< Palungha Lok 19 >

1 Lok kangkoih ah apae thaih kamthu pongah loe, toenghaih loklam pazui amtang kami to hoih kue.
Melhor é o pobre que anda em sua honestidade do que o perverso de lábios e tolo.
2 Kahoih ai poekhaih loe, panoekhaih tawn ai; tawt hoi khok takan kami loe loklam caeh pazae.
E não é bom a alma sem conhecimento; e quem tem pés apressados comete erros.
3 Kami amthuhaih mah a caehhaih loklam to amkhraengsak moe, palung thung hoiah Angraeng to kasae a thuih.
A loucura do homem perverte seu caminho; e seu coração se ira contra o SENHOR.
4 Hmuenmae angraeng kami loe ampui tawnh mang; toe kamtang loe a imtaeng kami mah doeh caehtaak.
A riqueza faz ganhar muitos amigos; mas ao pobre, até seu amigo o abandona.
5 Amsoem ai hmuen hnukung ah om kami loe danpaek ai ah om mak ai; amsawnlok thui kami doeh loih mak ai.
A falsa testemunha não ficará impune; e quem fala mentiras não escapará.
6 Pop parai kaminawk loe ukkung palung anghoehaih to sak hanah koeh o; tangqum paek thaih kami loe kami boih hoiah ampui ah oh.
Muitos suplicam perante o príncipe; e todos querem ser amigos daquele que dá presentes.
7 Amtang kami loe angmah ih nawkamyanawk mah doeh hnukma o; angmah ih ampuinawk mah cae loe kawkruk maw ayae o taak tih! Anih loe tahmenhaih hnik hanah nihcae hnukah patom, toe nihcae mah anghmat o taak boih.
Todos os irmãos do pobre o odeiam; ainda mais seus amigos se afastam dele; ele corre atrás deles com palavras, mas eles nada lhe [respondem].
8 Palunghahaih tawn kami loe a hinghaih to palung; panoekhaih amtuk kami loe khosak hoihaih to hnu tih.
Quem adquire entendimento ama sua alma; quem guarda a prudência encontrará o bem.
9 Amsoem ai hmuen hnukungah om kami loe danpaek ai ah om mak ai; amsawnlok thui kami loe amro tih.
A falsa testemunha não ficará impune; e quem fala mentiras perecerá.
10 Kamthu loe kahnaep ah khosak han krah ai; tamna mah angraengnawk uk hanah krah ai.
O luxo não é adequado ao tolo; muito menos ao servo dominar sobre príncipes.
11 Palungha kami loe palungphuihaih to pauep thaih; minawk sakpazaehaih tahmen kami loe lensawkhaih to tawnh.
A prudência do homem retém sua ira; e sua glória é ignorar a ofensa.
12 Siangpahrang palungphuihaih loe kahang kaipui baktiah oh moe, anih hoihhaih loe phroh nui ih dantui baktiah oh.
A fúria do rei é como o rugido de um leão; mas seu favor é como orvalho sobre a erva.
13 Caa kamthu loe ampa amrohaih ah oh, angzoeh koeh zu loe apet ai ah kaca tui baktiah oh.
O filho tolo é uma desgraça ao seu pai; e brigas da esposa são [como] uma goteira duradoura.
14 Im hoi hmuenmae loe ampa ih qawk ah oh; toe palungha zu loe Angraeng khae hoi hak ih qawk ni.
A casa e as riquezas são a herança dos pais; porém a mulher prudente [vem] do SENHOR.
15 Thasae kami loe iih sawk, thasae kami pakhra loe zok amthlam tih.
A preguiça faz cair num sono profundo; e a alma desocupada passará fome.
16 Thuitaekhaih lok tahngai kami loe hinglung sawk; toe a caehhaih loklam patoek kami loe dueh tih.
Quem guarda o mandamento cuida de sua alma; e quem despreza seus caminhos morrerá.
17 Amtang khenzawn kami loe Angraeng hanah hmuen coi pae baktiah ni oh; anih loe a sak ih hmuen baktiah atho hnu let tih.
Quem faz misericórdia ao pobre empresta ao SENHOR; e ele lhe pagará sua recompensa.
18 Thuitaek thaih koiah oh naah, na caa to thuitaek ah; anih qahhaih to tahmen hmah.
Castiga a teu filho enquanto há esperança; mas não levantes tua alma para o matar.
19 Palungphui kami loe danpaekhaih to hnu tih; anih to na pahlong nahaeloe, anih to na pahlong tuektuek han angai tih.
Aquele que tem grande irá será punido; porque se tu [o] livrares, terás de fazer o mesmo de novo.
20 Thuitaekhaih lok to tahngai ah loe, patukhaih lok to talawk ah, to tiah nahaeloe atue boeng naah palung na ha tih.
Ouve o conselho, e recebe a disciplina; para que sejas sábio nos teus últimos [dias].
21 Kami ih palung thungah sak atimhaih oh mangh; toe Angraeng khokhanhaih mah ni sak atimhaih to caksak tih.
Há muitos pensamentos no coração do homem; porém o conselho do SENHOR prevalecerá.
22 Boeng thai ai amlunghaih loe kami mah koeh ih hmuen ah oh; amtang kami loe lok amlai kami pongah hoih kue.
O que se deseja do homem [é] sua bondade; porém o pobre é melhor do que o homem mentiroso.
23 Angraeng zithaih loe hinghaih ah oh; to tiah poekhaih tawn kami loe koehhaih to acung tih; raihaih tidoeh tongh mak ai.
O temor ao SENHOR [encaminha] para a vida; aquele que [o tem] habitará satisfeito, nem mal algum o visitará.
24 Thasae kami loe saoek nui hoiah a ban to azuh moe, buh abah han mataeng doeh paqak.
O preguiçoso põe sua mão no prato, e nem sequer a leva de volta à boca.
25 Minawk tiah doeh sah ai kami to danpaek ah, poekhaih tawn ai kami to palungha lat tih; khopoek thaih kami to zoeh ah, palungha aep tih.
Fere ao zombador, e o ingênuo será precavido; e repreende ao prudente, e ele aprenderá conhecimento.
26 Ampa ih hmuenmae to pasaengh boih moe, amno to haek kami loe, azathaih paek capa, kasaethuihaih tongsak capa ah oh.
Aquele que prejudica ao pai [ou] afugenta a mãe é filho causador de vergonha e de desgraça.
27 Ka capa, thuitaekhaih lok to tahngai ai ah na oh nahaeloe, thuitaek ih panoekhaih loknawk hoiah nam khraeng ving tih.
Filho meu, deixa de ouvir a instrução, [então] te desviarás das palavras de conhecimento.
28 Lok amlai kami han hnukungah om kami loe, katoengah lokcaekhaih tiah doeh sah ai kami ah oh; kahoih ai kami loe kahoih ai hmuen to kakhraem caaknaek baktiah a caak.
A má testemunha escarnece do juízo; e a boca dos perversos engole injustiça.
29 Kami tiah doeh sah ai kami hanah danpaekhaih to oh, kamthu hanah loe bohhaih to oh.
Julgamentos estão preparados para zombadores, e açoites para as costas dos tolos.

< Palungha Lok 19 >