Olcueih 11
1 Hlangthai palat kah cooi te BOEIPA kah tueilaehkoi tih, coilung a thuem te a kolonah la om.
Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.
2 Althanah ha pawk vaengah yah khaw thoeng, tedae cueihnah tah kodo nen ni ha pawk.
S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.
3 Aka thuem rhoek kah muelhtuetnah loh amamih te a mawt tih, hnukpoh rhoek kah a saveknah loh amamih te a rhoelrhak la a rhoelrhak sak.
Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.
4 A thinpom khohnin ah tah a boeirhaeng nen khaw hoeikhang pawt vetih, duengnah long ni dueknah lamloh a huul eh.
Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.
5 Duengnah long tah a longpuei te cuemthuek la a dueng sak tih, halang te a a halangnah loh a cungku sak.
Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.
6 Aka dueng rhoek tah duengnah loh a huul tih, hnukpoh rhoek tah talnah loh a tuuk.
Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.
7 Halang hlang kah dueknah dongah ngaiuepnah khaw moelh tih, thahuem kah ngaiuepnah khaw tahah.
Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.
8 Aka dueng tah citcai lamkah khaw pumcum tih anih yueng la halang taengla a pawk pah.
Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.
9 Lailak kah a ka loh a hui a phae tih aka dueng kah mingnah rhangneh pumcum uh.
Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.
10 Aka dueng kah thennah dongah ni khorha loh sundaep thil tih halang a milh vaengah tamlung a lohuh.
Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.
11 Aka thuem rhoek kah yoethennah loh vangpuei a pomsang tih, halang kah a ka longtah a koengloeng.
Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.
12 Lungbuei aka talh loh a hui te a hnoel a rhoeng dae lungcuei hlang long tah hil a phah.
Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.
13 Caemtuh a caeh vaengah baecenol te a hliphen tih mueihla ah tangnah koila aka om long tah olka a tuem.
Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.
14 A niing a tal dongah pilnam cungku tih, uentonah a yet nen ni loeihnah a om.
Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.
15 Kholong loh rhi a khang atah boethae loh thae a huet ni, Tedae kutyuh aka hnoel tah a pangtung uh.
Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.
16 Huta mikdaithen loh thangpomnah te a moem tih, hlanghaeng loh khuehtawn a koi ni.
Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.
17 Sitlohnah aka khueh hlang loh a hinglu khaw a phai dae muenying muenyang loh a pumsa a lawn khoeng.
Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.
18 Halang loh a honghi khaw thaphu la a saii tih, duengnah cangti aka tuh longtah oltak kutphu te a doe.
Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.
19 Duengnah tah hingnah la pawk tih, boethae aka hloem khaw a dueknah ham ni.
Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.
20 Lungbuei a voeldak tah BOEIPA kah a tueilaehkoi tih, cuemthuek longpuei tah a kolonah la om.
Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.
21 Kut sokah kut pataeng boethae a hmil moenih, tedae aka dueng kah tiingan tah loeih ni.
Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.
22 Sakthen nu khaw omih aka phaelh tah ok hnarhong dongkah sui hnaii banghui ni.
Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.
23 Aka dueng rhoek long tah a then ngaiuepnah bueng ni a ngaihlihnah tih halang rhoek long tah thinpom a khueh.
Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.
24 A khueh duen te a tael tih koep a koei pah, hloh malcal khaw tloelnah la om sumsoek.
Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.
25 yoethennah hinglu loh a doedan vetih, a tulcah dongah amah te khaw a suep van ni.
Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.
26 Cangpai aka hloh te namtu loh a tap tih aka hlah te tah a lu ah yoethennah loh a vuei.
Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.
27 A then aka toem loh kolonah a tlap tih, boethae aka tlap tah amah a thoeng thil.
Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.
28 A khuehtawn dongah aka pangtung tah cungku vetih aka dueng rhoek tah thinghnah bangla boe ni.
Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.
29 A imkhui aka lawn tah khohli a pang vetih, aka ang khaw lungbuei aka cueih taengah sal la om ni.
Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.
30 Aka dueng kah a thaih tah hingnah thingkung la om tih, hinglu aka tuek ni aka cueih.
Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.
31 Aka dueng pataeng diklai dongah a thuung atah halang neh laihmu aisat te a thuung ni ta.
Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.
