2 Khokhuen 12

1 Rehoboam kah ram neh a thadueng he cikngae bangla om, amah neh Israel boeih long khaw BOEIPA kah olkhueng te a hnawt.

Kad je Roboam utvrdio kraljevstvo i ojačao, napustio je Jahvin zakon i on i sav Izrael s njim.

2 Rehoboam manghai kah a kum nga dongah tah BOEIPA taengah boe a koek uh dongah Egypt manghai Shishak loh Jerusalem te a muk.

Ali pete godine Roboamova kraljevanja navali egipatski kralj Šišak na Jeruzalem, koji se bijaše iznevjerio Jahvi.

3 Te vaengah leng thawngkhat yahnih, marhang caem thawng sawmrhuk lo. Egypt, Lubim, Sukkiim neh Kushi lamloh anih taengla aka pawk he pilnam hlangmi naa moenih.

Došao je sa tisuću i dvjesta bojnih kola i sa šezdeset tisuća konjanika, a narodu koji je došao s njim iz Egipta - Libijcima, Sukijcima i Etiopljanima - nije bilo broja.

4 Judah kah kasam khopuei rhoek te a loh tih Jerusalem la pawk.

Osvojivši tvrde judejske gradove, dopro je do Jeruzalema.

5 Te vaengah tonghma Shemaiah te Jerusalem kah Shishak maelhmai kongah aka tingtun Rehoboam neh Judah mangpa rhoek taengla pawk tih amih te, “Nangmih kah BOEIPA loh he ni a thui. Kai nan hnawt uh coeng dongah ni kai loh nangmih te Shishak kut ah kam voeih,” a ti nah.

Tada dođe prorok Šemaja k Roboamu i judejskim knezovima, koji se bijahu skupili u Jeruzalemu bježeći od Šišaka, i reče im: “Ovako veli Jahve: 'Vi ste ostavili mene, pa i ja ostavljam vas u ruke Šišaku.'”

6 Te daengah Israel mangpa rhoek neh manghai khaw kunyun tih, “BOEIPA tah dueng pai,” a ti uh.

Tada se poniziše izraelski knezovi i kralj i rekoše: “Pravedan je Jahve!”

7 Te dongah a kunyun uh te BOEIPA loh a hmuh vaengah BOEIPA ol Shemaiah taengla pawk tih, “A kunyun coeng dongah amih te ka phae mahpawh. Tedae amih te loeihnah ka paek pawn ni. Ka kosi Shishak kut lamloh Jerusalem ah bo mahpawh.

Kad ih Jahve vidje gdje se poniziše, dođe njegova riječ Šemaji: “Ponizili su se; neću ih uništiti, nego ću im uskoro dati spasenje te se moja srdžba neće oboriti na Jeruzalem preko Šišaka.

8 Tedae anih taengah sal la a om uh daengah nikai kah thothuengnah neh diklai ram kah thothuengnah te a ming uh eh,” a ti nah.

Bit će mu sluge, da vide što znači služiti meni, a što zemaljskim kraljevstvima.”

9 Egypt manghai Shishak loh Jerusalem te a paan vaengah BOEIPA im thakvoh neh manghai im kah thakvoh te a loh. A cungkuem te a loh tih Solomon loh a saii sui photling khaw a khuen.

Tako egipatski kralj Šišak navali na Jeruzalem, opljačka blago iz Doma Jahvina i riznicu kraljeva dvora; sve je uzeo; uze i zlatne štitove što ih bijaše napravio Salomon.

10 Te dongah te rhoek yueng la manghai Rehoboam loh rhohum photling a saii tih manghai im kah thohka aka tawt, imtawt mangpa kut ah a khueh.

Namjesto njih kralj Roboam napravi tučane štitove i povjeri ih zapovjednicima straže koja je čuvala vrata kraljevskoga dvora.

11 Manghai te BOEIPA im la a caeh dingdoeng vaengah imtawt rhoek khaw cet uh tih photling te a bai uh. Te phoeiah imtawt kah tanhnaem la a thak uh.

Kad je god kralj išao u Dom Jahvin, stražari su ih uzimali, a poslije ih vraćali u stražaru.

12 Amah a kunyun van dongah BOEIPA kah thintoek khaw anih lamloh mael tih a bawtnah hil phae pawh. Tedae Judah ah khaw ol then om pueng.

Kad se, dakle, ponizio, odvratio se od njega Jahvin gnjev te ga nije sasvim uništio, jer i u Judeji bijaše dobra.

13 Manghai Rehoboam tah Jerusalem ah cak tih sawmli kum khat a lo ca hil manghai. Rehoboam a manghai van neh Jerusalem khopuei ah kum hlai rhih manghai. Te tah Israel koca boeih lamloh amah ming pahoi khueh ham ni BOEIPA loh a coelh. Rehoboam manu ming tah Ammoni Naamah ni.

Potom se kralj Roboam utvrdi u Jeruzalemu i stade kraljevati. Roboamu je bila četrdeset i jedna godina kad se zakraljio, a sedamnaest je godina kraljevao u Jeruzalemu, u gradu koji Jahve izabra između svih izraelskih plemena da ondje postavi Ime svoje. Majka mu se zvala Naama, a bila je Amonka.

14 Tedae BOEIPA te toem hamla a lungbuei a cikngae pawt dongah boethae a saii.

Činio je zlo, jer nije pregnuo srcem da traži Jahvu.

15 Rehoboam kah olka a kung neh a doong te tonghma Shemaiah olka, khohmu Iddo kah a khuui dongah Rehoboam kah caemtloek neh Jeroboam kah a tue boeih neh a daek uh moenih a?

Roboamova prva i posljednja djela - i ratovi koji su se neprestano vodili između Roboama i Jeroboama - zapisani su u povijesti proroka Šemaje i u plemenskom popisu vidioca Adona.

16 Rehoboam khaw a napa rhoek taengla a khoem uh vaengah tah David khopuei ah a up uh. Te phoeiah a capa Abijah te anih yueng la manghai.

Potom Roboam počinu sa svojim ocima i bi sahranjen u Davidovu gradu; na njegovo se mjesto zakraljio sin mu Abija.