< প্রেরিত 20 >

1 সেই গন্ডগোল শেষ হওয়ার পরে পৌল শিষ্যদের ডেকে পাঠালেন এবং উৎসাহ দিলেন ও শুভেচ্ছা সহ বিদায় নিয়ে মাকিদনিয়াতে যাবার জন্য বেরিয়ে পড়লেন।
Are xtaniꞌ ri tzukun chꞌoꞌj, ri Pablo xuꞌsikꞌij ri kojonelabꞌ rech jeriꞌ kuꞌpixibꞌaj, xuqujeꞌ kukubꞌisaj kikꞌuꞌx. Kꞌa te riꞌ xuꞌchꞌabꞌej kanoq, xeꞌ pa Macedonia.
2 পরে যখন সেই অঞ্চল দিয়ে যাচ্ছিলেন তখন যেতে যেতে নানা কথার মধ্যে দিয়ে শিষ্যদের উৎসাহ দিতে দিতে গ্রীস দেশে এসে পৌঁছলেন।
Xuꞌpixabꞌaj kꞌu ri aꞌlaxik ri e kꞌo pa taq ri tinimit ri xikꞌow wi. Xuꞌtaqchiꞌj ri kojonelabꞌ kejeqiꞌk pa ri kikojobꞌal. Kꞌisbꞌal re xopan pa ri tinimit Grecia.
3 সেই জায়গায় তিনমাস কাটানোর পর যখন তিনি জলপথে সুরিয়া দেশে যাবার জন্য প্রস্তুত হলেন তখন ইহুদীরা তাদের বিরুদ্ধে ষড়যন্ত্র করাতে তিনি ঠিক করলেন যে তিনি মাকিদনিয়া দিয়ে ফিরে যাবেন।
Oxibꞌ ikꞌ xkꞌojiꞌ chilaꞌ. Are jubꞌiqꞌ karaj keꞌ pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ rech keꞌ pa ri tinimit Siria, xuto chi ri winaq aꞌj Israel tajin kakichomaj ubꞌanik kꞌax che, rumal riꞌ xtzalij kan pa ri tinimit Macedonia.
4 বিরয়া শহরের পুর্হের পুত্র সোপাত্র, থিষোলনীয় আরিষ্টার্খ ও সিকুন্দ, দার্ব্বী শহরের গায় তীমথিয় এবং এশিয়ার তুখিক ও ত্রফিম এঁরা সকলে তাঁর সঙ্গে গেলেন।
Xachiꞌlax kꞌu bꞌik kumal ri Sópater aj Berea, ri Aristarco, ri Segundo aj Tesalónica, ri Gayo aj Derbe, ri Timoteo, xuqujeꞌ ri Tíquico, xuqujeꞌ ri Trófimo e kojonelabꞌ aꞌj Asia.
5 কিন্তু এঁরা এগিয়ে গিয়েও আমাদের জন্য এোয়া শহরে অপেক্ষা করছিলেন।
We achyabꞌ riꞌ xenabꞌej bꞌik, xujkayeꞌj apanoq pa ri tinimit Troas.
6 পরে তাড়ীশূন্য রুটি র অনুষ্ঠান শেষ হলে আমরা ফিলিপী থেকে জলপথে গিয়ে পাঁচ দিনের এোয়াতে তাঁদের কাছে উপস্থিত হলাম সেখানে সাত দিন ছিলাম।
Are xikꞌow ri nimaqꞌij Pascua xujel bꞌik pa ri tinimit Filipos xujeꞌ pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ, are ikꞌowinaq chi jobꞌ qꞌij, xubꞌeꞌqariqaꞌ pa ri tinimit Troas. Wuqubꞌ qꞌij kꞌut xujkanaj kan chilaꞌ.
7 সপ্তাহের প্রথম দিনের আমরা রুটি ভাঙার জন্য একত্রিত হলে পৌল পরদিন সেখান থেকে চলে যাবার জন্য পরিকল্পনা করায় তিনি শিষ্যদের কাছে মধ্যরাএি পর্যন্ত বক্তৃতা দিয়েছিলেন।
Pa ri nabꞌe qꞌij rech ri wuqubꞌ qꞌij xqamulij qibꞌ rech junam kujwaꞌik, naꞌtabꞌal rech ri ukamikal ri Ajawxel Jesús. Ri Pablo kꞌut xutzijoj ri utzij ri Dios chike ri kojonelabꞌ, naj xtzijonik kꞌa xuꞌriqa na ri nikꞌaj aqꞌabꞌ rumal cher chukabꞌ qꞌij kel bꞌik chilaꞌ.
8 আমরা যে ওপরের ঘরেতে সবাই একত্রিত হয়েছিলাম সেখানে অনেক প্রদীপ ছিল।
Chilaꞌ uj kꞌo wi pa ri ja ri kꞌo chi kawiq. Kꞌi qꞌaqꞌ tunal e tzijitzoj.
9 আর উতুখ নামে একজন যুবক জানালার ধারে বসেছিল, সে গভীর ঘুমে মগ্ন হয়ে পড়েছিল; এবং পৌল আরও অনেকক্ষণ ধরে বক্তৃতা দিলে সে গভীর ভাবে ঘুমিয়ে পড়ায় তিনতলা থেকে নীচে পড়ে গেলে, তাতে লোকেরা তাকে মৃত অবস্থায় তুলে নিয়ে গেল।
Kꞌo kꞌu jun ala ubꞌiꞌ Eutico, tꞌuyul pa ri wentaꞌn pa ri urox wiq ja. Ri ala sibꞌalaj kꞌax uwaram, rumal riꞌ xtzaq loq pa ri ulew, xkamik.
10 ১০ তখন পৌল নেমে গিয়ে তার গায়ের ওপরে পড়লেন, ও তাকে জড়িয়ে ধরলেন এবং বললেন তোমরা চিৎকার করো না; কারণ এর মধ্যে এখনও প্রাণ আছে।
Xqaj kꞌu loq ri Pablo, xumatzej ri ala, xuchꞌelej, kꞌa te riꞌ xubꞌij chike ri winaq: Mixiꞌj iwibꞌ, we ala riꞌ kꞌaslik.
11 ১১ পরে তিনি ওপরে গিয়ে রুটি ভেঙে ভোজন করে অনেকক্ষণ, এমনকি, রাত্রি থেকে সকাল পর্যন্ত কথাবার্তা করলেন, তারপর তিনি সেখান থেকে চলে গেলেন।
Ri Pablo xpaqiꞌ chi junmul pa ri ja, xwaꞌ kukꞌ ri kojonelabꞌ, kꞌa te riꞌ xtzijon chi na kukꞌ junmul kꞌa xsaqir na, kꞌa te riꞌ xeꞌek.
12 ১২ আর তারা সেই বালকটিকে জীবিত অবস্থায় ফিরে পেয়ে অসাধারণ বিশ্বাস অর্জন করলো।
Xkikꞌam kꞌu bꞌi ri ala cho rachoch kꞌaslik. Konojel kꞌut sibꞌalaj xekiꞌkotik.
13 ১৩ আর আমরা আগে গিয়ে জাহাজে উঠে, আসস শহরের উদ্দেশ্যে যাত্রা করলাম এবং সেখান থেকে পৌলকে তুলে নেওয়ার জন্য মন স্থির করলাম; এটা তিনি নিজেই ইচ্ছা করেছিলেন, কারণ তিনি স্থলপথে যাবেন বলে পরিকল্পনা করেছিলেন।
Ri Pablo cho ulew xeꞌ pa ri tinimit Asón, uj xujeꞌ pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ, xqachomaj chi kaqakꞌam bꞌi ri Pablo pa riꞌ ri tinimit riꞌ.
14 ১৪ পরে তিনি আসে আমাদের সঙ্গে এলে আমরা তাঁকে তুলে নিয়ে মিতুলীনী শহরে এলাম।
Are xqariq ri Pablo, xok bꞌik qukꞌ pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ. Junam xujeꞌ pa ri tinimit Mitilene.
15 ১৫ সেখান থেকে জাহাজ খুলে পরদিন খীয়র দ্বীপের সামনে উপস্থিত হলাম; দ্বিতীয় দিনের সামস দ্বীপে গেলাম, পরদিন মিলিত শহরে এলাম।
Chukabꞌ qꞌij qelik bꞌik chilaꞌ xujeꞌ je laꞌ pa Quío. Che ri jun qꞌij chik xujeꞌ chuchiꞌ ri jaꞌ ubꞌiꞌ Samos; xujikꞌow bꞌi pa Trogilio, kꞌa te riꞌ chukabꞌ qꞌij xujopan pa Mileto.
16 ১৬ কারণ পৌল ইফিষ ফেলে যেতে স্থির করেছিলেন, যাতে এশিয়াতে তাঁর বেশি দিন কাটাতে না হয়; তিনি তাড়াতাড়ি করছিলেন যেন সাধ্য হলে পঞ্চসপ্তমীর দিন যিরুশালেমে উপস্থিত থাকতে পারেন।
Ri Pablo kꞌut xuchomaj chi man kikꞌow ta bꞌik pa ri tinimit Éfeso rech man kabꞌeyetaj taj pa Asia. Jeriꞌ rumal cher karaj karikꞌowisaj ri Pentecostés pa ri tinimit Jerusalén.
17 ১৭ মিলিত থেকে তিনি ইফিষে লোক পাঠিয়ে মণ্ডলীর প্রাচীনবর্গকে ডেকে আনলেন।
Are uj kꞌo chi pa ri tinimit Mileto, ri Pablo xtaqan che kisikꞌixik ri kꞌamal taq bꞌe rech ri komontyox ri kꞌo pa ri tinimit Éfeso rech katzijon kukꞌ.
18 ১৮ তাঁরা সবাই তাঁর কাছে উপস্থিত হলে তিনি তাঁদেরকে বললেন, তোমরা জান, এশিয়া দেশে এসে, আমি প্রথম দিন পর্যন্ত তোমাদের সঙ্গে কীভাবে দিন কাটিয়েছি,
Are xoꞌpan ri kꞌamal taq bꞌe xubꞌij chike: Iwetaꞌm jas jeꞌ in noꞌjininaq che ri qꞌij are xinul waral pa Asia kꞌa kamik.
19 ১৯ পুরোপুরি নম্র মনে ও অশ্রুপাতের সাথে এবং ইহুদীদের ষড়যন্ত্র থেকে উৎপন্ন নানা পরীক্ষার মধ্যে থেকে প্রভুর সেবাকার্য্য করেছি;
Ronojel qꞌij are xinkꞌojiꞌ iwukꞌ xinpatanij ri Ajawxel Jesús, man xinnimarisaj ta wibꞌ. Rukꞌ oqꞌej xinbꞌan ri nuchak iwukꞌ, xuqujeꞌ xinriq kꞌi uwach kꞌaxkꞌolal rumal ronojel ri xkibꞌan ri winaq aꞌj Israel chwe.
20 ২০ মঙ্গল জনক কোনও কথা গোপন না করে তোমাদের সকলকে জানাতে এবং সাধারনের মধ্যে ও ঘরে ঘরে শিক্ষা দিতে, দ্বিধাবোধ করিনি;
Pune jeriꞌ, xintzijoj ri utzij ri Dios chiꞌwe pa taq iwachoch xuqujeꞌ pa taq ri nimaq taq kꞌolibꞌal xinya ronojel uwach kꞌutuꞌn ri kajawataj chiꞌwe.
21 ২১ ঈশ্বরের প্রতি মন ফেরানো এবং আমাদের প্রভু যীশু খ্রীষ্টের উপর বিশ্বাস বিষয়ে যিহূদী ও গ্রীকদের কাছে সাক্ষ্য দিয়ে আসছি।
Xinbꞌij chike konojel ri winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ ri man aꞌj Israel taj rajawaxik chi rajawaxik kakikꞌex kikꞌuꞌx, kakikꞌex kichomanik cho ri Dios, xuqujeꞌ kakiya kan ri kimak, rech kekojon che ri Ajawxel Jesucristo.
22 ২২ আর এখন দেখ, আমি আত্মাতে বদ্ধ হয়ে যিরূশালেমে যাচ্ছি; সেখানে আমার প্রতি কি কি ঘটবে, তা জানি না।
Kamik kꞌut kineꞌ pa ri tinimit Jerusalén. Rajawaxik kinniman che ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel ri in taqowinaq loq. Man wetaꞌm ta kꞌut jas ri kabꞌan na chwe chilaꞌ.
23 ২৩ এইটুকু জানি, পবিত্র আত্মা প্রত্যেক শহরে আমার কাছে এই বলে সাক্ষ্য দিচ্ছেন যে, বন্ধন ও ক্লেশ আমার অপেক্ষা করছে।
Xwi wetaꞌm ri ubꞌim ri Uxlabꞌixel chwe pa ronojel ri tinimit chi kinokisax na pa cheꞌ xuqujeꞌ kinriq na kꞌax are kintzalij pa Jerusalén.
24 ২৪ কিন্তু আমি নিজ প্রাণকেও কিছুর মধ্যে গণ্য করি না, আমার নিজের প্রাণকে মূল্যবান বলে মনে করি না, যেন আমি ঈশ্বরের দেওয়া পথে শেষ পর্যন্ত দৌড়োতে পারি এবং ঈশ্বরের অনুগ্রহের সুসমাচারের জন্য সাক্ষ্য দেওয়ার যে সেবা কাজের দায়িত্ব প্রভু যীশুর থেকে পেয়েছি, তা শেষ করতে পারি।
Man kinok ta kꞌu il cho we kꞌaxkꞌolal riꞌ, xuqujeꞌ man are ta qas nim kinwil wi. Are kawaj kinkꞌis ri nuchak ri nutaqem rech kinopan pa ri kꞌisbꞌal rech ri nukꞌaslemal rukꞌ kiꞌkotem xuqujeꞌ kintoꞌtaj chutzijoxik ri utzij ri Dios, chike ri winaq, are waꞌ chilibꞌetal chwe rumal ri Ajawxel Jesús. Kinbꞌij chike ri winaq chi ri Dios sibꞌalaj kutoqꞌobꞌisaj kiwach konojel.
25 ২৫ এবং দেখো, আমি জানি যে, যাদের মধ্যে আমি সেই রাজ্যের প্রচার করে বেড়িয়েছি, সেই তোমরা সবাই আমার মুখ আর দেখতে পাবে না;
Kamik kꞌut qas wetaꞌm chi man kꞌo ta jun chiꞌwech, ri nutzijom ri utzij ri Dios che ri karil chi na nuwach junmul chik.
26 ২৬ এই জন্যে আজ তোমাদের কাছে এই সাক্ষ্য দিচ্ছি যে, সবার রক্তের দায় থেকে আমি শুচি;
Rumal riꞌ kamik kinbꞌij chiꞌwe chi man kꞌo ta numak chiꞌwe we kiriq jun alik kamikal.
27 ২৭ কারণ আমি তোমাদের ঈশ্বরের সকল পরিকল্পনা জানাতে দ্বিধাবোধ করিনি।
Rumal cher xinya ubꞌixik chiꞌwe ronojel ri uchomam ri Dios pa qawiꞌ. Man kꞌo ta jun kꞌutuꞌn ri mat xinya chiꞌwe.
28 ২৮ তোমরা নিজেদের বিষয়ে সাবধান এবং পবিত্র আত্মা তোমাদের পরিচয় করার জন্য যাদের মধ্যে পালক করেছেন, সেই সমস্ত পালের বিষয়ে সাবধান হও, ঈশ্বরের সেই মণ্ডলীকে পরিচর্য্যা কর, যাকে তিনি নিজের রক্ত দিয়ে কিনেছেন।
Chichajij bꞌa iwibꞌ, xuqujeꞌ chiꞌchajij ri qachalal kojonelabꞌ. Rumal chi ri Uxlabꞌixel xubꞌan kꞌamal taq bꞌe chiꞌwe chiꞌchajij bꞌa konojel ri qachalal ri e kojoninaq che ri Ajawxel Jesús, ri xkam cho ri ripbꞌal, xuya ri ukikꞌel rech jeriꞌ ri winaq kakiriq ri utobꞌanik ri Dios.
29 ২৯ আমি জানি আমি চলে যাওয়ার পর দুরন্ত নেকড়ে তোমাদের মধ্যে আসবে এবং পালের প্রতি মমতা করবে না,
Wetaꞌm chi we xinel bꞌik iwukꞌ, kepe na achyabꞌ ri kakibꞌan na kꞌax chike ri kojonelabꞌ, je kakibꞌan na itzel taq kayoꞌt ri keꞌkitij chij.
30 ৩০ এবং তোমাদের মধ্যে থেকে কোনো কোনো লোক উঠে শিষ্যদের নিজেদের কাছে টেনে নেওয়ার জন্য বিপরীত কথা বলবে।
Kekꞌojiꞌ kꞌu na jujun achyabꞌ e bꞌanal taq tzij chiꞌxoꞌl, keꞌkitijoj na ri winaq che bꞌanoj tzij, keꞌkimenkꞌetij kꞌu na e kꞌi kojonelabꞌ kukꞌ.
31 ৩১ সুতরাং জেগে থাকো, মনে রাখবে আমি তিন বৎসর ধরে রাত দিন চোখের জলের সাথে প্রত্যেককে চেতনা দিতে বন্ধ করে নি।
Rumal bꞌa riꞌ, chixkꞌasloq, naꞌtaj chiꞌwe chi oxibꞌ junabꞌ, chi paqꞌij chi chaqꞌabꞌ, man xintaniꞌ ta che ipixabꞌaxik rukꞌ oqꞌej.
32 ৩২ এবং এখন ঈশ্বরের কাছে ও তাঁর অনুগ্রহের বাক্যের কাছে তোমাদের সমর্পণ করলাম, তিনি তোমাদের গেঁথে তুলতে ও পবিত্রীকৃত সকলের মধ্যে দায়াধিকার দিতে সক্ষম।
Kamik kꞌut, qachalal, kixinjach kan puꞌqꞌabꞌ ri Dios rech man kasachan ta ri utzij ri Dios ri kukꞌut chiqawach chi sibꞌalaj nim ri utoqꞌobꞌ pa qawiꞌ. We tzij riꞌ kakwinik kuya ichuqꞌabꞌ, xuqujeꞌ kuya ri iwechabꞌal junam kukꞌ konojel ri e rech ri Dios.
33 ৩৩ আমি কারও রূপা বা সোনা বা কাপড়ের উপরে লোভ করিনি।
Man are ta ri irajil man are ta riꞌ iwatzꞌyaq xinrayij.
34 ৩৪ তোমরা নিজেরাও জানো, আমার নিজের এবং আমার সাথীদের অভাব দূর করার জন্য এই দুই হাত দিয়ে পরিষেবা করেছি।
Qas iwetaꞌm chi xinchakun chuchꞌekik ronojel ri xajawataj chwe, xuqujeꞌ ri xajawataj chike ri e kꞌo wukꞌ.
35 ৩৫ সমস্ত বিষয়ে আমি তোমাদেরকে দৃষ্টান্ত দেখিয়েছি যে, এই ভাবে পরিশ্রম করে দুর্বলদের সাহায্য করতে হবে এবং প্রভু যীশুর বাক্য স্মরণ করা উচিত এবং তিনি নিজে বলেছেন, গ্রহণ করা অপেক্ষা বরং দান করা ধন্য হওয়ার বিষয়।
Nukꞌutum chiꞌwach chi rajawaxik kujchakunik chuchꞌekik ri kajawataj chaqe, rech jeriꞌ kujkwinik keꞌqatoꞌ ri kꞌo kirajawaxik. Xinnaꞌtaj chiꞌwe chi ri utzij ri Ajawxel Jesús ri kubꞌij: “Are utz re ri winaq ri kasipanik cho ri winaq ri kakꞌamawaꞌnik.”
36 ৩৬ এই কথা বলে তিনি হাঁটু পেতে সকলের সঙ্গে প্রার্থনা করলেন।
Are xbꞌiꞌtaj we tzij riꞌ rumal ri Pablo, xukiꞌk, xubꞌan chꞌawem kukꞌ konojel ri kojonelabꞌ.
37 ৩৭ তাতে সকলে খুবই কাঁদলেন এবং পৌলের গলা ধরে তাঁকে চুম্বন করতে লাগলেন;
Kꞌa te riꞌ sibꞌalaj xoꞌqꞌik. Ri aꞌlaxik xkimatzej ri Pablo xuqujeꞌ xkitzꞌumaj.
38 ৩৮ সর্বাপেক্ষা তাঁর উক্ত এই কথার জন্য অধিক দুঃখ করলেন যে, তারা তাঁর মুখ আর দেখতে পাবে না। পরে জাহাজ পর্যন্ত তাঁকে ছেড়ে আসতে গেলেন।
Ri aꞌlaxik xkachiꞌlaj bꞌik ri Pablo rukꞌ loqꞌanik xekijacha kanoq pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal. Are xoꞌpan chuchiꞌ ri jaꞌ xoꞌqꞌik, xkimatzej ri Pablo. Sibꞌalaj xebꞌisonik rumal xubꞌij chike chi man kakil ta chi wi uwach junmul chik.

< প্রেরিত 20 >