Palungha Lok 19
1 Lok kangkoih ah apae thaih kamthu pongah loe, toenghaih loklam pazui amtang kami to hoih kue.
Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.
2 Kahoih ai poekhaih loe, panoekhaih tawn ai; tawt hoi khok takan kami loe loklam caeh pazae.
Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.
3 Kami amthuhaih mah a caehhaih loklam to amkhraengsak moe, palung thung hoiah Angraeng to kasae a thuih.
Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!
4 Hmuenmae angraeng kami loe ampui tawnh mang; toe kamtang loe a imtaeng kami mah doeh caehtaak.
Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.
5 Amsoem ai hmuen hnukung ah om kami loe danpaek ai ah om mak ai; amsawnlok thui kami doeh loih mak ai.
Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.
6 Pop parai kaminawk loe ukkung palung anghoehaih to sak hanah koeh o; tangqum paek thaih kami loe kami boih hoiah ampui ah oh.
Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.
7 Amtang kami loe angmah ih nawkamyanawk mah doeh hnukma o; angmah ih ampuinawk mah cae loe kawkruk maw ayae o taak tih! Anih loe tahmenhaih hnik hanah nihcae hnukah patom, toe nihcae mah anghmat o taak boih.
Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!
8 Palunghahaih tawn kami loe a hinghaih to palung; panoekhaih amtuk kami loe khosak hoihaih to hnu tih.
Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.
9 Amsoem ai hmuen hnukungah om kami loe danpaek ai ah om mak ai; amsawnlok thui kami loe amro tih.
Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.
10 Kamthu loe kahnaep ah khosak han krah ai; tamna mah angraengnawk uk hanah krah ai.
Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.
11 Palungha kami loe palungphuihaih to pauep thaih; minawk sakpazaehaih tahmen kami loe lensawkhaih to tawnh.
Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.
12 Siangpahrang palungphuihaih loe kahang kaipui baktiah oh moe, anih hoihhaih loe phroh nui ih dantui baktiah oh.
Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.
13 Caa kamthu loe ampa amrohaih ah oh, angzoeh koeh zu loe apet ai ah kaca tui baktiah oh.
Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.
14 Im hoi hmuenmae loe ampa ih qawk ah oh; toe palungha zu loe Angraeng khae hoi hak ih qawk ni.
Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.
15 Thasae kami loe iih sawk, thasae kami pakhra loe zok amthlam tih.
Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.
16 Thuitaekhaih lok tahngai kami loe hinglung sawk; toe a caehhaih loklam patoek kami loe dueh tih.
Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.
17 Amtang khenzawn kami loe Angraeng hanah hmuen coi pae baktiah ni oh; anih loe a sak ih hmuen baktiah atho hnu let tih.
Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.
18 Thuitaek thaih koiah oh naah, na caa to thuitaek ah; anih qahhaih to tahmen hmah.
Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.
19 Palungphui kami loe danpaekhaih to hnu tih; anih to na pahlong nahaeloe, anih to na pahlong tuektuek han angai tih.
Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.
20 Thuitaekhaih lok to tahngai ah loe, patukhaih lok to talawk ah, to tiah nahaeloe atue boeng naah palung na ha tih.
Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.
21 Kami ih palung thungah sak atimhaih oh mangh; toe Angraeng khokhanhaih mah ni sak atimhaih to caksak tih.
Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.
22 Boeng thai ai amlunghaih loe kami mah koeh ih hmuen ah oh; amtang kami loe lok amlai kami pongah hoih kue.
Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.
23 Angraeng zithaih loe hinghaih ah oh; to tiah poekhaih tawn kami loe koehhaih to acung tih; raihaih tidoeh tongh mak ai.
Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.
24 Thasae kami loe saoek nui hoiah a ban to azuh moe, buh abah han mataeng doeh paqak.
Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.
25 Minawk tiah doeh sah ai kami to danpaek ah, poekhaih tawn ai kami to palungha lat tih; khopoek thaih kami to zoeh ah, palungha aep tih.
Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.
26 Ampa ih hmuenmae to pasaengh boih moe, amno to haek kami loe, azathaih paek capa, kasaethuihaih tongsak capa ah oh.
Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.
27 Ka capa, thuitaekhaih lok to tahngai ai ah na oh nahaeloe, thuitaek ih panoekhaih loknawk hoiah nam khraeng ving tih.
Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!
28 Lok amlai kami han hnukungah om kami loe, katoengah lokcaekhaih tiah doeh sah ai kami ah oh; kahoih ai kami loe kahoih ai hmuen to kakhraem caaknaek baktiah a caak.
Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.
29 Kami tiah doeh sah ai kami hanah danpaekhaih to oh, kamthu hanah loe bohhaih to oh.
Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika.
