Toksahkungnawk 25

1 To prae phakhaih ni thumto pacoengah, Festa loe Caesarea vangpui hoi Jerusalem ah caeh tahang.

Fest dakle tri dana nakon dolaska u provinciju uziđe iz Cezareje u Jeruzalem.

2 To naah kalen koek qaima hoi Judah kacoehtanawk mah, Pawl koeh ai ih kawng to a thuih pae o,

Veliki mu svećenici i prvaci židovski izniješe tužbu protiv Pavla te ga zaklinjahu

3 Pawl to hum hanah loklam ah kaminawk angang o sak boeh pongah, Festa khaeah Pawl kawng to thuih pae o moe, anih to Jerusalem ah patoeh hanah tahmenhaih a hnik o.

ištući milost protiv Pavla: da ga pošalje u Jeruzalem. Jer spremali su zasjedu da ga putom smaknu.

4 Festa mah, Pawl loe Caesarea vangpui ah suem oh, akra ai ah kai doeh to ah ka caeh han.

Ali Fest odvrati kako Pavao treba da ostane zatvoren u Cezareji, a i on da će uskoro onamo.

5 To pongah nangcae thungah ukhaih akaa tawn kaminawk kai hoi nawnto angzo oh, to kami mah zaehaih tawn nahaeloe, anih to zaehaih net oh, tiah a naa.

“Ovlašteni dakle među vama, reče, neka sa mnom siđu pa ako na tom čovjeku ima krivnje, neka ga tuže.”

6 Nihcae khaeah ni hato a oh pacoengah, Caesarea vangpui ah a caeh tathuk; anih loe khawnbangah lokcaekhaih ahmuen ah anghnut, Pawl to a hma ah hoih hanah lok a paek.

Pošto se u njih zadrži najviše osam ili deset dana, siđe u Cezareju. Sutradan sjede na sudačku stolicu i zapovjedi da se dovede Pavao.

7 Pawl angzoh naah, Jerusalem hoi angzo tathuk Judah kaminawk mah takui o, Pawl to paroeai zaehaih net o, toe a zaehaih amtueng o sak thai ai.

Kad se on pojavi, okružiše ga Židovi koji su sišli iz Jeruzalema i izniješe protiv njega mnoge i teške optužbe kojih ne mogahu dokazati.

8 To pacoengah Pawl mah angmah angvaenghaih lok to thuih, Judahnawk ih daan to ka aek ai, tempul hoi Caesar koeh ai ih hmuen tidoeh ka sah ai, sakpazaehaih tih ta doeh ka tawn ai, tiah a naa.

Pavao se branio: “Ničim se nisam ogriješio ni o židovski Zakon, ni o Hram, ni o cara.”

9 Toe Festa mah Judahnawk koehhaih to sak pae han koeh pongah, Pawl khaeah, Ka hma ah hae loknawk caek hanah Jerusalem ah caeh han na koeh maw? tiah a naa.

Nato Fest hoteći ugoditi Židovima, odvrati Pavlu: “Hoćeš li u Jeruzalem da ti se ondje za to sudi preda mnom?”

10 Pawl mah, Kai lokcaek han om cadoeh, kai loe Caesar lokcaekhaih hma ah ni kang doet han: kahoihah na panoek baktih toengah, Judahnawk nuiah sakpazaekhaih tidoeh ka tawn ai.

A Pavao će: “Stojim pred sudom carevim, gdje treba da mi se sudi. Židovima ništa ne skrivih, kao što i ti veoma dobro znaš.

11 Kai mah ni duek han khoek to zaehaih ka sak nahaeloe, duek han kang aek mak ai: toe nihcae mah ang net o ih zaehaih loe amsoem ai nahaeloe, kai hae mi mah doeh nihcae khaeah paek han om ai, Caesar khaeah ka caeh han, tiah a naa.

Ako sam pak doista što skrivio i učinio štogod što zavređuje smrt, ne izmičem smrti; ako li pak ne stoji ono za što me ovi tuže, nitko me ne može njima izručiti. Na cara se prizivljem!”

12 Festa mah, Lokcaek kaminawk hoi angdueng o pacoengah, Caesar khaeah ka caeh han na tih pongah, Caesar khaeah na caeh tih, tiah a naa.

Tada se Fest posavjetova s vijećem pa odgovori: “Na cara si se prizvao, pred cara ćeš ići!”

13 Akra ai naah Agrippa siangpahrang hoi Bernice loe, Festa bansin hanah Caesarea ah caeh hoi.

Nekoliko dana poslije dođu kralj Agripa i Berenika u Cezareju da pozdrave Festa.

14 Ni paroeai a cam hoi boeh pongah, Festa mah Pawl kawng to siangpahrang khaeah, Haeah Filix mah caehtaak ih thongim krah kami maeto oh, tiah thuih pae:

Kako se ondje zadržaše nekoliko dana, izloži Fest kralju to o Pavlu: “Ima neki čovjek, reče, što ga je Feliks ostavio uznikom.

15 Jerusalem ah ka caeh naah, kalen koek qaima hoi kacoehtanawk mah, anih kawng to ang thuih o moe, anih to zae net hanah ang hnik o.

Kad bijah u Jeruzalemu, izniješe veliki svećenici i starješine protiv njega tužbu i zatražiše osudu.

16 Kai mah, Kami maeto loe anih zae net kami hoiah mikhmai ang hnuk moe, a net ih zaehaih to pathim ai ah loe, mi kawbaktih doeh paduek han minawk banah paek hae, Rom kaminawk ih daan na ai ni.

Odgovorih im da u Rimljana nije običaj izručivati kojega čovjeka prije negoli se, optužen, suoči s tužiteljima i dobije prigodu da se brani od optužbe.

17 To pongah nihcae kai khaeah angzoh o naah akra ai, khawnbangah lokcaekhaih ahmuen ah kang hnut moe, to kami to ka kawksak.

Pošto zajedno dođosmo ovamo, bez ikakva odgađanja sjedoh ja sutradan na sudačku stolicu i zapovjedih dovesti toga čovjeka.

18 Anih zae net kaminawk angdoet o moe, zae net o naah, hmaloe ah ka poek ih baktiah zae nethaih to om ai:

Tužitelji ga okružiše, ali ne izniješe tužbe ni za jedno od zlodjela koja sam ja naslućivao,

19 angmacae bokhaih bang hoi kasaeng hmuen hoi kadueh tangcae, Jesu loe hing let boeh, tiah Pawl mah thuih pongah, anih to zaehaih net o.

nego su protiv njega imali nešto prijeporno o svojoj vjeri i o nekom Isusu koji je umro, a Pavao tvrdi da je živ.

20 To baktih lok angaekhaihnawk to kawbangmaw ka thuih han, tiah ka panoek ai pongah, lokcaek hanah Jerusalem ah caeh han na koeh maw, tiah lok ka dueng.

Ne snalazeći se u takvoj raspravi, upitah bi li htio u Jeruzalem da mu se ondje za to sudi.

21 Toe Pawl mah Augustus ih lok takroekhaih to a hnik pongah, Caesar khaeah caeh ai na thung anih to kahoihah khetzawn hanah lok ka paek, tiah a naa.

Budući da se Pavao prizivom podložio presudi njegova Veličanstva, zapovjedih da ga čuvaju dok ga ne pošaljem caru.”

22 To naah Agrippa mah Festa khaeah, Anih ih lok to kaimah roe thaih han ka koeh toeng, tiah a naa. To naah anih mah khawnbangah tahngai ah, tiah a naa.

Na to će Agripa Festu: “Htio bih i ja čuti toga čovjeka.” “Sutra ćeš ga, reče, čuti.”

23 Khawnbang phak naah, Agrippa hoi Bernice loe khukbuen amthoep hoi moe, misatuh angraengnawk, avang zaehoikungnawk hoi nawnto lokcaekhaih imthung ah akun, to naah Festa mah Pawl to hoih hanah lokpaek.

Sutradan dakle dođu Agripa i Berenika s velikim sjajem te uđu u dvoranu zajedno s tisućnicima i najuglednijim gradskim muževima. Kad na zapovijed Festovu dovedu Pavla,

24 Festa mah, Agrippa siangpahrang hoi haeah kaom kaminawk boih, hae kami hae khen oh, Jerusalem hoi haeah kaom Judahnawk boih mah, hae kami kawng kai khaeah ang thuih o, hae kami loe hing han om ai, tiah a hang o.

reče Fest: “Agripa, kralju, i vi svi ovdje s nama nazočni, gledajte ovoga čovjeka! Zbog njega me sav narod židovski salijetao i u Jeruzalemu i ovdje vičući da on ne smije više živjeti.

25 Anih loe duek han khoek to zaehaih om ai, tito ka panoek, toe anih mah Augustus khaeah caeh han hnik baktih toengah, anih to nang khae patoeh hanah lok ka khaeh.

Ali ja nađoh da nije učinio ništa čime bi zaslužio smrt pa kad se on sam prizvao na njegovo Veličanstvo, odlučih poslati mu ga.

26 Toe anih kawng hae kaimah ih siangpahrang khaeah ka tarik pae ai vop. Anih lok na caek o pacoengah ni, ca ka tarik thai vop tih. To pongah nangcae hma hoi siangpahrang Agrippa hma ah, anih to kang hoih o.

Ja nemam ništa pouzdano o njemu napisati Gospodaru. Zato ga izvedoh pred vas, ponajpače preda te, kralju Agripa, da bih nakon ove istrage imao što napisati.

27 Thongim krah kami maeto zae nethaih om ai ah prae ukkung khaeah patoeh han om ai, tiah poekhaih ka tawnh, tiah a naa.

Čini mi se doista besmislenim poslati uznika, a ne naznačiti optužbu protiv njega.”