< Mathai 6 >

1 Kaminawk mah hnuk hanah, kaminawk hmaa ah tahmenhaih hoi paek ih hmuen to sak han ai ah acoe oh: to tiah na sak o nahaeloe, van ah kaom nangcae ampa khae hoi tangqum na hnu o mak ai.
השמרו לכם מעשות צדקתכם לפני בני אדם למען יראו אתכם ואם לא אין לכם שכר מאת אביכם שבשמים׃
2 To pongah tahmenhaih hoiah hmuen to na paek o naah, minawk mah pakoeh hanah, angsah thaih kaminawk mah, Sineko hoi lamkrung ah sak o ih baktih toengah, nangmah hma ah mongkah baktiah ueng hmah. Loktang kang thuih o, Nihcae loe angmacae ih tangqum to hnuk o boeh.
לכן בעשותך צדקה אל תריע לפניך בשופר כמעשה החנפים בבתי הכנסיות ובחרבות למען יהללו אותם האמשים אמן אמר אני לכם כי לקחו את שכרם׃
3 Toe nangcae mah hmuen na paek o naah, na bantang ban mah sak ih hmuen to banqoi ban mah panoek hmah nasoe:
ואתה בעשותך צדקה אל תדע שמאלך את אשר עשה ימינך׃
4 to tiah ni na paek o ih hmuen to tamquta ah om ueloe, tamquta hoi khenkung nangcae ampa mah kamtuengah tangqum to na paek o tih.
למען תהיה צדקתך בסתר ואביך הראה במסתרים הוא בגלוי יגמלך׃
5 Lawk na thuih o naah, angsah thaih kaminawk baktiah om o hmah: nihcae loe minawk mah hnuk hanah, Sineko hoi lamkrung ah angdoet o moe, lawkthuih han a koeh o. Loktang kang thuih o, Nihcae loe angmacae ih tangqum to hnuk o boeh.
וכי תתפלל אל תהי כחנפים האהבים להתפלל בעמדם בבתי הכנסיות ואצל פנות השוקים למען יראו לבני אדם אמן אמר אני לכם כי לקחו את שכרם׃
6 Toe nangcae mah lawk na thuih o naah, imthung ah akun oh, thok to kha oh loe, tamquta hoi kaom nangcae ampa khaeah lawkthui oh; to tiah ni tamquta hoi khenkung nangcae ampa mah kamtuengah tangqum to na paek o tih.
ואתה כי תתפלל בוא בחדרך וסגר דלתך בעדך והתפלל אל אביך אשר בסתר ואביך הראה במסתרים הוא בגלוי יגמלך׃
7 Nangcae mah lawkthuih naah, Sithaw panoek ai kaminawk baktiah, thui kok ih lok to thui o let hmah: nihcae loe kapop ah lawkthuih naah ni nihcae mah thuih ih lok to thaih pae tih, tiah a poek o.
ובהתפללכם אל תפטפטו כגוים החשבים כי בהרבות דבריהם ישמעו׃
8 Nangcae loe nihcae baktiah om o hmah: nangcae mah na hnih o ai naah, nang toeng o ih hmuen to nam Pa mah panoek boeh.
ואתם אל תדמו להם כי יודע אביכם כל צרככם בטרם תשאלו ממנו׃
9 To pongah nangcae mah hae tiah lawkthui oh, tiah a naa: Van ah kaom kaicae Ampa, na hmin saiqathaih om nasoe.
לכן כה תתפללו אבינו שבשמים יתקדש שמך׃
10 Na prae to angzo lai nasoe, van ih baktiah, na koehhaih, long nuiah sah lai nasoe.
תבא מלכותך יעשה רצונך כמו בשמים כן בארץ׃
11 Ni thokkruek caaknaek khawt na paek ah.
את לחם חקנו תן לנו היום׃
12 Kaicae khae laiba tawn kaminawk ka tahmen o baktih toengah, kaicae ih laiba to tahmen ah.
וסלח לנו את חבותינו כאשר סלחנו גם אנחנו לחיבינו׃
13 Pacuekhaih thungah na caeh haih hmah loe, kasae thung hoi na loisak ah: na prae loe, thacakhaih, lensawkhaih hoi dungzan ah om poe nasoe, Amen.
ואל תביאנו לידי נסיון כי אם חלצנו מן הרע כי לך הממלכה והגבורה והתפארת לעולמי עולמים אמן׃
14 Minawk zaehaih na tahmen o nahaeloe, van ah kaom nam pa mah doeh nangcae zaehaih to tahmen toeng tih:
כי אם תסלחו לבני אדם את חטאתם אביכם שבשמים יסלח גם לכם׃
15 toe minawk zaehaih na tahmen o ai nahaeloe, nam pa mah doeh nangcae zaehaih to tahmen mak ai. Sithaw hmaa ah buhzaa ah
ואם לא תסלחו לבני אדם גם אביכם לא יסלח לכם את חטאתיכם׃
16 Nangcae mah buh na zah o naah, angsah thaih kaminawk baktiah, palungsethaih mikhmai to amtueng o sak hmah: nihcae loe minawk mah buhzah tiah panoek hanah, minawk hma ah mikhmai sae to amtueng o sak. Loktang kang thuih o, nihcae loe angmacae ih tangqum to hnuk o boeh.
וכי תצומו אל תהיו זעפים כחנפים המשנים את פניהם להראות צמים לבני אדם אמן אמר אני לכם כי לקחו את שכרם׃
17 Toe nangcae mah buh na zah o naah, ungsi to angnok oh loe, mikhmai to pathlak oh;
ואתה כי תצום סוך את ראשך ורחץ את פניך׃
18 nangcae loe kaminawk hma ah buh na zaa o ai, tamquta ah kaom nangcae ampa hmaa ah ni buh na zah o: to tiah ni tamquta hoi khenkung, nangcae ampa mah kamtuengah tangqum to na paek o tih.
למען לא תראה בצומך לבני אדם כי אם לאביך אשר בסתר ואביך הראה במסתרים הוא בגלוי יגמלך׃
19 Karaa hoi aek mah caak thaih moe, kamqunawk mah doeh pakhoih moe, paquk thaih ih, hae long nuiah hmuen to patung o hmah:
אל תאצרו לכם אוצרות בארץ אשר יאכלום שם סס ורקב וגנבים יחתרו שם וגנבו׃
20 karaa hoi aek mah caa thai ai, kamqunawk mah doeh pakhoih moe, paquk thai ai ih, van prae ah hmuen to patung oh:
אבל תאצרו לכם אוצרות בשמים אשר סס ורקב לא יאכלום שם וגנבים לא יחתרו שם ולא יגנבו׃
21 hmuenmae ohhaih ahmuen ah ni, na palung doeh om toeng tih.
כי במקום אשר אוצרכם בו שם יהיה גם לבבכם׃
22 Takpum ih hmaithaw loe mik hae ni: to pongah na mik to hoih nahaeloe, na takpum boih aang tih.
נר הגוף הוא העין ואם עינך היא תמימה כל גופך יאור׃
23 Toe na mik to hoih ai nahaeloe, na takpum to ving boih tih. To pongah nangcae thung ih aanghaih to ving nahaeloe, to vinghaih loe kawkruk maw len!
ואם עינך רעה כל גופך יחשך והנה אם יחשך האור אשר בקרבך מה רב החשך׃
24 Mi mah doeh angraeng hnetto ih tok to sah hmaek thai ai: maeto hnuma ueloe, kalah maeto to palung tih; to tih ai boeh loe maeto patawn ueloe, kalah maeto loe prawt tih. Sithaw ih tok hoiah phoisa ih tok na sah hmaek thai mak ai.
לא יוכל איש לעבד שני אדנים כי אם ישנא את האחד ויאהב את האחר או ידבק באחד ויבזה את האחר לא תוכלו עבוד את האלהים ואת הממון׃
25 To pongah kang thuih o, Timaw ka caak moe, timaw ka naek han tiah, hing hanah mawn o hmah; timaw kang khuk han tiah, na takpum han mawn o hmah. Hinghaih loe caaknaek pongah lokpui kue moe, takpum doeh khukbuen pongah lokpui kue na ai maw?
על כן אמר אני לכם אל תדאגו לנפשכם מה תאכלו ומה תשתו ולגופכם מה תלבשו הלא הנפש היא יקרה מן המזון והגוף יקר מן המלבוש׃
26 Van ih tavaanawk ho khen oh: nihcae loe cang tuh o ai, cang doeh aat o ai, tapup thungah doeh patung o ai; toe van ah kaom nangcae ampa mah nihcae to pacah: nangcae loe nihcae pongah na hoih o kue na ai maw?
הביטו וראו את עוף השמים אשר אינם זרעים ואינם קצרים ואינם אספים לאסמים ואביכם שבשמים מכלכל אתם הלא אתם נעליתם עליהם מאד׃
27 Mawnhaih rang hoiah nangcae thung ih mi mah maw a sanghaih to dongto thap thaih?
ומי זה מכם אשר בדאגתו יוכל להוסיף על קומתו אמה אחת׃
28 Tipongah angkhuk hanah na mawnh o loe? Lawk ih lili pawknawk loe toksah o ai, pathlah doeh kae o ai; toe kawbangah maw qoeng o tahang, tito khen oh:
וללבוש למה תדאגו התבוננו נא אל שושני השדה הצמחות אינן עמלות ואינן טות׃
29 toe kang thuih o, Solomon mah mataeng doeh, hae ih apawknawk baktiah a lensawkhaih boih hoiah amthoep ai.
ואני אמר לכם כי גם שלמה בכל הדרו לא היה לבוש כאחת מהנה׃
30 To baktih toengah, vaihniah hing moe, khawnbangah hmai thungah vah han koi lawk ih phroh mataeng doeh, Sithaw mah khenzawn nahaeloe, Aw tanghaih tamsi kaminawk, anih mah loe nangcae to kamtlai ah na khenzawn o mak ai maw?
ואם ככה מלביש האלהים את חציר השדה אשר היום צמח ומחר ישלך לתוך התנור אף כי אתכם קטני האמונה׃
31 To pongah timaw ka caak o moe, timaw ka naek o han? To tih ai boeh loe, timaw kang khuk o han, tito mawn o hmah.
לכן אל תדאגו לאמר מה נאכל ומה נשתה ומה נלבש׃
32 (Gentel kaminawk mah ni hae baktih hmuennawk hae pakrong o; ) hae baktih hmuennawk nang toeng o, tito van ah kaom nangcae ampa mah panoek.
כי את כל אלה מבקשים הגוים הלא ידע אביכם אשר בשמים כי אתם צריכים לכל אלה׃
33 Sithaw prae hoi a toenghaih to pakrong o hmaloe ah; to pacoengah hae hmuennawk boih hae na paek o tih.
אך בקשו בראשונה את מלכות אלהים ואת צדקתו ונוסף לכם כל אלה׃
34 To pongah khawnbang hanah mawn o hmah: khawnbang mah angmah ih hmuennawk hanah kho poek tih. Vaihni raihaih loe vaihni hanah khawt boeh.
לכן אל תדאגו ליום מחר כי יום מחר הוא ידאג לעצמו ודיו ליום צרתו׃

< Mathai 6 >