gentelkhqi a Sangpahrangkhqi ing ni thlangkhqi ak khan awh uknaak ce ami taak uh; cemyihna thlang ak khan awh uknaak ak takungkhqi ce ik-oeih leek ak sai peekkungkhqi na ngai uhy.
Entonces él les dijo: Los reyes de las gentes se enseñorean de ellas; y los que sobre ellas tienen potestad, son llamados bienhechores:
26 Cehlai nangmih taw cemyihna am awm kawm uk ti. Nangmih anglakawh ak bau khyt ing ce ak zawi khyt myihna a awm aham awm hy, ukkung ing bibikung myihna a awm ham awm hy.
Mas vosotros, no así: antes el que es mayor entre vosotros, sea como el más mozo; y el que es príncipe, como el que sirve.
27 U nu ak bau bet, buh ai aham caboei awh ak ngawi nu, am awhtaw, buh ak lokung nu? Cehlai kai taw nangmih anglakawh bibikung na awm nyng.
Porque, ¿cuál es mayor, el que se sienta á la mesa, ó el que sirve? ¿No es el que se sienta á la mesa? Y yo soy entre vosotros como el que sirve.
28 Nangmih taw sykzoeknaak ka huh awh ka venawh awm poe uhyk ti.
Empero vosotros sois los que habéis permanecido conmigo en mis tentaciones:
29 Ka pa ing qam ce ka venawh ani peek amyihna, nangmih a venawh ni pek khqi lawt nyng,
Yo pues os ordeno un reino, como mi Padre me lo ordenó [á mí],
30 nangmih ing ka ram awh buh a an aw a ai unawh Israel thlang hlaihih ce awi nami dengnaak thai aham ngawihdoelh awh ce ngawi kawm uk ti.
Para que comáis y bebáis en mi mesa en mi reino, y os sentéis sobre tronos juzgando á las doce tribus de Israel.
31 Simon, Simon, Setan ing nang ce cang vam amyihna vam aham ni ngaih hy.
Dijo también el Señor: Simón, Simón, he aquí Satanás os ha pedido para zarandaros como á trigo;
32 Cehlai, Simon, nak cangnaak amang tluknaak aham nang aham cykcah hawh nyng. Na hu na nang voei tlaih awh ce na koeinaakhqi tha awm sak lah,” tina hy.
Mas yo he rogado por ti que tu fe no falte: y tú, una vez vuelto, confirma á tus hermanos.
33 Cehlai anih ing, “Bawipa, nang ing thawng tlak haih ham ingkaw thih haih aham awm oepchoeh na awm nyng,” tina hy.
Y él le dijo: Señor, pronto estoy á ir contigo aun á cárcel y á muerte.
34 Jesu ing, “Piter, ka nik kqawn peek, tuhngawi ai ang khawng hlan awh, thum voei nik khawng kawp ti,” tina hy.
Y él dijo: Pedro, te digo que el gallo no cantará hoy antes que tú niegues tres veces que me conoces.
35 Cekcoengawh Jesu ing cekkhqi venawh, “Kai ing tangka bawm, sawngsa ingkaw khawmyk kaana ka ni tyih khqi awh nami voet hlauhnaak ak awm nu? tinak khqi hy. A mingmih ing, “Am awm hy,” tina uhy.
Y á ellos dijo: Cuando os envié sin bolsa, y sin alforja, y sin zapatos, ¿os faltó algo? Y ellos dijeron: Nada.
36 Cekkhqi na ce, “Cehlai tuh awhtaw tangka bawm nami taak awhtaw khyn uh, sawngsa awm, zawzi am nami taak awhtaw nami angki ce zawi unawh thlai uh.
Y les dijo: Pues ahora, el que tiene bolsa, tómela, y también la alforja, y el que no tiene, venda su capa y compre espada.
37 Anih ce thlak thawlhkhqi mi noet sih haih uhy, tinawh qee sut ce awm hy: ka nik kqawn peek khqi ve ak awi ve kai awh a soep aham awm hy. Oeih, kai akawng qee ce na ak awm ce soep tawm ca hawh hy,” tinak khqi hy.
Porque os digo, que es necesario que se cumpla todavía en mí aquello que está escrito: Y con los malos fué contado: porque lo que [está escrito] de mí, cumplimiento tiene.
38 A hubat khqi ing, Toek lah, Bawipa, vawh zawzi pakkhih awm hy ve, tina uhy. Anih ing, “Ce zah mah, khoek hawh hy,” tinak khqi hy.
Entonces ellos dijeron: Señor, he aquí dos espadas. Y él les dijo: Basta.
39 A ceh khawi amyihna Jesu taw Olive tlang na ce cet hy, a hubatkhqi ing a hu awh hquut uhy.
Y saliendo, se fué, como solía, al monte de las Olivas; y sus discípulos también le siguieron.
40 Ami pha awh, cekkhqi venawh, “Syknaak ak khuiawh am naming tluknaak aham cykcah lah uh,” tinak khqi hy.
Y como llegó á aquel lugar, les dijo: Orad que no entréis en tentación.
41 Amah taw lung nik khawng choet a hlanaak na cet nawh, khuk sym doena cykcah hy.
Y él se apartó de ellos como un tiro de piedra; y puesto de rodillas oró,
42 “Ka pa nak kawngaih awhtaw vawhkaw boet ve khoe law mai lah; cehlai kai ak kawngaih am seitaw, nang ak kawngaihnaak myihna awm hawn seh,” tina hy.
Diciendo: Padre, si quieres, pasa este vaso de mí; empero no se haga mi voluntad, sino la tuya.
43 Cawh khan ceityih ce a venawh dang pe nawh anih ce tha pehy.
Y le apareció un ángel del cielo confortándole.
44 Kawpoek kyi ingkaw khawsi ak dung soeih ing cykcah hy, am hlan tui ce thi amyihna dek na dyh cawp cawp hy.
Y estando en agonía, oraba más intensamente: y fué su sudor como grandes gotas de sangre que caían hasta la tierra.
45 A cykcah boet coengawh tho nawh a hubatkhqi venna cet hy, cekkhqi taw amik kaw a set aih awh qoei unawh ami ih ce hu hy.
Y como se levantó de la oración, y vino á sus discípulos, hallólos durmiendo de tristeza;
46 “Ikawtih nami ih hqoeng? Sykzoeknaak khuiawh am naming tluknaak aham cykcah lah uh,” tinak khqi hy.
Y les dijo: ¿Por qué dormís? Levantaos, y orad que no entréis en tentación.
47 Awi ak kqawn hui awh thlang kqeng ce law hy, thlanghqa hlaihih ak khuiawh kaw thlang pynoet, Judah ami ti ing cekkhqi ce lawpyi khqi hy. Jesu ce mawk aham a venna law hy,
Estando él aún hablando, he aquí una turba; y el que se llamaba Judas, uno de los doce, iba delante de ellos; y llegóse á Jesús para besarlo.
48 cehlai Jesu ing, “Judah, nang ing Thlanghqing Capa ve mawknaak ing na zawi nawh nu? tina hy.
Entonces Jesús le dijo: Judas, ¿con beso entregas al Hijo del hombre?
49 Cawhkaw ik-oeih ce Jesu a hubatkhqi ing ami huh awh, Zawzi ing ka mik boeng hly mai nu? tina uhy.
Y viendo los que estaban con él lo que había de ser, le dijeron: Señor, ¿heriremos á cuchillo?
50 Thlang pynoet ing khawsoeih boei a tyihzawih ce boeng hy, ang haa ce sek pe hlak hy.
Y uno de ellos hirió á un siervo del príncipe de los sacerdotes, y le quitó la oreja derecha.
51 Jesu ing, “Ce tloek mah,” tina hy. Cawhkaw thlang ang haa ce bi pe nawh qoei sak tlaih hy.
Entonces respondiendo Jesús, dijo: Dejad hasta aquí. Y tocando su oreja, le sanó.
52 Cekcoengawh Jesu ing khawsoeih boeikhqi, bawkim ak ukkungkhqi, a hqamcakhqi ingkaw a venawh ak law thlangkhqi boeih a venawh, “Kai ve quk-ai na ka awm awh nu, zawzi ingkaw thingboeng ing nami ni law sih?
Y Jesús dijo á los que habían venido á él, los príncipes de los sacerdotes, y los magistrados del templo, y los ancianos: ¿Como á ladrón habéis salido con espadas y con palos?
53 Myngawi tempul kawngma awh nangmih ing ni awm haih awh, am nim tu uhyk ti. Cehlai ve ve nangmih a tym ni, thannaak ing a uk hui awh ve,” tinak khqi hy.
Habiendo estado con vosotros cada día en el templo, no extendisteis las manos contra mí; mas ésta es vuestra hora, y la potestad de las tinieblas.
54 Anih ce tu unawh, khawsoeih boei khyt a im na khyn uhy. Cawh Piter ing ak hla nakawng qym hy.
Y prendiéndole trajéronle, y metiéronle en casa del príncipe de los sacerdotes. Y Pedro le seguía de lejos.
55 Cehlai im kawngma ang lung awh ce kutoet na ngawi unawh mai ami awm awh, Piter awm cekkhqi anglakawh ce ngawi lawt hy.
Y habiendo encendido fuego en medio de la sala, y sentándose todos alrededor, se sentó también Pedro entre ellos.
56 Maikung awh ang ngawih ce nu tyihzoeih pynoet ing uhy. Toek ceet nawh, Ve ak thlang awm anih ingqawi awm haih lawt hy,” tina hy.
Y como una criada le vió que estaba sentado al fuego, fijóse en él, y dijo: Y éste con él estaba.
57 Cehlai oelh hy Nang nu, anih ce am sim nyng, tina hy.
Entonces él lo negó, diciendo: Mujer, no le conozco.
58 A khoeh a awm coengawh thlak chang pynoet ing hu bai nawh a venawh, Nang awm a mingmih ak khuiawh kaw thlang lawt ni, tina hy. Cawh Piter ing, Kai amni,” tina hy.
Y un poco después, viéndole otro, dijo: Y tú de ellos eras. Y Pedro dijo: Hombre, no soy.
59 Khawnoek pynoet tluk a dii coengawh thlang pynoet bai ing, Ve ak thlang awm anih ingqawi awm haih meqee hy nih, Kalili thlang na awm awm bai hy, tina hy.
Y como una hora pasada otro afirmaba, diciendo: Verdaderamente también éste estaba con él, porque es Galileo.
60 Piter ing, Nak kqawn ce a sim na am sim qoe nyng!” tina bai hy. Ce myihna awi ak kqawn coeng kqoeng awh ai khawng poehoei hy.
Y Pedro dijo: Hombre, no sé qué dices. Y luego, estando él aún hablando, el gallo cantó.
61 Bawipa ing hawi nawh Piter ce toek hy. Bawipa ing awi ak kqawn peek ce Piter ing: “Tuhngawi awh ai ang khawng hlan awh, thum voei nik khawng kawp ti,” a tinaak awi ce poek hqoet hy.
Entonces, vuelto el Señor, miró á Pedro: y Pedro se acordó de la palabra del Señor como le había dicho: Antes que el gallo cante, me negarás tres veces.
62 Cekcoengawh a leng benna cet nawh khawteh na kqang hy.
Y saliendo fuera Pedro, lloró amargamente.
63 Jesu ak sawikung qalkapkhqi ing the a kha na unawh vyk uhy.
Y los hombres que tenían á Jesús, se burlaban de él hiriéndole;
64 A mik ce zen pe khoep unawh doet uhy, U ing nu a ni vyk ce kqawn lah?” tina uhy.
Y cubriéndole, herían su rostro, y preguntábanle, diciendo: Profetiza quién es el que te hirió.
65 Thekhanaak awi khawzah ing tlai am tlek uhy.
Y decían otras muchas cosas injuriándole.
66 A khawngawi khaw a dai awh ce thlang kqeng a hqamcakhqi, khawsoeih boeikhqi ingkaw anaa awi cawngpyikungkhqi ce kutoet na hu qu uhy, cawh Jesu ce sawi law pe uhy.
Y cuando fué de día, se juntaron los ancianos del pueblo, y los príncipes de los sacerdotes, y los escribas, y le trajeron á su concilio,
67 Nang ve Khrih aw, kqawn lah? tina uhy. Jesu ing, “Kqawn law bai nyng seiawm, am nik cangna hly uhyk ti,
Diciendo: ¿Eres tú el Cristo? dínos[lo]. Y les dijo: Si os [lo] dijere, no creeréis;
68 ni doet khqi nyng seiawm am nim hlat kawm uk ti.
Y también si [os] preguntare, no me responderéis, ni [me] soltaréis:
69 Cehlai tuh awhkawng, Thlanghqing Capa ing Khawsa thak awm tang benawh ngawi bit kaw,” tinak khqi hy.
Mas después de ahora el Hijo del hombre se asentará á la diestra de la potencia de Dios.
70 Cawh cekkhqi boeih ing, Cawhtaw nang ve Khawsa capa aw?” tina uhy. Anih ing, “Namik kqawn a myihna kai zawk ni,” tinak khqi hy.
Y dijeron todos: ¿Luego tú eres Hijo de Dios? Y él les dijo: Vosotros decís que yo soy.
71 Cawh cekkhqi ing, Ikaw ham simpyikung ni kyk qee hly bai? Amah am kha awhkawng ak awi ning za qi hawh saw kaw ve,” ti uhy.
Entonces ellos dijeron: ¿Qué más testimonio deseamos? porque nosotros [lo] hemos oído de su boca.

< Luke 22 >