< মথি 10 >

1 পরে তিনি নিজের বারো জন শিষ্যকে কাছে ডেকে তাঁদের অশুচি আত্মাদের উপরে শিক্ষা দিলেন, যেন তাঁরা তাদের ছাড়াতে এবং সব রকম রোগ-ব্যাধি থেকে সুস্থ করতে পারেন।
Pea kuo ne ui ke haʻu kiate ia ʻene kau ākonga ʻe toko hongofulu ma toko ua, naʻa ne tuku kiate kinautolu ʻae mālohi, ke nau kapusi ʻae ngaahi laumālie taʻemaʻa, pea ke nau fakamoʻui ʻae mahaki kotoa pē, mo e hangatāmaki kotoa pē.
2 সেই বারো জন প্রেরিতের নাম এই প্রথম, শিমোন, যাকে পিতর বলে এবং তাঁর ভাই আন্দ্রিয়, সিবদিয়ের পুত্র যাকোব এবং তাঁর ভাই যোহন,
Pea ko e hingoa eni ʻoe kau ʻaposetolo ʻe toko hongofulu ma toko ua; Ko e ʻuluaki, ko Saimone, ʻoku ui ko Pita, mo ʻAnitelū ko hono tokoua; ko Semisi ko e [foha ]ʻo Sepeti, mo Sione ko hono tokoua;
3 ফিলিপ ও বর্থলময়, মথি, থোমা ও কর আদায়কারী, আলফেয়ের ছেলে যাকোব ও থদ্দেয়,
Ko Filipe, mo Pātolomiu; ko Tōmasi, mo Mātiu ko e tānaki tukuhau; ko Semisi ko e [foha ]ʻo ʻAlefiusi, mo Lepiusi, naʻe ui ko Tatiusi;
4 উদ্যোগী শিমোন ও ঈষ্করিয়োতীয় যিহূদা, যে তাঁকে শত্রুদের হাতে তুলে দিল।
Ko Saimone ko e Kēnani, mo Siutasi ʻIsikaliote, ʻaia ne lavakiʻi ia.
5 এই বারো জনকে যীশু পাঠিয়ে দিলেন, আর তাঁদের এই নির্দেশ দিলেন, তোমরা অযিহূদীরা যেখানে বাস করে সেখানে যেও না এবং শমরীয়দের কোন শহরে প্রবেশ কর না;
Ko e toko hongofulu ma toko ua eni naʻe tuku atu ʻe Sisu, ʻo ne fekauʻi ʻakinautolu, ʻo pehē, “ʻOua naʻa mou ʻalu ʻi ha hala ʻoe Senitaile, pea ʻoua naʻa mou hū ki ha kolo ʻoe kakai Samēlia:
6 বরং ইস্রায়েল কুলের হারান মেষদের কাছে যাও।
Ka mou ʻalu muʻa ki he fanga sipi hē ʻoe fale ʻo ʻIsileli.
7 আর তোমরা যেতে যেতে এই কথা প্রচার কর, স্বর্গরাজ্য কাছাকাছি এসে পড়েছে।
Pea ka mou ka ʻalu, mou malanga, ʻo pehē, ‘ʻOku ofi ʻae puleʻanga ʻoe langi.’
8 অসুস্থদেরকে সুস্থ কর, মৃতদেরকে বাঁচিয়ে তোল, কুষ্ঠ রোগীদেরকে শুদ্ধ কর, ভূতদেরকে বের করে দাও; কারণ তোমরা বিনামূল্যে পেয়েছ, বিনামূল্যে দান কর।
Fakamoʻui ʻae mahaki, fakamaʻa ʻae kilia, fokotuʻu ʻae mate, kapusi ʻae kau tēvolo: kuo mou maʻu taʻetotongi, pea ʻoatu taʻetotongi.
9 তোমাদের কোমরের কাপড়, সোনা কি রূপা কি পিতল এবং
‌ʻOua naʻa tokonaki ki homou noʻo ha koula, pe ha siliva, pe ha kapa.
10 ১০ যাওয়ার জন্য থলি কি দুটি জামাকাপড় কি জুতো কি লাঠি, এ সব নিও না; কারণ যে কাজ করে সে তার বেতনের যোগ্য।
pe ha kato ki he fononga, pe ha kofutuʻa ʻe ua, pe ha topuvaʻe, pe ha tokotoko: he ʻoku taau mo e tangata ngāue ke ne maʻu ʻe ia haʻa ne tauhi.
11 ১১ আর তোমরা যে শহরে কি গ্রামে প্রবেশ করবে, সেখানকার কোন ব্যক্তি যোগ্য, তা খোঁজ করো, আর যে পর্যন্ত অন্য জায়গায় না যাও, সেখানে থেকো।
“Pea ko e kolo mo e potu kakai kotoa pē te mou hū ki ai, mou fehuʻi pe ko hai ʻi ai ʻoku angalelei; pea mou nofo ai kaeʻoua ke mou toki ʻalu.
12 ১২ আর তার ঘরে প্রবেশ করবার দিনের সেই ঘরের লোকদেরকে শুভেচ্ছা জানাও।
Pea ka mou ka hū ki he fale, tāpuakiʻi ia.
13 ১৩ তাতে সেই ঘরের লোক যদি যোগ্য হয়, তবে তোমাদের শান্তি তাদের প্রতি আসুক; কিন্তু যদি যোগ্য না হয়, তবে তোমাদের শান্তি তোমাদের কাছে ফিরে আসুক।
Pea kapau ʻoku lelei ʻae fale, ʻe hoko ki ai hoʻomou tāpuaki: pea kapau ʻoku ʻikai lelei, ʻe foki mai hoʻomou tāpuaki kiate kimoutolu.
14 ১৪ আর যে কেউ তোমাদের গ্রহণ না করে এবং তোমাদের কথা না শোনে, সেই ঘর কিংবা সেই শহর থেকে বের হবার দিনের নিজের নিজের পায়ের ধূলো ঝেড়ে ফেলো।
Pea ko ia ʻe ʻikai maʻu ʻakimoutolu, pe fanongo ki hoʻomou lea, ʻoka mou ka ʻalu mei he fale pe ko e kolo ko ia, mou tūtuuʻi ʻae efu mei homou vaʻe.
15 ১৫ আমি তোমাদের সত্য কথা বলছি, বিচার দিনের সেই শহরের দশা থেকে বরং সদোম ও ঘমোরা দেশের দশা সহনীয় হবে।
‌ʻOku ou tala moʻoni kiate kimoutolu, ʻE kātakingofua ʻae fonua ko Sotoma mo Komola ʻi he ʻaho fakamaau, ʻi he kolo ko ia.
16 ১৬ দেখ, নেকড়েদের মধ্যে যেমন মেষ, তেমনি আমি তোমাদের পাঠাচ্ছি; অতএব তোমরা সাপের মতো সতর্ক ও পায়রার মতো অমায়িক হও।
“Vakai, ʻoku ou fekau atu ʻakimoutolu ʻo hangē ko e fanga sipi ʻi he lotolotonga ʻoe fanga ulofi: ko ia ke mou poto ʻo hangē ko e ngata, pea angalelei ʻo hangē ko e lupe.
17 ১৭ কিন্তু লোকদের থেকে সাবধান থেকো; কারণ তারা তোমাদের বিচার সভায় সমর্পণ করবে এবং নিজেদের সমাজঘরে নিয়ে বেত মারবে।
Kae vakai ki he kakai: he te nau tukuange ʻakimoutolu ki he kau fakamaau, pea te nau haha ʻakimoutolu ʻi honau ngaahi falelotu;
18 ১৮ এমনকি, আমার জন্য তোমরা রাজ্যপাল ও রাজাদের সামনে, তাদের ও অইহূদিদের কাছে সাক্ষ্য দেবার জন্য হাজির হবে।
Pea ʻe taki ʻakimoutolu ki he ʻao ʻoe kau pule mo e ngaahi tuʻi koeʻuhi ko au, ko e fakamoʻoni kiate kinautolu mo e Senitaile.
19 ১৯ কিন্তু লোকে যখন তোমাদের সমর্পণ করবে, তখন তোমরা কিভাবে কি বলবে, সে বিষয়ে ভেবো না; কারণ তোমাদের যা বলবার তা সেই দিনেই তোমাদের দান করা যাবে।
Pea ka nau ka tuku atu ʻakimoutolu, ʻoua naʻa mou feinga pe fēfē pe ko e hā te mou lea ʻaki: koeʻuhi ʻe foaki kiate kimoutolu ʻi he feituʻulaʻā ko ia, ʻaia te mou lea ʻaki.
20 ২০ কারণ তোমরা কথা বলবে না, কিন্তু তোমাদের পিতার আত্মা তোমাদের মাধ্যমে কথা বলবেন।
He ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻoku lea, ka ko e Laumālie ʻo hoʻomou Tamai ʻoku lea ʻiate kimoutolu.
21 ২১ আর ভাই ভাইকে ও বাবা সন্তানকে মৃত্যুতে সমর্পণ করবে; এবং সন্তানেরা মা বাবার বিপক্ষে উঠে তাদের হত্যা করাবে।
“Pea ʻe tuku atu ʻe he tangata [hono ]tokoua ki he mate, mo e tamai ʻene tamasiʻi: pea ʻe tuʻu hake ʻae fānau ki he mātuʻa, ʻo pule ke mate ʻakinautolu.
22 ২২ আর আমার নামের জন্য তোমাদের সবাই ঘৃণা করবে; কিন্তু যে কেউ শেষ পর্যন্ত স্থির থাকবে, সেই পরিত্রান পাবে।
Pea ʻe fehiʻanekina ʻakimoutolu ʻi he kakai kotoa pē koeʻuhi ko hoku hingoa: ka ko ia ʻe kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻe moʻui ia.
23 ২৩ আর তারা যখন তোমাদের এক শহর থেকে তাড়না করবে, তখন অন্য শহরে পালিয়ে যেও; কারণ আমি তোমাদের সত্য বলছি, ইস্রায়েলের সব শহরে তোমাদের কাজ শেষ হবে না, যে পর্যন্ত মনুষ্যপুত্র না আসেন।
Pea ka nau ka fakatanga ʻakimoutolu ʻi ha kolo, mou feholaki ki ha [kolo ]kehe; he ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻE teʻeki ai te mou ʻosiki ʻae ngaahi kolo ʻo ʻIsileli [ʻi hoʻomou ʻalu, ]ka kuo hoko mai ʻae Foha ʻoe tangata.
24 ২৪ শিষ্য গুরুর থেকে বড় নয় এবং দাস মনিবের থেকে বড় নয়।
“ʻOku ʻikai lahi hake ʻae ākonga ʻi [heʻene ]akonaki, pe ko e tamaioʻeiki ʻi heʻene ʻeiki.
25 ২৫ শিষ্য নিজের গুরুর তুল্য ও দাস নিজের কর্তার সমান হলেই তার পক্ষে যথেষ্ট। তারা যখন ঘরের মালিককে ভূতেদের অধিপতি বলেছে, তখন তাঁর আত্মীয়দেরকে আরও কি না বলবে?
‌ʻOku lahi ki he ākonga ke na tatau mo ʻene akonaki, pea mo e tamaioʻeiki mo ʻene ʻeiki. Kapau kuo nau ui ʻae ʻeiki ʻoe fale ko Pelisipupe, ʻikai ʻe lahi hake kiate kinautolu ʻi hono fale?
26 ২৬ অতএব তোমরা তাদের ভয় কর না, কারণ এমন ঢাকা কিছুই নেই, যা প্রকাশ পাবে না এবং এমন গোপন কিছুই নেই, যা জানা যাবে না।
Ko ia ʻoua naʻa manavahē kiate kinautolu: he ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku ʻufiʻufi ʻe taʻefakahā; pea fufū, ʻe taʻeʻiloa.
27 ২৭ আমি যা তোমাদের অন্ধকারে বলি, তা তোমরা আলোতে বল এবং যা কানে কানে শোন, তা ছাদের উপরে প্রচার কর।
“Ko ia ʻoku ou tala kiate kimoutolu ʻi he poʻuli, mou lea ʻaki ia ʻi he maama: pea ko ia ʻoku mou ongoʻi ʻi he telinga, mou malangaʻaki ia ʻi he tuʻa fale.
28 ২৮ আর যারা দেহ হত্যা করে, কিন্তু আত্মা বধ করতে পারে না, তাদের ভয় কর না; কিন্তু যিনি আত্মাও দেহ দুটি কেই নরকে বিনষ্ট করতে পারেন, বরং তাঁকেই ভয় কর। (Geenna g1067)
Pea ʻoua naʻa manavahē kiate kinautolu ʻoku tāmateʻi ʻae sino, ka ʻoku ʻikai faʻa tāmateʻi ʻae laumālie: kae manavahē muʻa kiate ia ʻoku mafai ke fakaʻauha ʻae laumālie mo e sino ʻi heli. (Geenna g1067)
29 ২৯ দুটি চড়াই পাখী কি এক পয়সায় বিক্রি হয় না? আর তোমাদের পিতার অনুমতি ছাড়া তাদের একটিও মাটিতে পড়ে না।
‌ʻIkai ʻoku fakatau ʻae hikiʻi manupuna ʻe ua ʻaki ʻae paʻanga siʻi ʻe taha? Ka ʻe ʻikai haʻana taha ʻe tō ki he kelekele ka ʻi [he loto ʻo ]hoʻomou Tamai.
30 ৩০ কিন্তু তোমাদের মাথার চুলগুলিও সব গোনা আছে।
Ka ko e ngaahi tuʻoni louʻulu ʻo homou ʻulu kuo lau kotoa pē.
31 ৩১ অতএব ভয় কর না, তোমরা অনেক চড়াই পাখীর থেকে শ্রেষ্ঠ।
Ko ia ke ʻoua naʻa mou manavahē, [he ]ʻoku mou mahuʻinga lahi ʻi he fanga hikiʻi manu lahi.
32 ৩২ অতএব যে কেউ লোকদের সামনে আমাকে স্বীকার করে, আমিও নিজের স্বর্গস্থ পিতার সামনে তাকে স্বীকার করব।
“Pea ko ia ia ʻe fakahā au ʻi he ʻao ʻoe kakai, te u fakahā foki ia ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi.
33 ৩৩ কিন্তু যে মানুষদের সামনে আমাকে অস্বীকার করে, আমিও নিজের স্বর্গস্থ পিতার সামনে তাকে অস্বীকার করব।
Ka ko ia te ne liʻaki au ʻi he ʻao ʻoe kakai, te u liʻaki foki ia ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langi.
34 ৩৪ মনে কর না যে, আমি পৃথিবীতে শান্তি দিতে এসেছি; শান্তি দিতে আসিনি, কিন্তু খড়গ দিতে এসেছি।
“ʻOua naʻa mou mahalo kuo u haʻu ke ʻomi ʻae melino ki māmani: naʻe ʻikai te u haʻu ke ʻomi ʻae melino, ka ko e heletā.
35 ৩৫ কারণ আমি বাবার সাথে ছেলের, মায়ের সাথে মেয়ের এবং শাশুড়ীর সাথে বৌমার বিচ্ছেদ সৃষ্টি করতে এসেছি;
He kuo u haʻu ke ‘fakafehiʻa ʻae tangata ki heʻene tamai, mo e taʻahine ki heʻene faʻē, mo e taʻahine ʻi he fono ki heʻene faʻē ʻi he fono.’
36 ৩৬ আর নিজের নিজের পরিবারের লোকেরা মানুষের শত্রু হবে।
Pea ‘ko e fili ʻoe tangata ʻakinautolu ʻoku nofo mo ia ʻi hono fale.’
37 ৩৭ যে কেউ বাবা কি মাকে আমার থেকে বেশি ভালবাসে, সে আমার যোগ্য নয় এবং যে কেউ ছেলে কি মেয়েকে আমার থেকে বেশি ভালবাসে, সে আমার যোগ্য নয়।
Ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki he tamai pe ko e faʻē ʻiate au, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au: pea ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki [hono ]foha pe ʻofefine ʻiate au, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au.
38 ৩৮ আর যে কেউ নিজের ক্রুশ তুলে নিয়ে আমার পিছনে না আসে, সে আমার যোগ্য নয়।
Pea ko ia ʻoku ʻikai toʻo hake ʻene ʻakau māfasia ʻo muimui ʻiate au, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au.
39 ৩৯ যে কেউ নিজের প্রাণ রক্ষা করে, সে তা হারাবে; এবং যে কেউ আমার জন্য প্রাণ হারায়, সে তা রক্ষা করবে।
Ko ia ʻoku kalofaki ʻene moʻui, ʻe mole ia ʻiate ia: ka ko ia ʻoku mole ʻene moʻui koeʻuhi ko au, ʻe maʻu ʻe ia ia.
40 ৪০ যে তোমাদের গ্রহণ করে, সে আমাকেই গ্রহণ করে; আর যে আমাকে গ্রহণ করে, সে তো আমাকে যিনি পাঠিয়েছেন সেই ঈশ্বরকেই গ্রহণ করে।
“Ko ia ʻoku ne maʻu ʻakimoutolu ʻoku ne maʻu au, pea ko ia ʻoku ne maʻu au ʻoku ne maʻu ʻaia naʻa ne fekau au.
41 ৪১ যে ভাববাদীকে ভাববাদী বলে গ্রহণ করে, সে ভাববাদীর পুরষ্কার পাবে; এবং যে ধার্ম্মিককে ধার্মিক বলে গ্রহণ করে, সে ধার্ম্মিকের পুরষ্কার পাবে।
Ko ia ʻoku ne maʻu ha palōfita ʻi he hingoa ʻoe palōfita, ʻe maʻu ʻe ia ʻae totongi ʻoe palōfita; pea ko ia ʻoku ne maʻu ʻae tangata māʻoniʻoni ʻi he hingoa ʻoe tangata māʻoniʻoni, ʻe maʻu ʻe ia ʻae totongi ʻoe tangata māʻoniʻoni.
42 ৪২ আর যে কেউ এই সামান্য লোকদের মধ্যে কোন এক জনকে আমার শিষ্য বলে কেবল এক বাটি ঠান্ডা জল পান করতে দেয়, আমি তোমাদের সত্য বলছি, সে কোনো মতে আপন রাজত্ব থেকে বঞ্চিত হবে না।
Pea ko ia te ne foaki ki ha taha ʻiate kinautolu ni ʻoku siʻi ha ipu vai momoko ke inu ai, ʻi he hingoa pe ʻoe ākonga, ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ʻaupito mole ʻiate ia hono totongi.”

< মথি 10 >