Mathai 20

1 Van prae loe khawnthaw ah angmah ih takha thungah kacaeh, toksak han kami pakrong, takha tawn kami maeto hoiah anghmong.

“Kraljevstvo je nebesko kao kad domaćin rano ujutro izađe najmiti radnike u svoj vinograd.

2 Anih mah toksah kami to nito naah denari phoisa maeto paek hanah palung adue pacoengah, nihcae to angmah ih misur takha thungah patoeh.

Pogodi se s radnicima po denar na dan i pošalje ih u svoj vinograd.

3 Anih loe atue thumto phak naah tasa bangah caeh, to naah hmuenmae zawhhaih ahmuen ah angdoe rumram kalah kaminawk to a hnuk.

Izađe i o trećoj uri i vidje druge gdje stoje na trgu besposleni

4 Nihcae khaeah, Nangcae doeh misur takha thungah caeh o toeng ah, kating tawk atho kang paek o han hmang, tiah a naa. To naah nihcae loe caeh o.

pa i njima reče: 'Idite i vi u moj vinograd pa što bude pravo, dat ću vam.'

5 Atue tarukto hoi takawtto naah a caeh let moe, to tiah a thuih pae let.

I oni odoše. Izađe opet o šestoj i devetoj uri te učini isto tako.

6 Atue hatlaito phak naah tasa bangah a caeh let, to naah angdoe rumram kalah kaminawk to a hnuk, nihcae khaeah, Tipongah athun qui tidoeh sah ai ah haeah nang doet o sut loe? tiah a naa.

A kad izađe o jedanaestoj uri, nađe druge gdje stoje i reče im: 'Zašto ovdje stojite vazdan besposleni?'

7 Nihcae mah anih khaeah, kaicae loe mi mah doeh pacae ai, tiah a naa o. Anih mah nihcae khaeah, Nangcae doeh misur takha thungah caeh o toeng ah; kating tawk atho na hnu o tih hmang, tiah a naa.

Kažu mu: 'Jer nas nitko ne najmi.' Reče im: 'Idite i vi u vinograd.'”

8 Duembang phak naah loe, misur takha tawnkung mah phoisa pakuem kami khaeah, toksah kaminawk to kawk ah, hnukkhuem angzo kami hoi amtong ah loe, hmaloe angzo kami khoek to toksakhaih atho to paek ah, tiah a naa.

“Uvečer kaže gospodar vinograda svojemu upravitelju: 'Pozovi radnike i podaj im plaću počevši od posljednjih pa sve do prvih.'

9 Atue hatlaito nathuem ah toksak han pacae ih kaminawk to angzoh o, nihcae loe denari phoisa maeto hnuk o boih.

Dođu tako oni od jedanaeste ure i prime po denar.

10 Toe toksak han pacae hmaloe ih kaminawk angzoh o naah loe, nihcae mah kaicae loe kapop kue ah ka hnu o tih, tiah poekhaih a tawnh o; toe nihcae doeh denari phoisa maeto ni hnuk o toeng.

Pa kada dođu oni prvi, pomisle da će primiti više, ali i oni prime po denar.

11 Phoisa a hnuk o pacoengah loe, kahoih im tawnkung to laisaep o thuih,

A kad primiše, počeše mrmljati protiv domaćina:

12 hnukkhuem ah angzo kaminawk loe atue maeto thung khue ni toksak o, toe nihcae to athun qui ni kana thungah toksah kaicae hoi kangvan ah na suek, tiah a naa o.

'Ovi posljednji jednu su uru radili i izjednačio si ih s nama, koji smo podnosili svu tegobu dana i žegu.'”

13 Toe anih mah nihcae thung ih kami maeto khaeah, Ampui, na nuiah hmuen sak pazaehaih ka tawn ai: denari phoisa maeto paek han ih na ai maw palung duehaih a sak hoi?

“Nato on odgovori jednomu od njih: 'Prijatelju, ne činim ti krivo. Nisi li se pogodio sa mnom po denar?

14 Nang mah ih hmuen to la ah loe, caeh lai ah: nang han kang paek ih baktih toengah ni hae ih hnukkhuem kaminawk khaeah doeh ka paek han.

Uzmi svoje pa idi. A ja hoću i ovomu posljednjemu dati kao i tebi.

15 Ka tawnh ih hmuen nuiah koeh baktiah sak thaihaih ka tawn mak ai maw? Ka hoih pongah uthaih mik na tawnh maw?

Nije li mi slobodno činiti sa svojim što hoću? Ili zar je oko tvoje zlo što sam ja dobar?'”

16 To pongah hnukkhuem kaminawk to hmahman o ueloe, hmahman kaminawk to hnukkhuem o tih: kawk ih kami loe pop parai, toe qoih ih kami loe tamsi, tiah pathim pae.

“Tako će posljednji biti prvi, a prvi posljednji.”

17 Jesu Jerusalem ah caeh naah a hnukbang hatlai hnettonawk to kamhoe ah a caeh haih moe, nihcae khaeah,

Dok je Isus uzlazio u Jeruzalem, uze dvanaestoricu nasamo te im putem reče:

18 khenah, Jerusalem ah caeh o tahang si; Kami Capa loe kalen koek qaima hoi ca tarik kaminawk khaeah paek o ueloe, nihcae mah hum han khokhan o tih,

“Evo, uzlazimo u Jeruzalem i Sin Čovječji bit će predan glavarima svećeničkim i pismoznancima. Osudit će ga na smrt

19 pahnuih o thuih moe, boh o pacoengah thinglam pongah takhing hanah, Gentel kaminawk khaeah paek o tih: Anih loe ni thumto naah angthawk let tih, tiah a naa.

i predati poganima da ga izrugaju, izbičuju i razapnu, ali on će treći dan uskrsnuti.”

20 To nathuem ah Zebedi caanawk ih amno mah a capa hnik to Jesu khaeah caeh haih, a koeh ih hmuen maeto hnik hanah, anih to bok.

Tada mu pristupi mati sinova Zebedejevih zajedno sa sinovima, pade ničice da od njega nešto zaište.

21 To naah anih mah timaw na koeh? tiah a naa. Nongpata mah, Siangpahrang ah na ukhaih prae thungah, hae ka capa hnik hae na bantang bangah maeto, banqoi bangah maeto anghnuthaih ahmuen to paek ah, tiah a naa.

A on će joj: “Što želiš?” Kaže mu: “Reci da ova moja dva sina u tvome kraljevstvu sjednu uza te, jedan tebi zdesna, drugi slijeva.”

22 Toe Jesu mah, Nang hnik ih hmuen to na panoek ai. Ka naek han koi boengloeng hae na nae hoi thai tih maw, ka tuinuemhaih hae na nuem hoi thai tih maw? tiah a naa. Nihnik mah, Ue, ka sah hoi thai tih, tiah a naa hoi.

Isus odgovori: “Ne znate što ištete. Možete li piti čašu koju ću ja piti?” Kažu mu: “Možemo!”

23 Jesu mah nihnik khaeah, Kai ih boengloeg hae na nae hoi thaih ueloe, kai tuinuemhaih doeh na nuem hoi thaih tangtang tih: toe ka bantang bang hoi banqoi bangah anghnut han ih loe, ka paek han koi hmuen na ai ni, kam Pa mah pahoe tangcae kaminawk hanah ni paek tih, tiah a naa.

A on im reče: “Čašu ćete moju doduše piti, ali sjesti meni zdesna ili slijeva - to nisam ja vlastan dati, to je onih kojima je pripravio moj Otac.”

24 To lok to kami hatonawk mah thaih o naah, nihnik amnawk nuiah palungphui o.

Kada su to čula ostala desetorica, razgnjeve se na dva brata.

25 Toe Jesu mah nihcae to kawk moe, Gentel kaminawk loe angmacae Gentel kaminawk nuiah ukhaih to tawnh o, ukkungnawk mah nihcae nuiah ukhaih akaa to tawnh o.

Zato ih Isus dozva i reče: “Znate da vladari gospoduju svojim narodima i velikaši njihovi drže ih pod vlašću.

26 Toe nangcae thungah loe to tiah oh han om ai: mi kawbaktih doeh nangcae thungah kalen koek ah kaom han koi kami loe nangcae ih toksahkung ah om nasoe;

Neće tako biti među vama! Naprotiv, tko hoće da među vama bude najveći, neka vam bude poslužitelj.

27 mi kawbaktih doeh nangcae thungah kalen koek ah kaom han koi kami loe, nangcae ih tamna ah om nasoe:

I tko god hoće da među vama bude prvi, neka vam bude sluga.”

28 kami Capa loe minawk toksaksak hanah angzo ai, minawk ih tok to sak moe, pop parai kaminawk akrang pacoengah, a hinghaih paek han ih ni angzoh, tiah a naa.

“Tako i Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge.”

29 Nihcae Jeriko vangpui thung hoi tacawt o naah, pop parai kaminawk anih hnukah bang o.

Kad su izlazili iz Jerihona, pođe za njim silan svijet.

30 Khenah, mikmaeng hnik loe lam taengah anghnut hoi, to loklam ah Jesu angzoh boeh, tiah a thaih hoi naah, Aw Angraeng, David capa, kai hnik nuiah palungnathaih tawn raeh, tiah a hang hoi.

I gle, dva slijepca sjeđahu kraj puta. Čuvši da Isus prolazi, povikaše: “Gospodine, smiluj nam se, Sine Davidov!”

31 Paroeai kaminawk mah oh hoi duem hanah nihnik to zoeh o: toe nihnik loe, Aw Angraeng, David capa, kaihnik nuiah palungnathaih tawn raeh, tiah kanung aep ah hang hoi.

Mnoštvo ih ušutkivalo, ali oni još jače viknuše: “Gospodine, smiluj nam se, Sine Davidov!”

32 To naah Jesu loe angdoet moe, nihnik to kawk, timaw saksak han na koeh hoi, tiah a naa.

Isus se zaustavi, dozove ih i reče: “Što hoćete da vam učinim?”

33 To naah nihnik mah anih khaeah, Angraeng, mik amtueng han ka koeh hoi, tiah a naa hoi.

Kažu mu: “Gospodine, da nam se otvore oči.”

34 Jesu mah nihnik to tahmen moe, mik to sui pae: to naah nihnik ih mik to amtueng roep, to pacoengah nihnik loe anih hnukah bang hoi.

Isus se ganut dotače njihovim očiju i oni odmah progledaše. I pođoše za njim.