< মথি 26 >

1 তখন যীশু এই সমস্ত কথা শেষ করলেন এবং তিনি তাঁর শিষ্যদের বললেন,
Pea kuo fakaʻosi ʻe Sisu ʻae ngaahi akonaki ni kotoa pē, pea pehē ʻe ia ki heʻene kau ākonga,
2 “তোমরা জান, দুই দিন পরে নিস্তারপর্ব্ব আসছে, আর মনুষ্যপুত্র ক্রুশে বিদ্ধ হবার জন্য সমর্পিত হবেন।”
“ʻOku mou ʻilo ka hili ʻae ʻaho ʻe ua ʻe hoko ʻa e [kātoanga ʻoe ]Lakaatu, pea ʻe lavakiʻi ʻae Foha ʻoe tangata ke tutuki ki he ʻakau.”
3 তখন প্রধান যাজকেরা ও লোকদের প্রাচীনেরা কায়াফা মহাযাজকের বাড়ির প্রাঙ্গণে একত্র হল,
Pea toki fakataha ai ʻae kau taulaʻeiki lahi, mo e kau tangata tohi, mo e kau mātuʻa ʻoe kakai, ki he fale ʻoe taulaʻeiki lahi naʻe ui ko Kaiafasi,
4 আর এই ষড়যন্ত্র করল, যেন ছলে যীশুকে ধরে বধ করতে পারে।
‌ʻonau fakakaukau pe fēfē ʻenau puke ia, kae tāmateʻi [ia]?
5 কিন্তু তারা বলল, “পর্বের দিন নয়, যদি লোকদের মধ্যে গন্ডগোল বাধে।”
Ka naʻa nau pehē, “Kae ʻikai ʻi he kātoanga, telia naʻa ai ha maveuveu ʻi he kakai.”
6 যীশু তখন বৈথনিয়ায় শিমোনের বাড়িতে ছিলেন, যে একজন কুষ্ঠরোগী ছিল,
Pea naʻe ʻi Pētani ʻa Sisu, ʻi he fale ʻo Saimone ko e kilia,
7 তখন একটি মহিলা শ্বেত পাথরের পাত্রে খুব মূল্যবান সুগন্ধি তেল নিয়ে তাঁর কাছে এলো এবং তিনি খেতে বসলে তাঁর মাথায় সেই তেল ঢেলে দিল।
Mo ʻene haʻu kiate ia ha fefine, naʻe ʻomi ʻae puha ʻalapasita ʻoe lolo mahuʻinga lahi ʻaupito, ʻo ne lilingi ia ki hono fofonga, ʻi heʻene nofo ʻo taumafa.
8 কিন্তু এই সব দেখে শিষ্যেরা বিরক্ত হয়ে বললেন, “এ অপচয়ের কারণ কি?
Ka ʻi he mamata ki ai ʻene kau ākonga, naʻa nau lea ʻita, ʻo pehē, “Ko e hā kuo maumauʻi ai eni?
9 এই তেল অনেক টাকায় বিক্রি করে তা দরিদ্রদেরকে দেওয়া যেত।”
He naʻe mei fakatau ʻae lolo ni ʻaki ʻae koloa lahi, pea foaki ia ki he masiva.”
10 ১০ কিন্তু যীশু, এই সব বুঝতে পেরে তাঁদের বললেন, “এই মহিলাটিকে কেন দুঃখ দিচ্ছ? এ তো আমার জন্য ভালো কাজ করল।
Pea kuo ʻiloʻi ʻe Sisu, pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko e hā ʻoku mou fakamamahi ai ki he fefine? He kuo fai ʻe ia ʻae ngāue lelei kiate au.
11 ১১ কারণ দরিদ্ররা তোমাদের কাছে সব দিন ই আছে, কিন্তু তোমরা আমাকে সবদিন পাবে না।
He ʻoku ʻiate kimoutolu maʻuaipē ʻae masiva; ka ʻoku ʻikai te mou maʻu maʻuaipē au.
12 ১২ তাই আমার দেহের উপরে এই সুগন্ধি তেল ঢেলে দেওয়াতে এ আমার সমাধির উপযোগী কাজ করল।
Koeʻuhi ʻi heʻene lilingi ʻae lolo ni ki hoku sino, kuo ne fai ia ko e teu ki hoku putu.
13 ১৩ আমি তোমাদের সত্যি বলছি, সমস্ত জগতে যে কোন জায়গায় এই সুসমাচার প্রচারিত হবে, সেই জায়গায় এর এই কাজের কথাও একে মনে রাখার জন্য বলা হবে।”
Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e potu kotoa pē ʻo māmani ʻe malangaʻaki ai ʻae ongoongolelei ni, ʻe fakahā ai foki ʻaia kuo fai ʻe he fefine ni, ko hono fakamanatuʻi.”
14 ১৪ তখন বারো জনের মধ্যে একজন, যাকে ঈষ্করিয়োতীয় যিহূদা বলা হয়, সে প্রধান যাজকদের কাছে গিয়ে বলল,
Pea toki ʻalu ki he kau taulaʻeiki lahi ha taha ʻoe toko hongofulu ma toko ua, naʻe ui ko Siutasi ʻIsikaliote,
15 ১৫ “আমাকে কি দিতে চান, বলুন, আমি তাঁকে আপনাদের হাতে সমর্পণ করব।” তারা তাকে ত্রিশটা রূপার মুদ্রা গুনে দিল।
‌ʻo ne pehē, “Ko e hā te mou ʻomi kiate au, kau lavakiʻi ia kiate kimoutolu?” Pea nau alea mo ia ki he konga siliva ʻe tolungofulu.
16 ১৬ আর সেই দিন থেকে সে তাঁকে ধরিয়ে দাওয়ার জন্য সুযোগ খুঁজতে লাগল।
Pea talu mei ai mo ʻene lamasi ia ke tuʻumālie ʻa hono lavakiʻi.
17 ১৭ পরে তাড়ীশূন্য (খামির বিহীন) রুটি র পর্বের প্রথম দিন শিষ্যেরা যীশুর কাছে এসে জিজ্ঞাসা করলেন, “আপনার জন্য আমরা কোথায় নিস্তারপর্ব্বের ভোজ প্রস্তুত করব? আপনার ইচ্ছা কি?”
Pea naʻe haʻu kia Sisu ʻae kau ākonga ʻi he ʻuluaki [ʻaho ]ʻoe mā taʻemeʻafakatupu, ʻonau pehē kiate ia, “ʻOku ke loto ke mau teuteu ʻi fē ke ke kai ai ʻi he Lakaatu.”
18 ১৮ তিনি বললেন, “তোমরা শহরের অমুক ব্যক্তির কাছে যাও, আর তাকে বল, গুরু বলছেন, আমার দিন সন্নিকট, আমি তোমারই বাড়িতে আমার শিষ্যদের সঙ্গে নিস্তারপর্ব্ব পালন করব।”
Pea pehē ʻe ia, “Mou ō ki he tangata ko ia ʻi he kolo, ʻo tala kiate ia, ‘ʻOku pehē mai ʻae ʻEiki, “Kuo ofi hoku ʻaho, pea te mau kai ʻae Lakaatu ʻi ho fale mo ʻeku kau ākonga.”’”
19 ১৯ তাতে শিষ্যেরা যীশুর আদেশ মতো কাজ করলেন, ও নিস্তারপর্ব্বের ভোজ প্রস্তুত করলেন।
Pea naʻe fai ʻe he kau ākonga ʻo hangē ko e fekau ʻa Sisu kiate kinautolu; pea nau teu ʻa e [kātoanga ʻoe ]Lakaatu.
20 ২০ পরে সন্ধ্যা হলে তিনি সেই বারো জন শিষ্যের সঙ্গে খেতে বসলেন।
Pea kuo hoko ʻae efiafi, pea nofo ia mo e toko hongofulu ma toko ua.
21 ২১ আর তাঁদের খাওয়ার দিনের বললেন, “আমি তোমাদের সত্যি বলছি, তোমাদের মধ্যে একজন আমার সঙ্গে বিশ্বাসঘাতকতা করবে।”
Pea ʻi heʻenau kai, naʻe pehē ʻe ia, “Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe lavakiʻi au ʻe homou tokotaha.”
22 ২২ তখন তাঁরা অত্যন্ত দুঃখিত হলো এবং প্রত্যেক জন তাঁকে বলতে লাগলেন, “প্রভু, সে কি আমি?”
Pea naʻa nau mamahi lahi, ʻonau taki taha kamata fehuʻi kiate ia, [ʻo pehē], “ʻEiki, ko au ia?”
23 ২৩ তিনি বললেন, “যে আমার সঙ্গে খাবারপাত্রে হাত ডুবাল, সেই আমার সঙ্গে বিশ্বাসঘাতকতা করবে।”
Pea lea ia ʻo pehē, “Ko ia ʻokuma ʻai mo au homa nima ki he ipu kai, ko ia ia te ne lavakiʻi au.
24 ২৪ মনুষ্যপুত্রের বিষয়ে যেমন লেখা আছে, তেমনি তিনি যাবেন, কিন্তু ধিক সেই ব্যক্তিকে, যার মাধ্যমে মনুষ্যপুত্রকে ধরিয়ে দেওয়া হবে, সেই মানুষের জন্ম না হলেই তার পক্ষে ভাল ছিল।
‌ʻOku ʻalu ʻae Foha ʻoe tangata ʻo hangē ko ia kuo tohi kiate ia: kae malaʻia ʻae tangata ko ia ʻaia ʻoku lavakiʻi ai ʻae Foha ʻoe tangata! Naʻe lelei ki he tangata ko ia ʻoka ne ʻikai fanauʻi ia.”
25 ২৫ তখন যে তাঁকে ধরিয়ে দেবে, সেই যিহূদা বলল, “গুরু, সে কি আমি?” তিনি বললেন, “তুমিই বললে।”
Pea toki lea ʻa Siutasi, ʻaia ne lavakiʻi ia, ʻo pehēange, “ʻEiki, ko au ia?” Pea talaange ʻe ia kiate ia, “Ko ia pe.”
26 ২৬ পরে তাঁরা খাবার খাচ্ছেন, এমন দিনের যীশু রুটি নিয়ে ধন্যবাদ দিয়ে ভাঙলেন এবং শিষ্যদের দিলেন, আর বললেন, “নাও, খাও, এটা আমার শরীর।”
Pea ʻi heʻenau kai, naʻe toʻo ʻe Sisu ʻae mā, ʻo ne fakafetaʻi, mo tofitofi, pea ʻatu ki he kau ākonga, ʻo ne pehē, “Toʻo, ʻo kai; ko eni hoku sino.”
27 ২৭ পরে তিনি পানপাত্র নিয়ে ধন্যবাদ দিয়ে তাঁদের দিয়ে বললেন, “তোমরা সবাই এর থেকে পান কর,
Pea ne toʻo ʻae ipu inu, ʻo fakafetaʻi, pea ʻoatu kiate kinautolu, mo ne pehē, “Mou inu ai kotoa pē:
28 ২৮ কারণ এটা আমার রক্ত, নতুন নিয়মের রক্ত, যা অনেকের জন্য, পাপ ক্ষমার জন্য ঝরবে।”
He ko hoku toto eni ʻoe fuakava foʻou, ʻaia ʻoku lilingi ke fakamolemole ai ʻae angahala ʻae tokolahi.
29 ২৯ আর আমি তোমাদের বলছি, “এখন থেকে সেই দিন পর্যন্ত আমি এই আঙুরের রস পান করব না, যত দিন না আমি আমার পিতার রাজ্যে প্রবেশ করি ও তোমাদের সাথে নতুন আঙুরের রস পান করি।”
Ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Ngata heni, ʻe ʻikai te u toe inu ʻi he fua ni ʻoe vaine, kaeʻoua ke hokosia ʻae ʻaho ko ia te u inu foʻou ia mo kimoutolu ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamai.”
30 ৩০ পরে তাঁরা প্রশংসা গান করতে করতে, জৈতুন পর্বতে গেলেন।
Pea kuo hili ʻenau hiva, pea nau ʻalu atu ki he moʻunga ʻoe ʻOlive.
31 ৩১ তখন যীশু তাঁদের বললেন, “এই রাতে তোমরা সবাই আমাতে বাধা পাবে (অর্থাৎ তোমরা আমাকে ত্যাগ করবে),” কারণ লেখা আছে, “আমি মেষ পালককে আঘাত করব, তাতে মেষেরা চারিদিকে ছড়িয়ে পড়বে।”
Pea toki pehē ai ʻe Sisu kiate kinautolu, “ʻE tūkia ʻakimoutolu kotoa pē ʻi he poōni ʻiate au: he kuo tohi, ‘Te u taaʻi ʻae tauhi, pea ʻe movetevete ai ʻae fanga sipi.’
32 ৩২ কিন্তু আমি মৃত্যু থেকে জীবিত হবার পরে আমি তোমাদের আগে গালীলে যাব।
Kae hili ʻeku toetuʻu, te u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ki Kaleli.”
33 ৩৩ পিতর তাঁকে বললেন, “যদি সবাই আপনাকে ছেড়েও চলে যায়, আমি কখনও ছাড়বনা।”
Pea lea ʻa Pita, ʻo pehēange kiate ia, “Kapau ʻe tūkia kotoa pē ʻiate koe, ʻe ʻikai te u tūkia ʻo lauikuonga.
34 ৩৪ যীশু তাঁকে বললেন, “আমি তোমাকে সত্যি বলছি, এই রাতে মোরগ ডাকার আগে তুমি তিনবার আমাকে অস্বীকার করবে।”
Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate koe, ʻE teʻeki ai ʻuʻua ʻae moa ʻi he poōni, ka ʻe liunga tolu hoʻo fakafisi ʻiate au.”
35 ৩৫ পিতর তাঁকে বললেন, “যদি আপনার সঙ্গে মরতেও হয়, তবু কোন মতেই আপনাকে অস্বীকার করব না।” সেই রকম সব শিষ্যই বললেন।
Pea talaange ʻe Pita kiate ia, “Kapau te u mate ai mo koe, kae ʻikai te u fakafisiʻi koe.” Pea lea pehē pe foki ʻae kau ākonga kotoa pē.
36 ৩৬ তখন যীশু তাঁদের সঙ্গে গেৎশিমানী নামে এক জায়গায় গেলেন, আর তাঁর শিষ্যদের বললেন, “আমি যতক্ষণ ওখানে গিয়ে প্রার্থনা করি, ততক্ষণ তোমরা এখানে বসে থাক।”
Pea toki haʻu ai ʻa Sisu mo kinautolu ki he potu ʻoku ui ko Ketisemani, ʻo ne pehē ki he kau ākonga, “Mou nofo ʻi heni, kau ʻalu ki hena ʻo lotu.”
37 ৩৭ পরে তিনি পিতরকে ও সিবদিয়ের দুই ছেলেকে সঙ্গে নিয়ে গেলেন, আর দুঃখার্ত্ত ও ব্যাকুল হতে লাগলেন।
Pea ne ʻave ʻa Pita mo e foha ʻe toko ua ʻo Sepeti, pea kamata mamahiʻia ia mo māfasia lahi.
38 ৩৮ তখন তিনি তাঁদের বললেন, “আমার প্রাণ মরণ পর্যন্ত দুঃখার্ত্ত হয়েছে, তোমরা এখানে থাক, আমার সঙ্গে জেগে থাক।”
Pea toki pehē ʻe ia kiate kinautolu, “ʻOku mamahi lahi ʻaupito, ʻo hangē ka mate, hoku laumālie: mou nofo pe ʻi heni, ke tau leʻo mo au.”
39 ৩৯ পরে তিনি একটু আগে গিয়ে উপুড় হয়ে পড়ে প্রার্থনা করে বললেন, “হে আমার পিতা, যদি এটা সম্ভব হয়, তবে এই দুঃখের পানপাত্র আমার কাছে থেকে দূরে যাক, আমার ইচ্ছামত না হোক, কিন্তু তোমার ইচ্ছামত হোক।”
Pea ʻalu siʻi atu ia, ʻo tō fakafoʻohifo, ʻo pehē ʻene lotu, “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻae ipu ni ʻiate au: kaeʻoua naʻa faʻiteliha pe au, ka ko koe pe.”
40 ৪০ পরে তিনি সেই শিষ্যদের কাছে গিয়ে দেখলেন, তাঁরা ঘুমিয়ে পড়েছেন, আর তিনি পিতরকে বললেন, “একি? এক ঘন্টাও কি আমার সঙ্গে জেগে থাকতে তোমাদের শক্তি হল না?”
Pea haʻu ia ki he kau ākonga, ʻo ne ʻilo ʻakinautolu ʻoku mohe, pea ne pehē kia Pita, “He ʻoku pehē, kuo ʻikai te mou faʻa leʻo mo au ʻi he feituʻu pō ʻe taha?
41 ৪১ জেগে থাক ও প্রার্থনা কর, যেন পরীক্ষায় না পড়, আত্মা ইচ্ছুক, কিন্তু শরীর দুর্বল।
Leʻo mo lotu, telia naʻa lavaʻi ʻakimoutolu ʻe he ʻahiʻahi: ko e moʻoni ʻoku fie fai ʻe he laumālie, ka ʻoku vaivai ʻae kakano.”
42 ৪২ আবার তিনি দ্বিতীয়বার গিয়ে এই প্রার্থনা করলেন, “হে আমার পিতা, আমি পান না করলে যদি এই দুঃখকা পানপাত্র দূরে যেতে না পারে, তবে তোমার ইচ্ছা পূর্ণ হোক।”
Pea toe ʻalu atu ia ko hono liunga ua, ʻo lotu, ʻo pehē, “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe ʻikai lelei ke ʻave ʻae ipu ni ʻiate au, ka ʻi heʻeku inumia ia, ke fai pe hoʻo faʻiteliha.”
43 ৪৩ পরে তিনি আবার এসে দেখলেন, তাঁরা ঘুমিয়ে পড়েছেন, কারণ তাঁদের চোখ ঘুমে ভারী হয়ে পড়েছিল।
Pea haʻu ia ʻo ne ʻilo ʻoku nau toe mohe: he naʻe māfasia honau mata.
44 ৪৪ আর তিনি আবার তাঁদের ছেড়ে তৃতীয় বার আগের মতো কথা বলে প্রার্থনা করলেন।
Pea tuku ai pe ʻe ia ʻakinautolu, kae toe ʻalu atu, ʻo lotu ko hono liunga tolu, ʻo ne toe fai pē ʻae lea ko ia.
45 ৪৫ তখন তিনি শিষ্যদের কাছে এসে বললেন, “এখনও কি তোমরা ঘুমাচ্ছ এবং বিশ্রাম করছ?, দেখ, দিন উপস্থিত, মনুষ্যপুত্রকে পাপীদের হাতে ধরিয়ে দেওয়া হচ্ছে।”
Pea toki haʻu ia ki heʻene kau ākonga, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “Maʻu pe hoʻomou mohe ni, pea mālōlō: vakai, kuo ofi ʻae feituʻu pō ʻe lavakiʻi ai ʻae Foha ʻoe tangata ki he nima ʻoe kau angahala.
46 ৪৬ উঠ, আমরা যাই, এই দেখ, যে ব্যক্তি আমাকে সমর্পণ করবে, সে কাছে এসেছে।
Tuʻu hake, ke tau ʻalu: vakai, ʻoku ʻi heni ia ʻoku ne lavakiʻi au.”
47 ৪৭ তিনি যখন কথা বলছিলেন, দেখ, যিহূদা, সেই বারো জনের একজন, এল এবং তার সঙ্গে অনেক লোক, তরোয়াল ও লাঠি নিয়ে প্রধান যাজকদের ও প্রাচীনদের কাছ থেকে এলো।
Pea lolotonga ʻene lea, ʻiloange, ko Siutasi, ko e taha ʻoe toko hongofulu ma toko ua, naʻe haʻu ia mo e kakai tokolahi, mo e ngaahi heletā, mo e ʻakau, mei he kau taulaʻeiki lahi mo e kau mātuʻa ʻoe kakai.
48 ৪৮ যে তাঁকে সমর্পণ করছিল, সে তাদের এই সংকেত বলেছিল, “আমি যাকে চুমু দেব, তিনিই সেই ব্যক্তি, তোমরা তাকে ধরবে।”
Pea ko ia naʻa ne lavakiʻi ia, naʻa ne tuku kiate kinautolu ʻae fakaʻilonga, ʻo ne pehē, “Ka ʻilonga ʻaia te u ʻuma ki ai, ko ia ia: puke ia ke maʻu.”
49 ৪৯ সে তখনই যীশুর কাছে গিয়ে বলল, “গুরু, নমস্কার, আর সে তাঁকে চুমু দিল।”
Pea haʻu leva ia kia Sisu, ʻo ne pehē, “Lāpai, siʻotoʻofa:” pea ʻuma kiate ia.
50 ৫০ যীশু তাকে বললেন, “বন্ধু, যা করতে এসেছ, তা কর।” তখন তারা কাছে এসে যীশুর উপরে হস্তক্ষেপ করল ও তাঁকে ধরল।
Pea pehē ʻe Sisu kiate ia, “Kāinga, ko e hā kuo ke haʻu ai?” Pea toki haʻu ʻakinautolu, ʻo ala honau nima kia Sisu, ʻo puke ia.
51 ৫১ আর দেখ, যীশুর সঙ্গীদের মধ্যে এক ব্যক্তি হাত বাড়িয়ে তরোয়াল বার করলেন এবং মহাযাজকের দাসকে আঘাত করে তার একটা কান কেটে ফেললেন।
Pea vakai, ko e taha ʻonautolu naʻe ʻia Sisu, naʻe ʻai hono nima ki heʻene heletā ʻo toho, ʻo ne taaʻi ʻaki ʻae tamaioʻeiki ʻae taulaʻeiki lahi, pea motuhi hono telinga.
52 ৫২ তখন যীশু তাঁকে বললেন, “তোমার তরোয়াল যেখানে ছিল সেখানে রাখ, কারণ যারা তরোয়াল ব্যবহার করে, তারা তরোয়াল দিয়েই ধ্বংস হবে।”
Pea toki pehē ʻe Sisu kiate ia, “Toe ʻai hoʻo heletā ki hono ʻaiʻanga: he ko kinautolu kotoa pē ʻoku toʻo heletā te nau ʻauha ʻi he heletā.
53 ৫৩ আর তুমি কি মনে কর যে, যদি আমি আমার পিতার কাছে অনুরোধ করি তবে তিনি কি এখনই আমার জন্য বারোটা বাহিনীর থেকেও বেশি দূত পাঠিয়ে দেবেন না?
‌ʻOku ke mahalo ʻe ʻikai te u faʻa lotu ni ki heʻeku Tamai, pea te ne tuku leva ni kiate au ʻae kau ʻāngelo ke lahi ʻi he lisione ʻe hongofulu ma ua?
54 ৫৪ কিন্তু তা করলে কেমন করে শাস্ত্রের এই বাণীগুলি পূর্ণ হবে যে, এমন অবশ্যই হবে?
Kae fakamoʻoni fēfē ʻae ngaahi tohi, ʻaia ʻoku fakahā ai ʻe pehē ni pe?”
55 ৫৫ সেই দিনে যীশু লোকদেরকে বললেন, “লোকে যেমন দস্যু ধরতে যায়, তেমনি কি তোমরা তরোয়াল ও লাঠি নিয়ে আমাকে ধরতে এসেছো? আমি প্রতিদিন ঈশ্বরের মন্দিরে বসে উপদেশ দিয়েছি, তখন তো আমাকে ধরলে না।”
‌ʻI he feituʻu pō ko ia naʻe lea ai ʻa Sisu ki he kakai lahi, “ʻOku mou haʻu mo e ngaahi heletā mo e ʻakau ke puke au, ʻo hangē ko ha kaihaʻa? Naʻaku nofo mo kimoutolu ʻo ako ʻi he falelotu lahi, ʻi he ʻaho kotoa pē, pea naʻe ʻikai te mou puke au.
56 ৫৬ কিন্তু এ সমস্ত ঘটল, যেন ভাববাদীদের লেখা ভাববাণীগুলি পূর্ণ হয়। তখন শিষ্যেরা সবাই তাঁকে ছেড়ে পালিয়ে গেলেন।
Ka kuo fai ʻae ngaahi meʻa ni kotoa pē, ke fakamoʻoni ʻae ngaahi tohi ʻae kau palōfita.” Pea naʻe toki liʻaki ia ʻe he kau ākonga kotoa pē, ka nau feholaki.
57 ৫৭ আর যারা যীশুকে ধরেছিল, তারা তাঁকে মহাযাজক কায়াফার কাছে নিয়ে গেল, সেই জায়গায় ব্যবস্থার শিক্ষকেরা ও প্রাচীনেরা সমবেত হয়েছিল।
Pea ko kinautolu naʻe puke ʻa Sisu naʻa nau tataki [ia ]kia Kaiafasi ko e taulaʻeiki lahi, pea kātoa ai ʻae kau tangata tohi mo e kau mātuʻa.
58 ৫৮ আর পিতর দূরে থেকে তাঁর পিছনে পিছনে মহাযাজকের প্রাঙ্গণ পর্যন্ত গেলেন এবং শেষে কি হয়, তা দেখার জন্য ভিতরে গিয়ে পাহারাদারদের সঙ্গে বসলেন।
Ka naʻe muimui mamaʻo atu kiate ia ʻa Pita, ki he fale ʻoe taulaʻeiki lahi, pea hū ki ai, ʻonau nonofo mo e kau tamaioʻeiki, ke mamata ki hono ikuʻanga.
59 ৫৯ তখন প্রধান যাজকরা এবং সমস্ত মহাসভা যীশুকে বধ করার জন্য তাঁর বিরুদ্ধে মিথ্যা প্রমাণ খুঁজতে লাগল,
Pea kumi ʻe he kau taulaʻeiki lahi, mo e mātuʻa, mo e kau fakamaau kotoa pē, ʻae fakamoʻoni loi kia Sisu, kae tāmateʻi ia;
60 ৬০ কিন্তু অনেক মিথ্যাসাক্ষী এসে জুটলেও, তারা কিছুই পেল না।
Ka naʻe ʻikai ʻilo [ha taha]: naʻe haʻu ʻae fakamoʻoni loi tokolahi, ka naʻe ʻikai te nau maʻu ha [taha]. Pea toki ʻomi fakamui ʻae ongo fakamoʻoni loi ʻe toko ua,
61 ৬১ অবশেষে দুই জন এসে বলল, “এই ব্যক্তি বলেছিল, আমি ঈশ্বরের মন্দির ভেঙে, তা আবার তিন দিনের র মধ্যে গেঁথে তুলতে পারি।”
‌ʻo na pehē, “naʻe pehē ʻe ia, ‘ʻOku ou faʻa fai ke veteki ʻae falelotu lahi ʻoe ʻOtua, mo toe langa ia ʻi he ʻaho ʻe tolu.’”
62 ৬২ তখন মহাযাজক উঠে দাঁড়িয়ে তাঁকে বললেন, “তুমি কি কিছুই উত্তর দেবে না? তোমার বিরুদ্ধে এরা কিসব বলছে?”
Pea tuʻu hake ʻae taulaʻeiki lahi, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻOku ʻikai hao lea ki ai? Ko e hā ia ʻoku nau fakaʻilo ni kiate koe?”
63 ৬৩ কিন্তু যীশু চুপ করে থাকলেন। মহাযাজক তাঁকে বললেন, “আমি তোমাকে জীবন্ত ঈশ্বরের নামে দিব্যি করছি, আমাদেরকে বল দেখি, তুমি কি সেই খ্রীষ্ট, ঈশ্বরের পুত্র?”
Ka naʻe longo pē ʻa Sisu. Pea lea ʻae taulaʻeiki lahi, ʻo pehēange kiate ia, “ʻOku ou fekau mālohi kiate koe ʻi he ʻOtua moʻui, ke ke fakahā mai kiate kimautolu, pe ko e Kalaisi ʻa koe, ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua.”
64 ৬৪ যীশু এর উত্তরে বললেন, “তুমি নিজেই বললে, আর আমি তোমাদের বলছি, এখন থেকে তোমরা মনুষ্যপুত্রকে পরাক্রমের (সর্বশক্তিমান ঈশ্বরের) ডান পাশে বসে থাকতে এবং আকাশের মেঘরথে আসতে দেখবে।”
Pea talaange ʻe Sisu kiate ia, “Ko ia pe: ka ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, Te mou mamata ʻa mui ki he Foha ʻoe tangata ʻoku nofo ki he nima toʻomataʻu ʻoe māfimafi, pea mo ʻene haʻu ʻi he ngaahi ʻao ʻoe langi.”
65 ৬৫ তখন মহাযাজক তাঁর বস্ত্র ছিঁড়ে বললেন, “এ ঈশ্বরনিন্দা করল, আর প্রমাণে আমাদের কি প্রয়োজন? দেখ, এখন তোমরা ঈশ্বরনিন্দা শুনলে,
Pea toki haehae ʻe he taulaʻeiki lahi hono kofu, ʻo ne pehē, “Kuo lea fie ʻOtua ia; koeʻumaʻā kiate kitautolu ha toe fakamoʻoni? Vakai, kuo mou fanongo ni ki heʻene lea fie ʻOtua.
66 ৬৬ তোমরা কি মনে কর?” তারা বলল, “এ মৃত্যুর যোগ্য।”
Ko e hā homou loto?” Pea nau lea, ʻo pehēange, “ʻOku totonu ke ne mate.”
67 ৬৭ তখন তারা তাঁর মুখে থুথু দিল ও তাঁকে ঘুষি মারল,
Pea naʻa nau toki ʻaʻanu ki hono mata, ʻo tukiʻi ia; pea sipiʻi ia ʻe he niʻihi ʻaki honau ʻaofinima,
68 ৬৮ আর কেউ কেউ তাঁকে আঘাত করে বলল, “রে খ্রীষ্ট, আমাদের কাছে ভাববাণী বল, কে তোকে মারল?”
‌ʻo pehēange, “ʻA koe, Kalaisi, mate mai kiate kimautolu, ko hai ia naʻa ne sipiʻi koe?”
69 ৬৯ এদিকে পিতর যখন বাইরে উঠোনে বসেছিলেন, তখন আর একজন দাসী তাঁর কাছে এসে বলল, “তুমিও সেই গালীলীয় যীশুর সঙ্গে ছিলে।”
Pea naʻe nofo ʻituʻa ʻa Pita ʻi he lotoʻā; pea haʻu ʻae fefine kaunanga kiate ia, ʻo ne pehē, “Ko koe foki naʻa ke ʻia Sisu ʻo Kaleli.”
70 ৭০ কিন্তু তিনি সবার সামনে অস্বীকার করে বললেন, “তুমি কি বলছ আমি বুঝতে পারছি না।”
Ka naʻe fakafisi [leva ]ia ʻi he ʻao ʻokinautolu kotoa pē, mo ne pehē, “ʻOku ʻikai te u ʻilo hoʻo lea.”
71 ৭১ তিনি দরজার কাছে গেলে আর এক দাসী তাঁকে দেখতে পেয়ে লোকদেরকে বলল, “এ ব্যক্তি সেই নাসরতীয় যীশুর সঙ্গে ছিল।”
Pea ʻalu atu ia ki he potu ʻe taha ʻoe fale, pea mamata kiate ia ʻa e [kaunanga ]ʻe taha, ʻo ne pehē kiate kinautolu, naʻe ʻi ai, “Naʻe ʻia Sisu ʻo Nāsaleti ʻae tangata ni foki.”
72 ৭২ তিনি আবার অস্বীকার করলেন, দিব্যি করে বললেন, “আমি সে ব্যক্তিকে চিনি না।”
Pea toe fakafisi ia mo fuakava, “ʻOku ʻikai te u ʻiloa ʻae tangata.”
73 ৭৩ আরও কিছুক্ষণ পরে, যারা কাছে দাঁড়িয়েছিল, তারা এসে পিতরকে বলল, “সত্যিই তুমিও তাদের একজন, কারণ তোমার ভাষাই তোমার পরিচয় দিচ্ছে।”
Pea fuoloa siʻi pea haʻu kiate [ia ]ʻakinautolu naʻe tutuʻu ai, ʻonau pehē kia Pita, “Ko e moʻoni ko e tokotaha koe ʻokinautolu; he ʻoku fakaʻilo koe ʻe hoʻo lea.”
74 ৭৪ তখন তিনি অভিশাপের সঙ্গে শপথ করে বলতে লাগলেন, “আমি সেই ব্যক্তিকে চিনি না।” তখনই মোরগ ডেকে উঠল।
Pea toki kamata kape ia mo fuakava, [ʻo pehē], “ʻOku ʻikai te u ʻiloa ʻae tangata.” Pea naʻe ʻuʻua leva ʻae moa.
75 ৭৫ তাতে যীশু এই যে কথা বলেছিলেন, মোরগ ডাকার আগে তুমি তিনবার আমাকে অস্বীকার করবে, তা পিতরের মনে পড়ল এবং তিনি বাইরে গিয়ে অত্যন্ত করুন ভাবে কাঁদলেন।
Pea manatu ai ʻe Pita ki he lea ʻa Sisu, ʻaia naʻe pehē kiate ia, “ʻE teʻeki ai ʻuʻua ʻae moa, kae tuʻo tolu haʻo fakafisiʻi au.” Pea ʻalu kituaʻā ia, ʻo tangi mamahi.

< মথি 26 >