< Cei 5 >

1 Ananias ak mingnaak thlang pynoet ing a zu Sapphira ingqawi khawhun ani taak ce zawi hy nih.
E um certo varão chamado Ananias, com safira, sua mulher, vendeu uma propriedade;
2 A zu a simpyinaak ing tangka a vang ce amah aham a taak coengawh, a vang ce ceityihkhqi a khawkung awh tloeng hy nih.
E reteve parte do preço, sabendo-o também sua mulher; e, trazendo uma parte dele, a depositou aos pés dos apóstolos.
3 Piter ing, “Ananias, kawtih setan nak kawlung khuiawh be sak nawh Ciim Myihla ce na thai na latnaak? Khawhun phu tangka a vang ce namah aham ta hyk ti.
Disse então Pedro: Ananias, porque encheu Satanás o teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo, e retivestes parte do preço da herdade?
4 Na zawih hlanawh awm namah a koena ni a awm ka ti koenoek? Na zawih coeng bai awh awm tangka ce namah a ngaihnaak amyihna hawna thai tik saw kaw? Ikaw ing nu vemyihna nak kawlung awh bi a bi? Thlang am thaina tiksaw Khawsa ni na thainaak hy,” tina hy.
Guardando-a, não ficava para ti? E, vendida, não estava em teu poder? Porque formaste este desígnio em teu coração? Não mentiste aos homens, mas a Deus
5 Ananias ing ce ak awi ce ang zaak awh, tlu nawh thi hy. Ce akawng ak zakhqi boeih ing kqih uhy.
E Ananias, ouvindo estas palavras, caiu e expirou. E um grande temor veio sobre todos os que isto ouviram.
6 Cawh cadawngkhqi law unawh, a qawk ce ami lawh coengawh, kawt unawh pup uhy.
E, levantando-se os mancebos, pegaram dele, e, transportando-o para fora, o sepultaram.
7 Khawnoek pathum tluk a awm coengawh a zu cawhkaw akawng ce am sim kana lut lawt hy.
E, passando um espaço quase de três horas, entrou também sua mulher, não sabendo o que havia acontecido.
8 Piter ing, “Nim then lah, khawhun ce tangka ve zah doeng na nu nani zawih tang?” tina hy. Anih ing, “Oeih, ve zah doeng ni,” tina hy.
E disse-lhe Pedro: Dize-me, vendestes por tanto aquela herdade? E ela disse: Sim, por tanto.
9 Piter ing a venawh, “Ikawmyihna Bawipa ang Myihla noek adak aham naning zaak qu? Toek lah ce! na va amik pukkhqi a khaw ce chawmkeng awh ni a awm hyn ce, nang awm nik kawt pahoei lawt kawm uh,” tina hy.
Porém Pedro lhe disse: Porque é que entre vós vos concertastes para tentar o espírito do Senhor? Eis ai à porta os pés dos que sepultaram a teu marido, e também te levarão a ti.
10 Cawh Piter a khawkung awh tlu nawh thi pahoei hy. Cadawngkhqi law unawh, a qawk ce ami huh awh kawt unawh a va ak phyi keng awh pup uhy.
E logo caiu aos seus pés, e expirou. E, entrando os mancebos, acharam-na morta, e a sepultaram junto de seu marido.
11 Ce akawng ce thlangboel ingkaw ak zakhqi boeih ing kqih uhy.
E veio um grande temor a toda a igreja, e a todos os que ouviram estas coisas.
12 Ceityihkhqi ing kawpoek kyi themkhqi ingkaw hatnaakkhqi sai uhy. Ak cangnaak thlangkhqi boeih ce Solomon Imhloeih awh cun hoeih hoeih uhy.
E muitos sinais e prodígios eram feitos entre o povo pelas mãos dos apóstolos. E estavam todos unânimes no alpendre de Salomão.
13 Thlangkhqi ing a mingmih ce kyih am cah khqi hlai uhy, bawng aham taw kqih laklaw uhy.
E dos outros ninguém ousava ajuntar-se com eles: mas o povo tinha-os em grande estima.
14 Cehlai, pa ingkaw nu thlang khawzah ing Bawipa ce cang nak khqoet khqoet unawh thlang pung a tai khqoet khqoet hy.
E a multidão dos que criam no Senhor, tanto homens como mulheres, crescia mais e mais.
15 Piter a ceh awh ang myihlip ing dah na seh ti unawh, thlaktlokhqi ce lam na law pyi unawh hiphaih ingkaw phakkhqi awh zaih sak uhy.
De sorte que transportavam os enfermos para as ruas, e os punham em leitos e em camilhas para que a sombra de Pedro, quando passasse, cobrisse alguns deles.
16 Jerusalem khaw a kengsam awhkaw khawkhqi awhkawng thlang kqeng law unawh thlaktlokhqi ingkaw qaai ing am tukhqi ce law pyi uhy, cekkhqi boeih ing qoeinaak hu uhy.
E até das cidades circunvizinhas concorria a multidão a Jerusalém, conduzindo enfermos e atormentados de espíritos imundos; os quais todos eram curados.
17 Cawh khawsoeih boei ak hqam soeih ingkaw a pyikhqi, Sadusi anglakawhkaw thlangkhqi ce tlai se uhy.
E, levantando-se o sumo sacerdote, e todos os que estavam com ele (que era a seita dos sadduceos), encheram-se de inveja,
18 Ceityihkhqi ce tu unawh thawngim khuina thlak khqi uhy.
E lançaram mão dos apóstolos, e os puseram na prisão pública.
19 Cehlai khawmthan awh Bawipa ak khan ceityih ing thawngim chawmkeng ce awng nawh a mingmih ce a leng na sawi khqi hy.
Mas de noite um anjo do Senhor abriu as portas da prisão, e, tirando-os para fora, disse:
20 “Cet unawh taw bawkim awh dyi unawh thlang boeih venawh ve hqingnaak awi ve vak kqawn uh,” tinak khqi hy.
Ide apresentar-vos no templo, e dizei ao povo todas as palavras desta vida.
21 Khaw a dai law awhtaw bawkim ak khuina lut tlaih unawh, khan ceityih ing ak kqawn peek amyihna, thlangkhqi ce cawngpyi uhy. Khawsoih boei ak hqam soeih ingkaw a pyikhqi ce ami pha awhtaw Israel a hqamcakhqi ngawih cunnaak – Sanhedrin ce khy unawh thawngim khuiawh kaw ceityihkhqi ce lawh sak khqi ham thlang tyi uhy.
E, ouvindo eles isto, entraram de manhã cedo no templo, e ensinavam. Chegando, porém, o sumo sacerdote e os que estavam com ele, convocaram o conselho, e a todos os anciãos dos filhos de Israel, e enviaram ao cárcere, para que de lá os trouxessem.
22 Cehlai thawngim ce ami pha awh, thawnguk boei ing cekkhqi ce am hu voel hy. Hlat tlaih unawh,
Mas, tendo lá chegado os servidores, não os acharam na prisão, e, voltando, lho anunciaram,
23 “Thawngim awm ak nep na khai qu nawh, thawngim ak qehkhqi awm chawmkeng awh ak nep cana awm uhy; cehlai chawh ka mim awng law awhtaw ak khuiawh u awm am awm voel hy,” tina uhy.
Dizendo: achamos realmente o cárcere fechado, com toda a segurança, e os guardas, que estavam fora, diante das portas; mas, quando abrimos, ninguém achamos dentro.
24 Ce ak awi ce a ming zaak awh, bawkim ak temkung qaal boei ingkaw khawsoeih boeikhqi ce a mingngaih na kyi hy, “Ikawmyihna a awmnaak hy voei?” ti uhy.
Então o capitão do templo e os principais dos sacerdotes, ouvindo estas palavras, estavam perplexos acerca do que viria a ser aquilo.
25 Cawh thlang pynoet ce law nawh, “Toek lah uh! Nangmih ing thawng namik thlak ce bawkim awh dyi unawh thlang cawngpyi uhy,” tinak khqi hy.
E, chegando um, anunciou-lhes, dizendo: Eis que os homens que encerrastes na prisão estão no templo e ensinam ao povo.
26 Cawh qaal boei ce a bibikungkhqi mi cet unawh ceityihkhqi ce lawpyi uhy. Thlangkhqi ing lung ing nik khawng khqi hau kaw ti unawh awih zoei cana lawpyi dym uhy.
Então foi o capitão com os servidores, e os trouxe, não com violência (porque temiam ser apedrejados pelo povo).
27 Ceityihkhqi ce ami lawpyi coengawh, khawsoeih boei ak hqam soeih ing a doet ham Sanhedrin haiawh khy uhy.
E, trazendo-os, os apresentaram ao conselho. E o sumo sacerdote os interrogou, dizendo:
28 “Ve ang ming ing am nami cawngpyi aham ni yn khqi ceet ceet hawh unyng. Cehlai ve cawngpyinaak ing Jerusalem nami be sak coengawh ve ak thlang a thi awh kaimih ve thawlh puk aham cai uhyk ti,” tina uhy.
Não vos admoestamos nós expressamente que não ensinasseis nesse nome? E eis que já enchestes Jerusalém dessa vossa doutrina, e quereis trazer sobre nós o sangue desse homem
29 Piter ingkaw ak chang ceityihkhqi ing: “Thlanghqing ak awi anglakawh Khawsak awi ni ka ming ngai hly bet hy!
Porém, respondendo Pedro e os apóstolos, disseram: Mais importa obedecer a Deus do que aos homens.
30 Nangmih a pa a Khawsa ing, nangmih ing thing awh tai unawh nami him Jesu ce, thihnaak awhkawng thawh tlaih hawh hy.
O Deus de nossos pais resuscitou a Jesus, ao qual vós matastes suspendendo-o no madeiro.
31 Zutnaak ing thawlh qeenkhaw ngainaak ce Israelkhqi venawh a peeknaak thai aham Khawsa ing anih ce ak tang benawh boei ingkaw hulkung na zoeksang hawh hy.
Deus com a sua dextra o elevou a príncipe e Salvador, para dar a Israel o arrependimento e remissão dos pecados.
32 Ve a kawnglam awh ve kaimih taw simpyikung na awm unyng, amah ak awi ak ngaikhqi venawh Khawsa ing a peek Ciim Myihla awm simpyikung na awm hy,” tinak khqi uhy.
E nós somos testemunhas acerca destas palavras, e também o Espírito Santo, que Deus deu àqueles que lhe obedecem.
33 Ce ak awi ce a ming zaak awh, amik kaw so nawh cekkhqi ce him aham ngaih uhy.
E, ouvindo eles isto, se enfureciam, e deliberaram mata-los.
34 Cehlai Gamaliel ak mingnaak Farasi thlang pynoet, anaa awi cawngpyikung, thlang boeih ing ak kqihchah, ce Sanhedrin anglakawh dyi nawh cawhkaw ceityihkhqi ce a leng na ceh sak aham awi pehy.
Mas, levantando-se no conselho um certo fariseo, chamado Gamaliel, doutor da lei, venerado por todo o povo, mandou que por um pouco levassem para fora os apóstolos;
35 Cekcoengawh cekkhqi venawh: “Israel thlangkhqi aw, ve ak thlangkhqik khan awh sai aham naming cai ve ak nep na poek lah uh.
E disse-lhes: Varões israelitas, acautelai-vos, enquanto ao que haveis de fazer acerca desses homens.
36 Ma awh Theuda ak mingnaak thlang pynoet ing, thlang mailai am amyihna kqawn qu nawh, thlang zali ing hquut uhy. Cehlai anih ce ami him coengawh taw a hubatkhqi awm plal a tham unawh, ikaw na awm am awm cawh uhy.
Porque antes destes dias levantou-se Theudas, dizendo ser alguém: deste se acercou o número de uns quatrocentos homens; o qual foi morto, e todos os que lhe deram ouvidos foram dispersos e reduzidos a nada.
37 Anih a awm coeng bai awh, Juda ak mingnaak Kalili phyn thlang pynoet ce thlangmi noetnaak a awm tloek awh awm bai nawh thlang pynoet ce qaal na thawh sak hy. Anih awm him bai unawh a hubatkhqi ce plam boeh boeh uhy.
Depois deste levantou-se Judas, o galileu, nos dias do alistamento, e levou muito povo após si; e também este pereceu, e todos os que lhe deram ouvidos foram dispersos.
38 Cedawngawh, ve a kawnglam awh ve awi kqawn law lah vang nyng: Ve ak thlangkhqi ve ta dym mai uh! Ceh sak khqi mai uh! A mingmih ang cainaak ingkaw ami bibinaak ve thlanghqing a sai na a awm awhtaw plal bit kaw.
E agora digo-vos: dai de mão a estes homens, e deixai-os, porque, se esse desígnio, ou essa obra, é de homens, se desfará,
39 Cehlai Khawsa a sai na a awm awhtaw, am hqee thai kawm uk ti; Khawsa ak oelh na ni awm kqoeng hau kawm uh,” tinak khqi hy.
Mas, se é de Deus, não podereis desfaze-la; para que não aconteça serdes também achados combatendo contra Deus.
40 Anih ak awih kqawn ing cekkhqi ce noeng khqi hy. Cekcoengawh ceityihkhqi ce ak khuina khy khqi tlaih unawh vyk khqi uhy. Jesu ang ming ing awi ama mik kqawn voel aham awi amik kqawn peek coengawh hlah khqi tlaih uhy.
E concordaram com ele. E, chamando os apóstolos, e tendo-os açoitado, mandaram que não falassem no nome de Jesus, e os deixaram ir.
41 Sanhedrin ce ceityihkhqi ing cehta unawh, ce ang ming awh khuikha kyinaak ami huh aham tyng qoe na a awm a dawngawh zeel uhy.
Retiraram-se pois da presença do conselho, rogozijando-se de terem sido julgados dignos de padecer afronta pelo nome de Jesus.
42 Khawnghi hypoet coengawh hypoet, bawkim awh, im pynoet coeng pynoet awh ang dym kaana thlang cawngpyi unawh Jesu taw Khrih ni ti awithang leek ce khypyi uhy.
E todos os dias, no templo e nas casas, não cessavam de ensinar, e de anunciar a Jesus Cristo.

< Cei 5 >