< Luka 1 >

1 Aicae salakah kaom tangtang hmuen kawng thuihaih maeto pacoeng maeto kamtomh poe ah suek hanah paroeai ca tarik kaminawk oh o boeh,
अनेक व्यक्तियों ने उन घटनाओं को लिखकर इकट्ठा करने का कार्य किया है, जो हमारे बीच में घटी.
2 nihcae loe tangsuek na hoi hnukung ah oh o, tamthanglok toksah kaminawk mah, aicae khae thuih ih lok baktih toengah;
ये सबूत हमें उनसे प्राप्‍त हुए हैं, जो प्रारंभ ही से इनके प्रत्यक्षदर्शी और परमेश्वर के वचन के सेवक रहे.
3 kahoih koek Theophila, tangsuek na hoi kaom hmuennawk to kakoep ah thaikop boih moe, hmuen kaom maeto pacoeng maeto kamtomh poe ah, nangcae khaeah tarik nahaeloe hoi tih, tiah poekhaih ka tawnh,
मैंने स्वयं हर एक घटनाओं की शुरुआत से सावधानीपूर्वक जांच की है. इसलिये परम सम्मान्य थियोफ़िलॉस महोदय, मुझे भी यह उचित लगा कि आपके लिए मैं यह सब क्रम के अनुसार लिखूं
4 to tiah ni ang patuk o ih lok to kahoihah na panoek o tih.
कि जो शिक्षाएं आपको दी गई हैं, आप उनकी विश्वसनीयता को जान लें.
5 Judea siangpahrang, Herod dung ah, Zakaria, tiah ahmin kaom qaima maeto oh, anih loe Abijah ih acaeng ah oh moe, a zu Elizabeth loe Aaron ih acaeng ah oh.
यहूदिया प्रदेश के राजा हेरोदेस के शासनकाल में अबीयाह दल के एक पुरोहित थे, जिनका नाम ज़करयाह था. उनकी पत्नी का नाम एलिज़ाबेथ था, जो हारोन की वंशज थी.
6 Nihnik loe Sithaw hmaa ah katoeng kami ah oh hoi moe, Angraeng mah paek ih kaalok hoi sak han koi toknawk boih coek koi kaom ai ah a sak hoi.
वे दोनों ही परमेश्वर की दृष्टि में धर्मी तथा प्रभु के सभी आदेशों और नियमों के पालन में दोषहीन थे.
7 Elizabeth loe caa kak pongah nawkta tawn hoi ai, nihnik loe saning coeh hoi parai boeh.
उनकी कोई संतान न थी क्योंकि एलिज़ाबेथ बांझ थी और वे दोनों ही अब बूढ़े हो चुके थे.
8 Anih mah angmah ih kaminawk hoi Sithaw hmaa ah qaima toksakhaih tue phak naah,
अपने दल की बारी के अनुसार जब ज़करयाह एक दिन परमेश्वर के सामने अपनी पुरोहित सेवा भेंट कर रहे थे,
9 qaimanawk mah sakzong ih atawk baktih toengah, Angraeng tempul thungah akun moe, hmuihoih thlaekhaih loe anih ih tok ah oh.
उन्हें पुरोहितों की रीति के अनुसार पर्ची द्वारा चुनाव कर प्रभु के मंदिर में प्रवेश करने और धूप जलाने का काम सौंपा गया था.
10 Hmuihoih thlaek nathuem ah, paroeai kaminawk loe tasa bangah lawkthuih o.
धूप जलाने के समय बाहर सभी लोगों का विशाल समूह प्रार्थना कर रहा था.
11 To naah anih khaeah Angraeng ih van kami maeto amtueng moe, hmuihoih thlaekhaih hmaicam bantang bangah angdoet pae.
तभी ज़करयाह के सामने प्रभु का एक दूत प्रकट हुआ, जो धूप वेदी की दायीं ओर खड़ा था.
12 Zakaria mah anih to hnuk naah zit moe, tasoehhaih hoiah oh.
स्वर्गदूत को देख ज़करयाह चौंक पड़े और भयभीत हो गए
13 Toe van kami mah anih khaeah, Zakaria, zii hmah: na lawkthuihaih Sithaw mah thaih boeh; na zu Elizabeth mah capa maeto na sah pae tih, anih ih ahmin to Johan, tiah sak han oh.
किंतु उस स्वर्गदूत ने उनसे कहा, “मत डरो, ज़करयाह! तुम्हारी प्रार्थना सुन ली गई है. तुम्हारी पत्नी एलिज़ाबेथ एक पुत्र जनेगी. तुम उसका नाम योहन रखना.
14 Anghoehaih hoi oephaih to na tawn tih; anih tapen pongah paroeai kaminawk loe anghoe o tih.
तुम आनंदित और प्रसन्‍न होंगे तथा अनेक उसके जन्म के कारण आनंद मनाएंगे.
15 Anih loe Angraeng mikhnuk ah kalen ah om ueloe, misurtui hoi paqui thaih koi hmuen roe nae mak ai; anih loe amno zok thung hoi kamtong Kacai Muithla hoiah koi tih.
यह बालक प्रभु की दृष्टि में महान होगा. वह दाखरस और मदिरा का सेवन कभी न करेगा तथा माता के गर्भ से ही पवित्र आत्मा से भरा हुआ होगा.
16 Anih mah paroeai Israel kaminawk to angmacae ih Angraeng khaeah angqoisak tih.
वह इस्राएल के वंशजों में से अनेकों को प्रभु—उनके परमेश्वर—की ओर लौटा ले आएगा.
17 Anih mah ampanawk ih palungthin to a caanawk khaeah angqoisak tih, lok tahngai ai kaminawk to katoeng kaminawk ih palunghahaih loklam bangah angqoisak ueloe, Angraeng hanah kaminawk omsak coek tih, anih loe Elijah ih palungthin, thacakhaih hoiah Angraeng hmaa ah caeh tih, tiah a naa.
वह एलियाह की आत्मा और सामर्थ्य में प्रभु के आगे चलनेवाला बनकर पिताओं के हृदय संतानों की ओर तथा अनाज्ञाकारियों को धर्मी के ज्ञान की ओर फेरेगा कि एक राष्ट्र को प्रभु के लिए तैयार करें.”
18 Zakaria mah van kami khaeah, Hae hmuen hae kawbangmaw ka panoek thai tih? Kai loe mitong boeh moe, ka zu doeh mitong boeh, tiah a naa.
ज़करयाह ने स्वर्गदूत से प्रश्न किया, “मैं कैसे विश्वास करूं—क्योंकि मैं ठहरा एक बूढ़ा व्यक्ति और मेरी पत्नी की आयु भी ढल चुकी है?”
19 To naah van kami mah anih khaeah, Kai loe Sithaw hmaa ah angdoe, Gabriel ah ka oh; lok kang thuih moe, kahoih hae anghoehaih tamthangnawk patuek han ih ni nang khaeah ang patoeh.
स्वर्गदूत ने उन्हें उत्तर दिया, “मैं गब्रिएल हूं. मैं नित परमेश्वर की उपस्थिति में रहता हूं. मुझे तुम्हें यह बताने और इस शुभ समाचार की घोषणा करने के लिए ही भेजा गया है.
20 Khenah, atue phak naah akoep han koi kang thuih ih loknawk to na tang ai pongah, hae hmuennawk ohhaih ni pha ai karoek to, lok na aa tih, tiah a naa.
और सुनो! जब तक मेरी ये बातें पूरी न हो जाए, तब तक के लिए तुम गूंगे हो जाओगे, बोलने में असमर्थ, क्योंकि तुमने मेरे वचनों पर विश्वास नहीं किया, जिसका नियत समय पर पूरा होना निश्चित है.”
21 Kaminawk mah Zakariah to zing o, anih loe tempul thungah akra parai boeh pongah dawnrai o.
बाहर ज़करयाह का इंतजार कर रहे लोग असमंजस में पड़ गए कि उन्हें मंदिर में इतनी देर क्यों हो रही है.
22 Anih tasa bang tacawt naah loe, kaminawk khaeah lokthui thai ai boeh: anih loe lok apae ai, kaminawk khaeah ban hoiah ni angmathaih a sak pae: to pongah kaminawk mah anih loe tempul thungah hnuksakhaih a hnuk kalang mue, tiah poek o.
जब ज़करयाह बाहर आए, वह उनसे बातें करने में असमर्थ रहे. इसलिये वे समझ गए कि ज़करयाह को मंदिर में कोई दर्शन प्राप्‍त हुआ है. वह उनसे संकेतों द्वारा बातचीत करते रहे और मौन बने रहे.
23 Anih loe a toksakhaih boeng pacoengah, angmah im ah amlaem.
अपने पुरोहित सेवाकाल की समाप्‍ति पर ज़करयाह घर लौट गए.
24 To ninawk boeng pacoengah a zu Elizabeth to zokpom; anih loe khrah pangato thung imthung ah anghawk,
उनकी पत्नी एलिज़ाबेथ ने गर्भधारण किया और यह कहते हुए पांच माह तक अकेले में रहीं,
25 anih mah ang khet nathuem ah, kaminawk salakah kai kasae thuihaih to takhoe ving hanah, Angraeng mah kai hanah hae hmuen hae sak boeh, tiah a thuih.
“प्रभु ने मुझ पर यह कृपादृष्टि की है और समूह में मेरी लज्जित स्थिति से मुझे उबार लिया है.”
26 Elizabeth zokpomhaih khrah tarukto phak naah, Sithaw mah van kami Gabriel to Kalili prae, Nazareth vangpui ah kaom,
छठे माह में स्वर्गदूत गब्रिएल को परमेश्वर द्वारा गलील प्रदेश के नाज़रेथ नामक नगर में
27 David imthung takoh Joseph, tiah ahmin kaom kami mah hamh ih tangla cuem khaeah patoeh; tangla kacuem ih ahmin loe Meri.
एक कुंवारी कन्या के पास भेजा गया, जिसका विवाह योसेफ़ नामक एक पुरुष से होना निश्चित हुआ था. योसेफ़, राजा दावीद के वंशज थे. कन्या का नाम था मरियम.
28 Anih khaeah van kami to caeh moe, Kasang koek tahamhoih hnu kami, anghoe ah! Sithaw loe nang hoi nawnto oh: nang loe nongpatanawk thungah tahamhoih kami ah na oh, tiah a naa.
मरियम को संबोधित करते हुए स्वर्गदूत ने कहा, “प्रभु की कृपापात्री, नमस्कार! प्रभु आपके साथ हैं.”
29 Meri mah anih to hnuk naah, dawnrai, a palung thung hoiah kawbaktih kami tapringhaih lok maw vai, tiah poek.
इस कथन को सुन वह बहुत ही घबरा गईं कि इस प्रकार के नमस्कार का क्या अर्थ हो सकता है.
30 Toe van kami mah anih khaeah, Meri, Zii hmah: nang loe Sithaw mah palung tong ih kami ah na oh boeh.
स्वर्गदूत ने उनसे कहा, “मत डरिए, मरियम! क्योंकि आप परमेश्वर की कृपा की पात्र हैं.
31 Khenah, zok na pomh ueloe, caa nongpa maeto na sah tih, anih ih ahmin loe JESU, tiah sak han oh.
सुनिए! आप गर्भधारण कर एक पुत्र को जन्म देंगी. आप उनका नाम येशु रखें.
32 Anih loe paroeai len tih, Sang koek Capa, tiah kawk o tih: Angraeng Sithaw mah Ampa David ih angraeng tangkhang to anih khaeah paek tih:
वह महान होंगे. परम प्रधान के पुत्र कहलाएंगे और प्रभु परमेश्वर उन्हें उनके पूर्वज दावीद का सिंहासन सौंपेंगे,
33 Anih mah Jakob imthung to dungzan ah uk tih; a prae loe boenghaih om mak ai, tiah a naa. (aiōn g165)
वह याकोब के वंश पर हमेशा के लिए राज्य करेंगे तथा उनके राज्य का अंत कभी न होगा.” (aiōn g165)
34 To naah Meri mah van kami khaeah, Hae hmuen loe kawbangmaw angcoeng thai tih? Nongpa hoi ka om ai bae, tiah a naa.
मरियम ने स्वर्गदूत से प्रश्न किया, “यह कैसे संभव होगा क्योंकि मैं तो कुंवारी हूं?”
35 Van kami mah anih khaeah, Kacai Muithla na nuiah om tih, Kasang koek sakthaihaih tha mah na oh haih tih: to pongah nang khaeah tapen han koi Ciimcai Capa loe Sithaw Capa, tiah kawk tih.
स्वर्गदूत ने उत्तर दिया, “पवित्र आत्मा आप पर उतरेंगे तथा परम प्रधान का सामर्थ्य आप पर छाया करेगा. इसलिये जो जन्म लेंगे, वह पवित्र और परमेश्वर-पुत्र कहलाएंगे.
36 Khenah, nam nawkamya ah kaom Elizabeth doeh mitong pacoengah caa nongpa maeto pomh boeh: anih loe caa kak, toe vaihi zokpomhaih khrah tarukto oh boeh.
और यह भी सुनिए आपकी परिजन एलिज़ाबेथ ने अपनी वृद्धावस्था में एक पुत्र गर्भधारण किया है. वह, जो बांझ कहलाती थी, उन्हें छः माह का गर्भ है.
37 Sithaw han angcoeng thai ai hmuen tidoeh om ai, tiah a naa.
परमेश्वर के लिए असंभव कुछ भी नहीं.”
38 To naah Meri mah, Khenah, kai loe Angraeng ih toksah nongpata ah ni ka oh; na thuih ih lok baktih toengah ka nuiah om nasoe, tiah a naa. To pacoengah van kami mah anih to caehtaak.
मरियम ने कहा, “देखिए, मैं प्रभु की दासी हूं. मेरे लिए वही सब हो, जैसा आपने कहा है.” तब वह स्वर्गदूत उनके पास से चला गया.
39 Meri loe angthawk moe, Judea prae mae nuiah kaom vangpui maeto ah karangah caeh;
मरियम तुरंत यहूदिया प्रदेश के पर्वतीय क्षेत्र के एक नगर को चली गईं.
40 Zakariah ih imthung ah akun moe, Elizabeth to lok tapring.
वहां उन्होंने ज़करयाह के घर पर जाकर एलिज़ाबेथ को नमस्कार किया.
41 Meri mah tapring ih lok to Elizabeth mah thaih naah, a zok thung ih nawkta to angtawt; to naah Elizabeth loe Kacai Muithla hoiah koi:
जैसे ही एलिज़ाबेथ ने मरियम का नमस्कार सुना, उनके गर्भ में शिशु उछल पड़ा और एलिज़ाबेथ पवित्र आत्मा से भर गईं.
42 anih mah, Nang loe nongpatanawk thungah tahamhoih kami ah na oh, na zok thung ih athaih doeh tahamhoih.
वह उल्‍लसित शब्द में बोल उठी, “तुम सभी नारियों में धन्य हो और धन्य है तुम्हारे गर्भ का फल!
43 Tipongah maw ka Angraeng ih amno ah ohhaih to kai khaeah ang paek?
मुझ पर यह कैसी कृपादृष्टि हुई है, जो मेरे प्रभु की माता मुझसे भेंट करने आई हैं!
44 Khenah, nang tapringhaih lok to ka thaih naah, anghoe loiah ka zok thung ih nawkta to amloep tahang.
देखो तो, जैसे ही तुम्हारा नमस्कार मेरे कानों में पड़ा, हर्षोल्लास से मेरे गर्भ में शिशु उछल पड़ा.
45 Angraeng khae hoi thuih ih loknawk loe anih khaeah akoep tih, tiah tanghaih tawn nongpata loe tahamhoih, tiah tha hoiah a hangh.
धन्य है वह, जिसने प्रभु द्वारा कही हुई बातों के पूरा होने का विश्वास किया है!”
46 Meri mah, Ka hinghaih pakhra mah Angraeng to pakoeh moe,
इस पर मरियम के वचन ये थे: “मेरा प्राण प्रभु की प्रशंसा करता है
47 pahlongkung Sithaw khaeah palung anghoehaih ka tawnh.
और मेरी अंतरात्मा परमेश्वर, मेरे उद्धारकर्ता में आनंदित हुई है,
48 Poek kahnaem a tamna nongpata to anih mah khet boeh: khenah, vaihi hoi kamtong kaminawk boih mah tahamhoih kami, tiah na kawk o tih.
क्योंकि उन्होंने अपनी दासी की दीनता की ओर दृष्टि की है. अब से सभी पीढ़ियां मुझे धन्य कहेंगी,
49 Thacak kami mah kai hanah kalen parai hmuennawk to ang sak pae boeh; anih ih ahmin loe ciimcai.
क्योंकि सामर्थ्यी ने मेरे लिए बड़े-बड़े काम किए हैं. पवित्र है उनका नाम.
50 Anih palungnathaih loe anih zithaih tawn kaminawk nuiah adung maeto pacoeng maeto khoek to oh.
उनकी दया उनके श्रद्धालुओं पर पीढ़ी से पीढ़ी तक बनी रहती है.
51 Anih mah a ban thacakhaih to amtuengsak moe, poeksang kaminawk to anghaehsak phaeng.
अपने भुजबल से उन्होंने प्रतापी काम किए हैं और अभिमानियों को बिखरा दिया है.
52 Thacak kaminawk to angmacae ih angraeng tangkhang nui hoiah pakhrak tathuk moe, poek pahnaem kaminawk to tapom tahang.
परमेश्वर ने राजाओं को उनके सिंहासनों से नीचे उतार दिया तथा विनम्रों को उठाया है.
53 Zok amthlam kaminawk to kahoih hmuennawk hoiah zok amhahsak moe, angraengnawk to bangkrai ah patoeh ving.
उन्होंने भूखों को उत्तम पदार्थों से तृप्‍त किया तथा सम्पन्‍नों को खाली लौटा दिया.
54 A palungnathaih to pahnet ai pongah a tamna Israel to abomh;
उन्होंने अपने सेवक इस्राएल की सहायता अपनी उस करुणा के स्मरण में की,
55 aicae ampanawk khaeah a thuih ih lok baktih toengah, Abraham hoi a caanawk khaeah doeh boeng ai ah a thuih, tiah thuih. (aiōn g165)
जिसकी प्रतिज्ञा उसने हमारे बाप-दादों से करी थी और जो अब्राहाम तथा उनके वंशजों पर सदा-सर्वदा रहेगी.” (aiōn g165)
56 Meri loe Elizabeth hoi khrah thumto oh pacoengah, angmah im ah amlaem.
लगभग तीन माह एलिज़ाबेथ के साथ रहकर मरियम अपने घर लौट गईं.
57 Elizabeth nawkta tapenhaih tue phak naah loe, anih mah caa nongpa maeto sak.
एलिज़ाबेथ का प्रसवकाल पूरा हुआ और उन्होंने एक पुत्र को जन्म दिया.
58 Kawkruk maw Angraeng mah a palungnathaih anih nuiah amtuengsak, tiah imtaeng kaminawk hoi angmah ih nawkamyanawk mah thaih o naah, anih to anghoe o haih.
जब पड़ोसियों और परिजनों ने यह सुना कि एलिज़ाबेथ पर यह अनुग्रह हुआ है, तो वे भी उनके इस आनंद में सम्मिलित हो गए.
59 Ni tazetto naah loe tangzat hin aah hanah nawkta to a caeh o haih; nihcae mah anih ih ahmin loe ampa ih ahmin palawk hanah Zakariah, tiah sak han oh, tiah a thuih o.
आठवें दिन वे शिशु के ख़तना के लिए इकट्ठा हुए. वे शिशु को उसके पिता के नाम पर ज़करयाह पुकारने लगे.
60 Amno mah, to tih na ai ni; anih ih ahmin loe Johan, tiah sak han oh, tiah a naa.
किंतु शिशु की माता ने उत्तर दिया; “नहीं! इसका नाम योहन होगा!”
61 Nihcae mah anih khaeah, Na caengnawk thungah hae baktih ahmin hae om ai, tiah a naa o.
इस पर उन्होंने एलिज़ाबेथ से कहा, “आपके परिजनों में तो इस नाम का कोई भी व्यक्ति नहीं है!”
62 To pongah nihcae mah nawkta ih ahmin kawbangmaw sak han, tiah ampa khaeah ban hoi angmathaih a sak pae moe, a dueng o.
तब उन्होंने शिशु के पिता से संकेत में प्रश्न किया कि वह शिशु का नाम क्या रखना चाहते हैं?
63 To naah anih mah ca trikhaih thlung kangphaek to hnik moe, Anih ih ahmin loe Johan, tiah tarik: to naah nihcae dawnrai o boih.
ज़करयाह ने एक लेखन पट्ट मंगा कर उस पर लिख दिया, “इसका नाम योहन है.” यह देख सभी चकित रह गए.
64 Akra ai ah anih ih pakha to am-ongh pae moe, palai doeh name pae roep, anih loe lok apaeh moe, Sithaw to pakoeh.
उसी क्षण उनकी आवाज लौट आई. उनकी जीभ के बंधन खुल गए और वह परमेश्वर की स्तुति करने लगे.
65 To tiah hmuen to oh pacoengah nihcae taengah kaom kaminawk boih nuiah zithaih to phak: hae tiah kaom hmuen kawng to Judea prae mae nuiah kaom kaminawk boih mah thuih o.
सभी पड़ोसियों में परमेश्वर के प्रति श्रद्धा भाव आ गया और यहूदिया प्रदेश के सभी पर्वतीय क्षेत्र में इसकी चर्चा होने लगी.
66 To lok thaih kaminawk boih mah, Angraeng ih ban anih nuiah oh pongah, hae nawkta loe kawbaktih nawkta ah maw om tih vai? tiah palung thung hoiah a poek o.
निःसंदेह प्रभु का हाथ उस बालक पर था. जिन्होंने यह सुना, उन्होंने इसे याद रखा और यह विचार करते रहे: “क्या होगा यह बालक!”
67 Ampa Zakariah loe Kacai Muithla hoiah koi moe,
पवित्र आत्मा से भरकर उनके पिता ज़करयाह इस प्रकार भविष्यवाणियों का वर्णानुभाषण करना शुरू किया:
68 Israel kaminawk ih Sithaw loe tahamhoihaih om nasoe; anih loe angmah ih kaminawk khaeah paqaih moe, angmah ih kaminawk to akrang boeh,
“धन्य हैं प्रभु, इस्राएल के परमेश्वर, क्योंकि उन्होंने अपनी प्रजा की सुधि ली और उसका उद्धार किया.
69 a tamna David imthung ah aicae hanah pahlonghaih takii maeto tacawtsak boeh;
उन्होंने हमारे लिए अपने सेवक दावीद के वंश में एक उद्धारकर्ता पैदा किया है,
70 long amtong tangsuek na hoiah angmah ih kaciim tahmaanawk ih pakha hoi thuih ih lok baktih toengah: (aiōn g165)
(जैसा उन्होंने प्राचीन काल के अपने पवित्र भविष्यद्वक्ताओं के माध्यम से प्रकट किया) (aiōn g165)
71 aicae loe aimacae misa hoi aicae hnuma kaminawk boih ih ban thung hoiah a loih o tih;
शत्रुओं तथा उन सबसे, जो हमसे घृणा करते हैं, बचाए रखा
72 aicae ampanawk khaeah lokkam ih palungnathaih to amtuengsak moe, angmah ih kaciim lokmaihaih to pahnet han ai ah,
कि वह हमारे पूर्वजों पर अपनी कृपादृष्टि प्रदर्शित करें तथा अपनी पवित्र वाचा को पूरा करें;
73 anih loe aicae ampa Abraham khaeah lokkamhaih to sak boeh:
वही वाचा, जो उन्होंने हमारे पूर्वज अब्राहाम से स्थापित की थी:
74 zithaih tawn ai ah a hing o na thung, ciimcaihaih hoi toenghaih hoiah anih ih tok to a sak o hanah, aimacae misa ban thung hoiah aicae to na loisak tih.
वह हमें हमारे शत्रुओं के हाथ से छुड़ाएंगे,
कि हम पवित्रता और धार्मिकता में निर्भय हो जीवन भर उनकी सेवा कर सकें.
76 Nawkta, nang loe, Kasang koek ih tahmaa ah na oh, tiah kawk o tih: nang loe Anih ih loklam paroep hanah Angraeng hmaa ah na caeh tih;
“और बालक तुम, मेरे पुत्र, परम प्रधान परमेश्वर के भविष्यवक्ता कहलाओगे; क्योंकि तुम उनका मार्ग तैयार करने के लिए प्रभु के आगे-आगे चलोगे,
77 nihcae zaehaihnawk tahmenhaih rang hoiah Anih ih kaminawk khaeah pahlonghaih kawng panoeksak hanah,
तुम परमेश्वर की प्रजा को उसके पापों की क्षमा के द्वारा उद्धार का ज्ञान प्रदान करोगे.
78 van ranui ih ni bae baktih toengah, aicae Sithaw palungnathaih loe aicae khaeah ni baktiah bae tih boeh;
हमारे परमेश्वर की अत्यधिक कृपा के कारण, स्वर्ग से हम पर प्रकाश का उदय होगा,
79 khoving thung hoi duekhaih tahlip tlim ah anghnu kaminawk to aanghaih paek moe, misa angdaehhaih loklam ah aicae khok takansakhaih ni loe angzoh boeh, tiah lok taphong.
उन पर, जो अंधकार और मृत्यु की छाया में हैं; कि इसके द्वारा हमारा मार्गदर्शन शांति के मार्ग पर हो.”
80 Nawkta loe poekhaih palungthin thacakhaih hoiah qoeng tahang, anih loe Israel kaminawk khaeah amtueng ai karoek to praezaek ah khosak.
बालक योहन का विकास होता गया तथा वह आत्मिक रूप से भी बलवंत होते गए. इस्राएल के सामने सार्वजनिक रूप से प्रकट होने के पहले वह बंजर भूमि में निवास करते रहे.

< Luka 1 >