< মথি 5 >

1 তিনি প্রচুর লোক দেখে পাহাড়ে উঠলেন; আর তিনি বসার পর তাঁর শিষ্যেরা তাঁর কাছে এলেন।
I KE ae la o Iesu i ka nui o na kanaka, pii aku la ia i kekahi mauna; a noho iho la ia, hele aku la kana mau haumana io na la.
2 তখন তিনি মুখ খুলে তাদের এই শিক্ষা দিতে লাগলেন
Oaka ae la kona waha, ao mai la oia ia lakou, i mai la,
3 ধন্য যারা আত্মাতে গরিব, কারণ স্বর্গ রাজ্য তাদেরই।
Pomaikai ka poe i haahaa ka naau; no ka mea, no lakou ke aupuni o ka lani.
4 ধন্য যারা দুঃখ করে, কারণ তারা সান্ত্বনা পাবে।
Pomaikai ka poe e u ana; no ka mea, e hooluoluia'ku lakou.
5 ধন্য যারা বিনয়ী, কারণ তারা ভূমির অধিকারী হবে।
Pomaikai ka poe akahai; no ka mea, e lilo ka honua ia lakou.
6 ধন্য যারা ধার্মিকতার জন্য ক্ষুধার্ত ও তৃষ্ণার্ত, কারণ তারা পরিতৃপ্ত হবে।
Pomaikai ka poe pololi, a makewai no ka pono; no ka mea, e hoomaonaia lakou.
7 ধন্য যারা দয়াশীল, কারণ তারা দয়া পাবে।
Pomaikai ka poe i aloha aku; no ka mea, e alohaia mai lakou.
8 ধন্য তারা যাদের মন শুদ্ধ, কারণ তারা ঈশ্বরের দর্শন পাবে।
Pomaikai ka poe i maemae ma ka uaau; no ka mea, e ike lakou i ke Akua.
9 ধন্য যারা মিলন করে দেয়, কারণ তারা ঈশ্বরের সন্তান বলে পরিচিত হবে।
Pomaikai ka poe uwao; no ka mea, e iia lakou he poe keiki na ke Akua.
10 ১০ ধন্য যারা ধার্মিকতার জন্য নির্যাতিত হয়েছে, কারণ স্বর্গরাজ্য তাদেরই।
Pomaikai ka poe i hoomaauia mai no ka pono; no ka mea, no lakou ke aupuni o ka lani.
11 ১১ ধন্য তোমরা, যখন লোকে আমার জন্য তোমাদের নিন্দা ও নির্যাতন করে এবং মিথ্যা করে তোমাদের বিরুদ্ধে সর্বরকম খারাপ কথা বলে।
E pomaikai ana no oukou, ke hoino mai kanaka ia oukou, ke hoomaau mai no hoi; a no'u nei, e olelo wahahee mai ai ia oukou i na mea ino a pau.
12 ১২ আনন্দ করো, খুশি হও, কারণ স্বর্গে তোমাদের পুরষ্কার প্রচুর; কারণ তোমাদের আগে যে ভাববাদীরা ছিলেন, তাদের তারা সেইভাবে নির্যাতন করত।
E hauoli oukou, e olioli nui hoi; no ka mea, he nui ka uku no oukou ma ka lani: pela lakou i hoomaau aku ai i ka poe kaula mamua o oukou.
13 ১৩ তোমরা পৃথিবীর লবণ, কিন্তু লবণের স্বাদ যদি যায়, তবে তা কিভাবে লবণের গুনবিশিষ্ট করা যাবে? তা আর কোনো কাজে লাগে না, কেবল বাইরে ফেলে দেবার ও লোকের পায়ের তলায় দলিত হবার যোগ্য হয়।
O oukou no ka paakai o ka honua: aka, ina pau ka liu o ka paakai, pehea la ia e liu hou ai? Aohe ona mea e pono ai ma ia hope, e kiola wale ia i waho e hehiia'i e na kanaka.
14 ১৪ তোমরা জগতের আলো; পর্বতের উপরে অবস্থিত শহর গোপন থাকতে পারে না।
O oukou no ka malamalama o ke ao nei: o ke kulanakauhale i ku ma kahi kiekie, aole ia e nalowale.
15 ১৫ আর লোকে প্রদীপ জ্বালিয়ে ঝুড়ির নীচে রাখে না, কিন্তু দীপাধারের উপরেই রাখে, তাতে তা ঘরের সব লোককে আলো দেয়।
Aole i hoaia ke kukui i mea e waihoia'i malalo iho o ke poi, aka, ma kahi o kau ai o ke kukui, i malamalama no ka poe a pau iloko o ka hale.
16 ১৬ সেইভাবে তোমাদের আলো মানুষদের সামনে উজ্জ্বল হোক, যেন তারা তোমাদের ভাল কাজ দেখে তোমাদের স্বর্গস্থ পিতার গৌরব করে।
Pola oukou o hoakaka aku ai i ko oukou malamalama imua o na kanaka, i ike mai ai lakou i ka oukou hana maikai ana, a i hoonani aku hoi lakou i ko oukou Makua i ka lani,
17 ১৭ মনে কর না যে, আমি আইন কি ভাববাদীগ্রন্থ ধ্বংস করতে এসেছি; আমি ধ্বংস করতে আসিনি, কিন্তু সম্পূর্ণ করতে এসেছি।
Mai manao oukou i hele mai nei au e hoole i ke kanawai a me ka poe kaula. O ka hooiaio ka'u i hele mai nei, aole ka hoole.
18 ১৮ কারণ আমি তোমাদের সত্য বলছি, যে পর্যন্ত আকাশ ও পৃথিবী লুপ্ত না হবে, সে পর্যন্ত আইনের এক মাত্রা কি এক বিন্দুও লুপ্ত হবে না, সবই সফল হবে।
No ka mea, he oiaio ka'u e olelo aku nei ia oukou, e lilo e ka lani a me ka honua, aole e lilo kahi huna, aole hoi kahi lihi iki o ke kanawai, a pau loa ae la ia i ka hookoia.
19 ১৯ অতএব যে কেউ এই সব ছোট আদেশের মধ্যে কোন একটি আদেশ অমান্য করে ও লোকদেরকে সেইভাবে শিক্ষা দেয়, তাকে স্বর্গরাজ্যে অতি ছোট বলা যাবে; কিন্তু যে কেউ সে সব পালন করে ও শিক্ষা দেয়, তাকে স্বর্গরাজ্যে মহান বলা যাবে।
Nolaila, o ka mea e uhai aku i kekahi hua iki o keia mau kanawai, a e ao aku hoi i kanaka pela; oia ke oleloia he mea uuku loa iloko o ke aupuni o ka lani; aka, o ka mea e malama ia mau kanawai, a e ao aku i kanaka pela, oia ke oleloia he mea nui iloko o ke aupuni o ka lani.
20 ২০ কারণ আমি তোমাদের বলছি, ব্যবস্থার শিক্ষক ও ফরীশীদের থেকে তোমাদের ধার্ম্মিকতা যদি বেশি না হয়, তবে তোমরা কোনো মতে স্বর্গরাজ্যে প্রবেশ করতে পারবে না।
No ka mea, ke i aku nei au ia oukou, A i oi ole aku ko oukou pono i ko ka poe kakauolelo a me ko ka poe Parisaio, aole loa oukou e komo iloko o ke aupuni o ka lani.
21 ২১ তোমরা শুনেছ, আগের কালের লোকদের কাছে বলা হয়েছিল, “তুমি নরহত্যা কর না,” আর যে নরহত্যা করে, সে বিচারের দায়ে পড়বে।
Ua lohe no oukou i ka mea i oleloia mai i ka poe kahiko, Mai pepehi kanaka oe; a o ka mea e pepehi i ke kanaka, e lilo ana ia i ka hoohewaia:
22 ২২ কিন্তু আমি তোমাদের বলছি, যে কেউ নিজের ভাইয়ের প্রতি রাগ করে, সে বিচারের দায়ে পড়বে; আর যে কেউ নিজের ভাইকে বলে, রে বোকা, সে মহাসভার দায়ে পড়বে। আর যে কেউ বলে রে মূর্খ সে নরকের আগুনের দায়ে পড়বে। (Geenna g1067)
Eia hoi ka'u e olelo aku nei ia oukou, O ka mea e huhu hala ole aku i kona hoahanau, e lilo ana ia i mea no ka hoohewaia; a o ka mea e hailiili aku i kona hoahanau, E, pupuka! e lilo ia i mea no ka aha hookolokolo; a o ka mea e hailiili aku, E, lapuwale? e lilo ia i mea no ke ahi i Gehena. (Geenna g1067)
23 ২৩ অতএব তুমি যখন যজ্ঞবেদির কাছে নিজের নৈবেদ্য উৎসর্গ করছ, তখন সেই জায়গায় যদি মনে পড়ে যে, তোমার বিরুদ্ধে তোমার ভাইয়ের কোন কথা আছে,
No ia mea, a i lawe mai oe i kau mohai i ke kuahu, a malaila oe i manao ai, he mea kau e hewa ai i kou hoahanau;
24 ২৪ তবে সেই জায়গায় বেদির সামনে তোমার নৈবেদ্য রাখ, আর চলে যাও, প্রথমে তোমার ভাইয়ের সাথে আবার মিলন হও, পরে এসে তোমার নৈবেদ্য উৎসর্গ কর।
E waiho malaila oe i kau mohai imua o ke kuahu, e hele aku oe e hoolaulea e mamua i kou hoahanau, alaila e hoi mai e kaumaha aku i kau mohai.
25 ২৫ তুমি যখন বিপক্ষের সঙ্গে পথে থাক, তখন তার সাথে তাড়াতাড়ি মিল কর, যদি বিপক্ষ তোমাকে বিচারকের হাতে তুলে দেয় ও বিচারক তোমাকে রক্ষীর হাতে তুলে দেয়, আর তুমি কারাগারে বন্দী হও।
E hoolaulea koke aku oe i kou mea i lawehala ai, oiai oe me ia ma ke alanui, o haawi aku kela ia oe i ka lunakanawai, a na ka lunakanawai oe e haawi aku i ka ilamuku, a e hooleiia'ku oe iloko o ka halepaahao.
26 ২৬ আমি তোমাকে সত্য বলছি, যতক্ষণ না পর্যন্ত শেষ পয়সাটা শোধ করবে, ততক্ষণ তুমি কোন মতে সেখান থেকে বাইরে আসতে পারবে না।
He oiaio ka'u e olelo aku nei ia oe; aole loa oe e puka e mai iwaho olaila, a pau loa ae la ka aie i ka ukuia e oe.
27 ২৭ তোমরা শুনেছ যে এটা বলা হয়েছিল, “তুমি ব্যভিচার করও না।”
Ua lohe oukou i ka olelo ana mai i ka poe kahiko, Mai moe kolohe oe:
28 ২৮ কিন্তু আমি তোমাদের বলছি, যে কেউ কোনো স্ত্রীলোকের দিকে লালসাপূর্ণ ভাবে দেখে, তখনই সে হৃদয়ে তার সাথে ব্যভিচার করল।
Eia hoi ka'u e olelo aku nei ia oukou, O ka mea e nana wale aku i ka wahine i mea e kuko he wa aku ai ia ia, ua moe kolohe no oia me ia ma kona naau.
29 ২৯ আর তোমার ডান চোখ যদি তোমায় পাপ করায়, তবে তা উপড়ে দূরে ফেলে দাও; কারণ তোমার সমস্ত শরীর নরকে যাওয়া চেয়ে বরং এক অঙ্গ নষ্ট হওয়া তোমার পক্ষে ভাল। (Geenna g1067)
No ia hoi, a i hoohihia mai kou maka akau ia oe, e poalo ae ia mea, a e hoolei aku, mai ou aku; e aho nou e lilo kekahi lala ou, i ole e hooleiia'ku ai kou kino okoa iloko o Gehena. (Geenna g1067)
30 ৩০ আর তোমার ডান হাত যদি তোমাকে পাপ করায়, তবে তা কেটে দূরে ফেলে দাও; কারণ তোমার সমস্ত শরীর নরকে যাওয়ার চেয়ে বরং এক অঙ্গ নষ্ট হওয়া তোমার পক্ষে ভাল। (Geenna g1067)
Ina hoi e hoohihia mai kou lima akau ia oe, e oki ia mea, a e hoolei aku mai ou aku; e aho nou e lilo kekahi lala ou, i ole e hooleiia'ku ai kou kino okoa iloko o Gehena. (Geenna g1067)
31 ৩১ আর বলা হয়েছিল, “যে কেউ নিজের স্ত্রীকে পরিত্যাগ করে, সে তাকে ত্যাগপত্র দিক।”
Ua oleloia mai no, O ka mea hoohemo i kana wahine, e haawi aku ia nana i ka palapala no ka hemo ana:
32 ৩২ কিন্তু আমি তোমাদের বলছি, যে কেউ ব্যভিচার ছাড়া অন্য কারণে নিজের স্ত্রীকে পরিত্যাগ করে, সে তাকে ব্যাভিচারিনী করে; এবং যে ব্যক্তি সেই পরিত্যক্তা স্ত্রীকে বিবাহ করে, সে ব্যভিচার করে।
Eia hoi ka'u e olelo aku nei ia oukou, O ka mea hoohemo wale i kana wahine, ke ole ia no ka moe kolohe, nana no ia e hoomoe kolohe aku; a o ka mea e mare i ua wahine hemo la, ua moe kolohe no ia.
33 ৩৩ আবার তোমরা শুনেছ, আগের কালের লোকদের কাছে বলা হয়েছিল, তুমি মিথ্যা দিব্যি কর না, কিন্তু প্রভুর উদ্দেশ্যে তোমার সমস্ত প্রতিজ্ঞা পালন কর।
Ua lohe no hoi oukou i ka olelo ana mai i ka poe kahiko, Mai hoohiki wahahee oe; aka, e hooko aku oe no ka Haku i kau mea i hoohiki ai:
34 ৩৪ কিন্তু আমি তোমাদের বলছি, কোন দিব্যি করো না; স্বর্গের দিব্যি কর না, কারণ তা ঈশ্বরের সিংহাসন এবং পৃথিবীর দিব্যি কর না, কারণ তা তাঁর পা রাখার জায়গা;
Eia hoi ka'u e olelo aku nei ia oukou, Mai hoohiki ino iki; aole i ka lani, no ka mea, o ko ke Akua nohoalii ia:
35 ৩৫ আর যিরুশালেমের দিব্যি কর না, কারণ তা মহান রাজার শহর।
Aole hoi i ka honua, no ka mea, o kona keehana wawae in: aole hoi i Ierusalema, no ka mea, o ko ke Alii nui kulanakauhale ia.
36 ৩৬ আর তোমার মাথার দিব্যি কর না, কারণ একগাছা চুল সাদা কি কালো করবার সাধ্য তোমার নেই।
Aole hoi oe e hoohiki ino i kou poo iho, no ka mea, aole e hiki ia oe ke hoolilo i kekahi oho i keokeo, aole hoi i eleele.
37 ৩৭ কিন্তু তোমাদের কথা হ্যাঁ, হ্যাঁ, না, না, হোক; এর বেশি যা, তা শয়তান থেকে জন্মায়।
Penei oukou e olelo aku ai, o ka ae, he ae ia; o ka ole, he hoole ia: a o ka mea oi aku i keia, no ka ino mai ia.
38 ৩৮ তোমরা শুনেছ বলা হয়েছিল, “চোখের বদলে চোখ ও দাঁতের বদলে দাঁত।”
Ua lohe oukou i ka olele ana mai, He maka no ka maka, a he niho no ka niho:
39 ৩৯ কিন্তু আমি তোমাদের বলছি, তোমরা মন্দ লোককে বাধা দিয়ো না; বরং যে কেউ তোমার ডান গালে চড় মারে, অন্য গাল তার দিকে ফিরিয়ে দাও।
Eia hoi ka'u e olelo aku nei ia oukou, Mai hoopai aku i ka ino; a o ka mea nana e papai mai i kou papalina akau, e haliu aku oe ia ia i kekahi.
40 ৪০ আর যে তোমার সাথে বিচারের জায়গায় ঝগড়া করে তোমার পোষাক নিতে চায়, তাকে তোমার চাদরও দিয়ে দাও।
A o ka mea nana oe e kahihi wale aku ma ke kanawai, a e lawe i kou kapa komo, ho hou aku no hoi ia ia i kou aahu.
41 ৪১ আর যে কেউ এক মাইল যেতে তোমাকে জোর করে, তার সঙ্গে দুই মাইল যাও।
O ka mea e koi mai ia oe e hele i hookahi mile, e hele pu me ia i elua.
42 ৪২ যে তোমার কাছে কিছু চায়, তাকে সেটা দাও এবং যে তোমার কাছে ধার চায়, তা থেকে বিমুখ হয়ো না।
O ka mea e noi mai ia oe, e haawi aku nana, a o ka mea e noi mai e lawe lilo ole i kau mea, mai kaii ae oe.
43 ৪৩ তোমরা শুনেছ, বলা হয়েছিল, “তোমার প্রতিবেশীকে প্রেম করবে এবং তোমার শত্রুকে ঘৃণা করবে।”
Ua lohe no oukou i ka olelo ana mai, E aloha aku oe i kou hoalauna, a e inaina aku hoi i kou enemi:
44 ৪৪ কিন্তু আমি তোমাদের বলছি, তোমরা নিজের নিজের শত্রুদেরকে ভালবেস এবং যারা তোমাদের ঘৃণা করে, তাদের জন্য প্রার্থনা কর;
Eia hoi ka'u e olelo aku nei ia oukou, E aloha aku i ko oukou poe enemi, e hoomaikai aku hoi i ka poe hoino mai ia oukou; e hana lokomaikai aku hoi i ka poe inaina mai ia oukou; e pule aku hoi no ka poe hoohewa wale mai ia oukou, a hana ino mai hoi ia oukou;
45 ৪৫ যেন তোমরা তোমাদের স্বর্গস্থ পিতার সন্তান হও, কারণ তিনি ভাল মন্দ লোকদের উপরে নিজের সূর্য্য উদয় করেন এবং ধার্মিক অধার্মিকদের উপরে বৃষ্টি দেন।
I lilo ai oukou i poe keiki na ko oukou Makua i ka lani, nana no i hoopuka mai i kona ia maluna o ka poe ino a me ka poe maikai, nana hoi i hooua mai maluna o ka poe pono a me ka poe pono ole.
46 ৪৬ কারণ যারা তোমাদের ভালবাসে, যদি শুধু তাদেরই ভালবাসো তবে তোমাদের কি পুরষ্কার হবে? কর আদায়কারীরাও কি সেই মত করে না?
A i aloha aku oukou i ka poe i aloha mai ia oukou, heaha la auanei ka uku e loaa mai ai ia oukou? Aole anei pela e hana nei ka poe lunaauhau?
47 ৪৭ আর তোমরা যদি কেবল নিজের নিজের ভাইদেরকে শুভেচ্ছা জানাও, তবে বেশি কি কাজ কর? অইহূদিরাও কি সেইভাবে করে না?
Ina e uwe aku oukou i ko oukou poe hoahanau wale no, heaha la ko oukou mea e oi aku ai? Aole anei pela e hana nei ka poe lunaauhau?
48 ৪৮ অতএব তোমাদের স্বর্গীয় পিতা যেমন সিদ্ধ, তোমরাও তেমনি সিদ্ধ হও।
E hemolele oukou, e like me ka hemolele o ko oukou Makua iloko o ka lani.

< মথি 5 >