Olcueih 14
1 Hlang cueih nu loh a im a sak dae, anglat long tah a kut neh a koengloeng.
Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
2 BOEIPA aka rhih tah a dueng la cet dae, a longpuei kho aka hmang loh BOEIPA a hnaep.
Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
3 Hlang ang kah a ka ah hoemnah kuhci om tih, aka cueih rhoek kah hmuilai loh amamih te a ngaithuen sak.
U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
4 Saelhung a om pawt vaengah kongduk khaw caih dae, vaito thadueng lamkah canghum cangpai thoeng.
Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
5 Oltak rhoek kah laipai tah a laithae moenih. Tedae a honghi kah laipai long tah laithae ni a sat.
Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
6 Hmuiyoi loh cueihnah a tlap dae a hong ni, mingnah he aka yakming ham tah yoeikoek mai.
Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
7 Hlang ang te a hmai lamloh caeh tak, mingnah olka te na ming pawt ve.
Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
8 Aka thaai kah cueihnah long tah a longpuei te a yakming dae, aka ang kah a anglat tah thailatnah ni.
Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
9 Aka ang loh hmaithennah te a hnael dae, aka thuem long tah a laklo ah kolonah a saii.
Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
10 A hinglu khahingnah loh lungbuei a ming. Te dongah a kohoenah dongah rhalawt loh boi thil pawh.
Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
11 Halang rhoek kah im tah a phae pah vetih aka thuem kah dap tah rhoeng ni.
Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
12 Longpuei he hlang kah mikhmuh ah thuem dae a hmailong ah dueknah longpuei la om.
Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
13 Nueihbu dongah lungbuei loh thak a khoeih tih, a tloihsoi ah kohoenah khaw pha-ueknah la poeh.
I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
14 Lungbuei aka balkhong khaw, hlang then khaw a khosing te amah hah bitni.
Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
15 Hlangyoe long tah olka boeih te a tangnah dae, aka thaai long tah a khokan te a yakming.
Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
16 Aka cueih long tah a rhih tih boethae te a nong tak. Tedae aka ang long tah a paan tih a omtoem.
Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
17 Thintoek bangkek loh a anglat a phoe tih, tangkhuepnah aka khueh hlang khaw a hmuhuet uh.
Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
18 Hlangyoe loh anglat a pang tih, aka thaai rhoek loh mingnah te a muei uh.
Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
19 Hlang thae rhoek te hlang then rhoek kah mikhmuh ah, halang rhoek te hlang dueng kah vongka ah ngam uh ni.
Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
20 Khodaeng te a hui long khaw a hmuhuet tih, hlanglen tah muep a lungnah.
I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
21 A hui taengah aka hnoelrhoeng uh tah tholh tih, mangdaeng kodo aka rhen tah a yoethen.
Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
22 Boethae aka uep rhoek te kho a hmang uh moenih a? Tedae sitlohnah neh uepomnah long tah hnothen ni a caai thil.
Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
23 Patangnah cungkuem loh kumkonah a om sak. Tedae hmuilai dongkah ol bueng ngawn tah tloelnah la poeh.
U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
24 Khuehtawn he aka cueih rhoek kah a rhuisam la om tih, aka ang rhoek tah anglat la anglat coeng.
Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
25 Oltak kah laipai loh hinglu a huul tih, hlangthai palat loh laithae a sat.
Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
26 BOEIPA hinyahnah dongah pangtungnah sarhi khaw om, te dongah a ca rhoek ham hlipyingnah la om.
U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
27 BOEIPA hinyahnah tah hingnah thunsih neh, dueknah hlaeh lamloh aka phaelh sak la om.
Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
28 Pilnam kah cangpai dongah ni manghai kah rhuepomnah khaw a om, namtu a om pawt vaengah mangpa kah porhaknah la om.
Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
29 Thintoek aka ueh tah bahoeng a lungcuei tih, mueihla bangkek loh anglat ni a pomsang.
Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
30 Lungbuei hoeihnah tah pumsa kah hingnah la om tih, thatlainah khaw rhuh keet la poeh.
Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
31 Tattloel aka hnaemtaek loh amah aka saii ni a veet, BOEIPA aka thangpom long tah khodaeng a rhen.
Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
32 Halang tah a boethae ah bung tih, aka dueng tah a dueknah rhangneh ying.
Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
33 Aka yakming kah lungbuei ah cueihnah khaw rhaehrhong tih, hlang ang lakli ah khaw ming uh coeng.
U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
34 Duengnah loh namtom a pomsang tih, tholhnah loh namtu te rhaidaeng la a khueh.
Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
35 Manghai kah kolonah loh sal te a cangbam tih, a thinpom loh yah a bai.
Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
