< মার্ক 15 >

1 আর সকাল হলে প্রধান যাজকেরা ও প্রাচীনরা, ব্যবস্থার শিক্ষকরা এবং সব মহাসভা পরামর্শ করে যীশুকে বেঁধে নিয়ে পীলাতের কাছে ধরিয়ে দিলো।
Pea pongipongi hake ai, naʻe fakakaukau leva ʻae kau taulaʻeiki lahi, fakataha mo e mātuʻa mo e kau tangata tohi mo e kau fakamaau kotoa pē, pea naʻe haʻi ʻa Sisu, ʻo ʻave, mo tukuange kia Pailato.
2 তখন পীলাত যীশুকে জিজ্ঞাসা করলেন, তুমি কি ইহূদিদের রাজা? যীশু তাঁকে বললেন, “তুমিই বললে।”
Pea pehē ʻe Pailato kiate ia, “Ko e tuʻi koe ʻoe kakai Siu?” Pea lea ia, ʻo pehēange kiate ia, “Ko ia pe.”
3 পরে প্রধান যাজকেরা তাঁর উপরে নানারকম অভিযোগ করতে লাগলো।
Pea talatalaakiʻi ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi ʻi he ngaahi meʻa lahi.
4 পীলাত তাঁকে আবার জিজ্ঞাসা করলেন, তুমি কি কিছুই উত্তর দেবে না? দেখ, এরা তোমার বিরুদ্ধে কত অভিযোগ নিয়ে আসছে।
Pea toe fehuʻi ʻe Pailato kiate ia, ʻo pehē, “ʻOku ʻikai te ke lea ki ha meʻa? Vakai ki hono lahi ʻoe ngaahi meʻa ʻoku nau fakamoʻoni kiate koe.”
5 যীশু আর কোনো উত্তর দিলেন না; তাতে পিলাত অবাক হয়ে গেলেন;
Ka naʻe ʻikai siʻi lea ʻa Sisu ki ha meʻa; pea ofo ai ʻa Pailato.
6 নিস্তার পর্বের দিনের তিনি লোকদের জন্য এমন এক জন বন্দিকে মুক্ত করতেন, যাকে লোকেরা চাইত।
Pea ko e kātoanga [ko ia ]naʻa ne tukuange ai kiate kinautolu ha pōpula ʻe tokotaha, ʻaia te nau loto ki ai.
7 বিদ্রোহ, খুন, জখম করার অপরাধে যে সব বন্দী জেলে ছিল তাদের মধ্য বারাব্বা নামে একজন খারাপ লোক ছিল।
Pea naʻe ai ʻa e[tokotaha ]ko Palāpasa hono hingoa, kuo haʻi fakataha mo kinautolu naʻa nau kau mo ia ʻi he angatuʻu, mo nau fai ʻae fakapō ʻi he angatuʻu.
8 তখন লোকরা ওপরে গিয়ে, পিলাত তাদের জন্য আগে যা করতেন, তারা তা চাইতে লাগলো।
Pea ʻioho leʻo lahi ʻae kakai, ʻonau kamata tala[ke ne fai ]ʻo hangē ko ia naʻa ne faʻa fai kiate kinautolu.
9 পীলাত তাদের বললেন, আমি তোমাদের জন্য ইহূদিদের রাজাকে ছেড়ে দেব, এই কি তোমাদের ইচ্ছা?
Ka naʻe lea ʻa Pailato, ʻo pehēange kiate kinautolu, “Ko homou loto ke tukuange kiate kimoutolu ʻae Tuʻi ʻoe kakai Siu?”
10 ১০ কারণ প্রধান যাজকেরা যে হিংসা করে যীশুকে ধরিয়ে দিয়েছিলন সেই কথা পিলাত জানতে পারলেন।
He naʻa ne ʻilo ko e meʻa ʻi he meheka kuo tukuange ai ia ʻe he kau taulaʻeiki lahi.
11 ১১ প্রধান যাজকেরা জনসাধারনকে খেপিয়ে, কাঁদিয়ে নিজেদের জন্য বারাব্বাকে ছেড়ে দিতে বলল।
Ka naʻe ueʻi ʻae kakai ʻe he kau taulaʻeiki lahi, ke ne tuku mai ʻa Palāpasa pe kiate kinautolu.
12 ১২ পিলাত উত্তর করে আবার তাদেরকে বললেন, তবে তোমরা যাকে ইহূদিদের রাজা বল, তাকে আমি কি করব?
Pea toe lea ʻa Pailato, ʻo ne pehēange kiate kinautolu, “Ka ko e hā homou loto ke u fai kiate ia ʻaia ʻoku mou ui ko e Tuʻi ʻoe kakai Siu?”
13 ১৩ তারা আবার চিত্কার কোরে বলল, ওকে ক্রুশে দাও।
Pea naʻa nau toe kalanga, “Tutuki ia ki he ʻakau.”
14 ১৪ পিলাত তাদেরকে বললেন, কেন? একি অপরাধ করেছে? কিন্তু তারা খুব জোরে চেঁচিয়ে বলল, ওকে ক্রুশে দাও।
Pea toki pehē ʻe Pailato kiate kinautolu, “Koeʻumaʻā, ko e hā ʻae kovi kuo ne fai?” Pea naʻa nau ʻāsili kalanga ai ʻaupito, “Tutuki ia ki he ʻakau.”
15 ১৫ তখন পিলাত লোকদেরকে খুশি করবার জন্য বারাব্বাকে ছেড়ে দিলেন এবং যীশুকে চাবুক মেরে ক্রুশে দেবার জন্য জনসাধারণের হাতে তুলে দিলেন।
Pea ko e meʻa ʻi he fie fakafiemālie ʻe Pailato ki he kakai, naʻa ne tukuange ʻa Palāpasa kiate kinautolu, pea hili ʻene kauʻimaea ʻa Sisu, naʻa ne tukuange[ia ]ke tutuki ki he ʻakau.
16 ১৬ পরে সেনারা উঠোনের মাঝখানে, অর্থাৎ রাজবাড়ির ভেতরে, তাঁকে নিয়ে গিয়ে সব সেনাদলকে ডেকে একসঙ্গে করলো।
Pea naʻe tataki ia ʻe he kau tau ki he potu fale naʻe ui ko e fale fakaʻeiki, ʻonau fakataha ʻae kautau kotoa.
17 ১৭ পরে তাঁকে বেগুনী রঙের পোশাক পরাল এবং কাঁটার মুকুট গেঁথে তাঁর মাথায় পরিয়ে দিল,
Pea naʻa nau fakakofuʻaki ia ʻae kulokula, ʻo lalanga ʻae tatā ʻaki ʻae ʻakau talatala, ʻo ʻai kiate ia.
18 ১৮ তারা যীশুকে তাচ্ছিল্য করে বলতে লাগল, ইহূদি রাজ, নমস্কার!
Mo nau kamata fetapa kiate ia, “Siʻotoʻofa, Tuʻi ʻoe kakai Siu!”
19 ১৯ একটা বেতের লাঠি দিয়ে তার মাথায় মারতে লাগল, তাঁর গায়ে থুথু দিল, ও হাঁটু গেড়ে তাঁকে প্রণাম করল।
Pea naʻa nau taaʻi ʻaki [ia ]ʻae vaʻa kaho ʻi hono mata, ʻo ʻaʻanu kiate ia, pea tūʻulutui mo hū kiate ia.
20 ২০ তাঁকে তাচ্ছিল্য করবার পর তারা ঐ বেগুনী পোশাকটি খুলে নিল এবং তাঁর নিজের পোশাক পরিয়ে দিল। পরে তারা ক্রুশে দেবার জন্য তাঁকে বাইরে নিয়ে গেল।
Pea kuo nau manukiʻi ia, pea nau toʻo ʻiate ia ʻae kulokula, kae ʻai kiate ia hono kofu ʻoʻona, ʻo tataki atu ia ke tutuki ki he ʻakau.
21 ২১ আর শিমোন নামে একজন কুরীনীয় লোক গ্রাম থেকে সেই পথ দিয়ে আসছিল, সে সিকন্দরের ও রূফের বাবা তাকেই তারা যীশুর ক্রুশ বহন করার জন্য বাধ্য করল।
Pea naʻa nau pule ke fua hono ʻakau ʻe he tokotaha ko Saimone ko e Sailini, ko e tamai ʻa ʻAlekisānita mo Lufusi, ʻi heʻene ʻalu ange ai, ko ʻene haʻu mei he tukuʻuta.
22 ২২ পরে তারা তাঁকে গলগথা নামে এক জায়গায় নিয়ে গেল; এই নামের মানে “মাথার খুলির বলা হয়।”
Pea naʻa nau ʻomi ia ki he potu ko Kolokota, ʻaia ko hono ʻuhinga, “Ko e potu ʻoe ʻulupoko.”
23 ২৩ তারা তাঁকে গন্ধরস মেশানো আঙুরের রস দিতে চাইল; কিন্তু তিনি তা পান করলেন না।
Pea naʻa nau ʻatu ʻae inu kiate ia ko e uaine, kuo huʻi ʻaki ʻae mula: ka naʻe ʻikai te ne maʻu ia.
24 ২৪ পরে তারা তাঁকে ক্রুশে দিল এবং তাঁর জামাকাপড় সব ভাগ করে নিল; কে কি নেবে, এটা ঠিক করবার জন্য লটারী করলো।
Pea kuo nau tutuki ia ki he ʻakau, pea nau vahevahe hono ngaahi kofu, mo talotalo ki ai, [ke ʻilonga ]ʻa ia ʻe maʻu ʻe he tangata taki taha.
25 ২৫ সকাল নয়টার দিন তারা তাঁকে ক্রুশে দিল।
Pea ko hono tolu ia ʻoe feituʻulaʻā, naʻa nau tutuki ai ia ki he ʻakau.
26 ২৬ ক্রশ এর ওপর তাঁর দোষের কথা লেখা একটা ফলক ঝুলিয়ে দিলো আর তাতে লিখে দিলো, যীশু ইহূদিদের রাজা।
Pea naʻe tohi ʻi ʻolunga ʻae tohi ʻo hono talakoviʻi, KO E TUʻI ʻOE KAKAI SIU.
27 ২৭ আর তারা তাঁর সঙ্গে দুইজন দস্যুকেও তাঁর সঙ্গে ক্রুশে বিদ্ধ করা হল, এক জন ডান পাশে আর একজন বাঁপাশে।
Pea naʻa nau tutuki ki he ʻakau fakataha mo ia ʻae ongo kaihaʻa ʻe toko ua: ko e taha ʻi he nima toʻomataʻu, mo e taha ʻi hono toʻohema.
28 ২৮ আর যে সব লোক সেই পথ দিয়ে যাতায়াত করছিল, তারা মাথা নাড়তে নাড়তে তাঁর নিন্দা করে বলল,
Pea naʻe fakamoʻoni ai ʻae tohi, ʻaia ʻoku pehē, “Pea naʻe lau ia fakataha mo e kau angahala.”
29 ২৯ যারা খ্রীষ্টকে সেই রাস্তা দিয়ে যাতায়াত করছিল, তারা মাথা নেড়ে নেড়ে খ্রীষ্টকে নিন্দা করে বলল, “এই যে, তুমি না মন্দির ভেঙে ফেল, আর তিন দিনের মধ্যে তা গাঁথবে!”
Pea manukiʻi ia ʻekinautolu naʻe feʻaluʻaki, ʻi he kalokalo honau ʻulu, mo e pehē, “ʻA koe, ʻoku ke maumauʻi ʻae falelotu lahi, mo [toe ]langa ia ʻi he ʻaho ʻe tolu,
30 ৩০ “তবে নিজেকে বাঁচাও, যদি ঈশ্বরের পুত্র হও, ক্রুশ থেকে নেমে এস।”
Fakamoʻui koe, pea ke ʻalu hifo mei he ʻakau.”
31 ৩১ আর একইভাবে প্রধান যাজকেরা, ব্যবস্থার শিক্ষকেরা ও প্রাচীনেরা একসঙ্গে ঠাট্টা করে বলল, ঐ ব্যক্তি অন্য অন্য লোককে রক্ষা করত, আর নিজেকে রক্ষা করতে পারে না;
Pea manuki pehē foki ʻe he kau taulaʻeiki lahi, ʻo nau fepehēʻaki ʻiate kinautolu mo e kau tangata tohi, “Naʻa ne fakamoʻui ʻae kakai; ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fakamoʻui ia.
32 ৩২ খ্রীষ্ট, ইস্রায়েলের রাজা, এখন তুমি ক্রশ থেকে নেমে এস, এই দেখে আমরা তোমায় বিশ্বাস করব। আর যারা তাঁর সঙ্গে ক্রুশে ঝুলেছে, তারাও তাঁকে অভিশাপ দিলো।
Tuku ke ʻalu hifo eni ʻa Kalaisi ko e Tuʻi ʻo ʻIsileli mei he ʻakau, koeʻuhi ke mau mamata mo tui.” Pea ko kinaua naʻe tutuki ki he ʻakau mo ia ne na manukiʻi ia.
33 ৩৩ পরে দুপুর বারোটা থেকে বেলা তিনটে পর্যন্ত সারা দেশ অন্ধকার হয়ে রইল।
Pea ʻi he hokosia hono ono ʻoe feituʻulaʻā, naʻe fakapoʻuli ʻae fonua kotoa ʻo aʻu ki hono hiva ʻoe feituʻulaʻā.
34 ৩৪ আর বিকাল তিনটের দিন যীশু উঁচুস্বরে চীৎকার করে বললেন, “এলী এলী লামা শবক্তানী, অর্থাৎঈশ্বর আমার, ঈশ্বর আমার, তুমি কেন আমায় পরিত্যাগ করেছ?”
Pea ʻi hono hiva ʻoe feituʻulaʻā naʻe tangi leʻo lahi ʻa Sisu, ʻo pehē, “ʻIlai, ʻIlai, lama sapakatani?” ʻAia ko hono ʻuhinga, “Ko hoku ʻOtua, ko hoku ʻOtua, ko e hā kuo ke liʻaki ai au?”
35 ৩৫ যারা কাছে দাঁড়িয়েছিল, তাদের ভেতরে কেউ কেউ সেই কথা শুনে বলল, দেখ, ও এলিয়কে ডাকছে।
Pea ko honau niʻihi naʻe tutuʻu [ʻi ai], ʻi heʻenau fanongo, naʻa nau pehē, “Vakai, ʻoku ne ui kia ʻIlaisiā.”
36 ৩৬ তখন একজন দৌড়ে একখানি স্পঞ্জ সিরকায় ডুবিয়ে নিয়ে এলো এবং একটা লাঠিতে লাগিয়ে তাঁকে পান করতে দিল, দেখি, এলিয় ওকে রক্ষা করতে আসেন কি না।
Pea lele ʻae tokotaha, ʻo ne unu ʻae oma ki he vai mahi, ʻo ʻai ia ki he vaʻa kaho, mo ʻohake ke ne inu, mo ne pehē, “Tuku ai pe; ke tau vakai, pe haʻu ʻa ʻIlaisiā ke tuku hifo ia.”
37 ৩৭ এর পরে যীশু খুব জোরে চিত্কার করে শেষ নিঃশ্বাস ছাড়লেন।
Pea tangi leʻo lahi ʻa Sisu, pea ne tuku hake hono laumālie.
38 ৩৮ সেই দিন ঈশ্বরের উপাসনা ঘরের পর্দা উপর থেকে নীচে পর্যন্ত ছিঁড়ে দুইভাগ হল।
Pea naʻe mahae ua ʻae puipui ʻoe falelotu lahi, mei hono potu ʻi ʻolunga ʻo aʻu ki lalo.
39 ৩৯ আর শতপতি তাঁর সামনে দাঁড়িয়ে ছিলেন, তিনি এই ভাবে যীশুকে শেষ নিঃশ্বাস ফেলতে দেখে বললেন যে, সত্যই ইনি ঈশ্বরের পুত্র ছিলেন।
Pea ʻi he mamata ʻae ʻeikitau, naʻe tuʻu ʻo hangatonu atu kiate ia, kuo pehē ʻa ʻene tangi, mo e tuku hake ʻa hono laumālie, ne ne pehē, “Tā ko e moʻoni ko e ʻAlo ʻoe ʻOtua ʻae tangata ni.”
40 ৪০ কয়েক জন মহিলাও দূর থেকে দেখছিলেন; তাঁদের মধ্যে মগ্দলীনী মরিয়ম, যাকোবের মা ও যোষির মা মরিয়ম এবং শালোমী ছিলেন;
Naʻe ai mo e kau fefine naʻa nau sio mai mei he mamaʻo: pea naʻe ʻiate kinautolu ʻa Mele Makitaline, mo Mele ko e faʻē ʻa Semisi siʻi pea mo Sose, mo Salome;
41 ৪১ যীশু যখন গালীলে ছিলেন, তখন এঁরা তাঁর পেছন পেছন গিয়ে তাঁর সেবা করতেন। আরও অনেক মহিলা সেখানে ছিলেন, যাঁরা তাঁর সঙ্গে যিরূশালেমে এসেছিলেন।
(ʻAkinautolu foki naʻa nau muimui kiate ia, mo tauhi ia ʻi heʻene ʻi Kāleli; ) pea mo e kau fefine tokolahi, naʻa nau ʻalu hake mo ia ki Selūsalema.
42 ৪২ সেই দিন আয়োজনের দিন অর্থাৎ বিশ্রামবারের আগের দিন সন্ধ্যাবেলা,
Pea kuo efiafi ai, pea koeʻuhi ko e teuteu, ʻaia ko e ʻaho ʻoku muʻa ʻi he [ʻaho ]Sāpate,
43 ৪৩ অরিমাথিয়ার যোষেফ নামে একজন নামী সম্মানীয় লোক এলেন, তিনি নিজেও ঈশ্বরের রাজ্যের অপেক্ষা করতেন; তিনি সাহস কোরে পীলাতের কাছে গিয়ে যীশুর মৃতদেহ চাইলেন।
Naʻe ʻalu loto mālohi ʻa Siosefa ʻo ʻAlematea, ko e fakamaau ongolelei, pea naʻe tatali foki ia ki he puleʻanga ʻoe ʻOtua, ʻo ne kole meia Pailato ʻae sino ʻo Sisu.
44 ৪৪ যীশু যে এত তাড়াতাড়ি মারা গেছেন, এতে পীলাত অবাক হয়ে গেলেন এবং সেই শতপতিকে ডেকে, তিনি এর ভেতরেই মরেছেন কি না, জিজ্ঞাসা করলেন;
Pea ofo ʻa Pailato ʻi heʻene pekia vave: pea ne ui ʻae ʻeikitau, ʻo fehuʻi ki ai pe kuo fuoloa ange ʻene pekia.
45 ৪৫ পরে শতপতির কাছ থেকে জেনে যোষেফকে মৃতদেহ দেওয়া হলো।
Pea kuo ne ʻilo[ia ]mei he ʻeikitau, pea ne ʻatu ʻae sino kia Siosefa.
46 ৪৬ যোষেফ একখানি চাদর কিনে তাঁকে নামিয়ে ঐ চাদরে জড়ালেন এবং পাথর দিয়ে তৈরী এক কবরে রাখলেন; পরে কবরের দরজায় একখানা পাথর দিয়ে আটকে দিলেন।
Pea fakatau ʻe ia ʻae tupenu mahuʻinga lelei, mo vete hifo ia, ʻo fakakoloaʻaki [ia ]ʻae tupenu mahuʻinga, pea fakatokoto ia ʻi he fonualoto kuo tā ʻi he maka, pea ne teketekaʻi ʻae maka ki he matapā ʻoe fonualoto.
47 ৪৭ যীশুকে যে জায়গায় রাখা হল, তা মগ্দলীনী মরিয়ম ও যোশির মা মরিয়ম দেখতে পেলেন।
Pea ko Mele Makitaline mo Mele[ko e faʻē ]ʻa Sose, ne na mamata ki he potu kuo fakatokoto ai[ia].

< মার্ক 15 >