< প্রেরিত 17 >

1 পরে তারা আম্ফিপলি ও আপল্লোনিয়া শহর দিয়ে গিয়ে থিষলনীকী শহরে আসলেন। সেই জায়গায় ইহুদীদের এক সমাজ গৃহ ছিল;
Pea kuo nau ʻalu ʻi ʻAmifipoli mo ʻApolonia, pea nau aʻu ki Tesalonika, pea naʻe ʻi ai ʻae falelotu ʻoe kakai Siu.
2 আর পৌল তাঁর নিয়ম অনুসারে তাদের কাছে গেলেন এবং তিনটি বিশ্রামবারে তাদের সঙ্গে শাস্ত্রের কথা নিয়ে আলোচনা করলেন, দেখালেন যে,
Pea naʻe ʻalu ʻa Paula kiate kinautolu, ʻo hangē ko ʻene faʻa fai, pea ne malangaʻaki ʻae ngaahi tohi kiate kinautolu ʻi he ʻaho Sāpate ʻe tolu,
3 তিনি শাস্ত্রের বাক্য খুলে দেখালেন যে খ্রীষ্টের মৃত্যুভোগ ও মৃতদের মধ্যে থেকে পুনরুত্থান হওয়া জরুরি ছিল এবং এই যে যীশুর বিষয়ে আমি তোমাদের কাছে প্রচার করছি, তিনিই সেই খ্রীষ্ট।
“ʻO fakamatala mo fakamoʻoni, naʻe taau mo Kalaisi ke mamahi, mo toetuʻu mei he pekia; pea ko Sisu eni, ʻoku ou malangaʻaki kiate kimoutolu, ko e Kalaisi ia.”
4 তাতে ইহুদীদের মধ্যে কয়েক জন সম্মতি জানালো এবং পৌলের ও সীলের সাথে যোগ দিল; আর ভক্ত গ্রীকদের মধ্যে অনেক লোক ও অনেক প্রধান মহিলারা তাদের সঙ্গে যোগ দিলেন।
Pea naʻe tui honau niʻihi, ʻonau kau taha mo Paula mo Sailosi; pea mo e tokolahi ʻi he Kiliki kuo lotu, pea mo e kau fineʻeiki tokolahi.
5 কিন্তু ইহুদীরা হিংসা করে বাজারের কয়েক জন দুষ্ট লোকদের নিয়ে একটি দল তৈরী করে শহরে গোলমাল বাঁধিয়ে দিল এবং যাসোনের বাড়িতে হানা দিয়ে লোকদের সামনে আনার জন্য প্রেরিতদের খুঁজতে লাগল।
Ka ko e kakai Siu naʻe ʻikai tui, naʻa nau meheka, pea naʻa nau ʻave mo kinautolu ʻae kau siana pauʻu, pea tānaki ʻae tokolahi, ʻonau veuveuki ʻae kolo, pea feʻohofi ki he fale ʻo Sesoni, ʻo kumi ke ʻomi ʻakinaua kituʻa ki he kakai.
6 কিন্তু তাদের না পাওয়ায় তারা যাসোন এবং কয়েক জন ভাইকে ধরে শহরের কর্মকর্তারা এর সামনে টেনে নিয়ে গেল, চিৎকার করে বলতে লাগল, এই যে লোকেরা সারা জগতে গোলমাল করে বেড়াচ্ছে, এরা এখানেও উপস্থিত হলো;
Pea ʻi he ʻikai te nau ʻilo ʻakinaua, naʻa nau toho ʻa Sesoni mo e kāinga niʻihi ki he kau fakamaau ʻoe kolo, mo nau kalanga, Ko kinautolu kuo fulihi ʻa māmani, kuo nau haʻu foki ki heni;
7 যাসোন এদের আতিথ্য করেছে; আর এরা সকলে কৈসরের নির্দেশের বিরুদ্ধাচরণ করে বলে যীশু নামে আরও একজন রাজা আছেন।
Pea kuo maʻu ʻakinautolu ʻe Sesoni pea ʻoku nau fai kehe kotoa pē mo e ngaahi fono ʻa Sisa, mo nau pehē, ‘ʻOku ai ʻae tuʻi ʻe taha, ko Sisu.’
8 যখন এই কথা শুনল তখন সাধারণ মানুষেরা এবং শাসনকর্তারা উত্তেজিত হয়ে উঠল।
Pea naʻa nau fakamanavahēʻi ʻae kakai mo e kau fakamaau ʻoe kolo, ʻi heʻenau fanongo ki he ngaahi meʻa ni.
9 তখন তারা যাসোনের ও আর সবার জামিন নিয়ে তাদেরকে ছেড়ে দিলেন।
Pea ʻi heʻenau maʻu ʻae tuku lea totongi ʻa Sesoni mo hono toe ʻoe kāinga, naʻa nau tukuange ʻakinautolu.
10 ১০ পরে ভাইয়েরা পৌল ও সীলকে ওই রাত্রিতেই বিরয়া নগরে পাঠিয়ে দিলেন। সেখানে উপস্থিত হয়ে তাড়াতাড়ি ইহুদীদের সমাজ গৃহে গেলেন।
Pea naʻe tukuange leva ʻe he kāinga ʻa Paula mo Sailosi ke na ō poʻuli ki Pelea: pea kuo na aʻu ki ai, pea na hū ki he falelotu ʻoe kakai Siu.
11 ১১ থিষলনীকীর ইহুদীদের থেকে এরা ভদ্র ছিল; কারণ এরা সম্পূর্ণ ইচ্ছার সঙ্গে বাক্য শুনছিল এবং সত্য কিনা তা জানার জন্য প্রতিদিন শাস্ত্র বিচার করতে লাগল।
Pea naʻe loto lelei ʻakinautolu ni ʻiate kinautolu ʻi Tesalonika, he naʻa nau maʻu ʻae folofola mo e loto fiefia, ʻonau kumi ʻi he ngaahi tohi ʻi he ʻaho kotoa pē, ki hono moʻoni ʻoe ngaahi meʻa ni.
12 ১২ এর ফলে তাদের মধ্যে অনেক ভদ্র এবং গ্রীকদের মধ্যেও অনেকে সম্ভ্রান্ত মহিলা ও পুরুষ বিশ্বাস করলেন
Ko ia naʻe tui ai ʻae tokolahi ʻiate kinautolu; pea mo e kau fineʻeiki ʻi he kakai Kiliki, pea mo e kau tangata tokolahi.
13 ১৩ কিন্তু থিষীলনীর ইহুদীরা যখন জানতে পারল যে, বিরয়াতেও পৌলের মাধ্যমে ঈশ্বরের বাক্য প্রচার হয়েছে, তখন তারা সেখানেও এসে লোকেদের অস্থির ও উত্তেজিত করে তুলতে লাগল।
Pea kuo ʻilo ʻe he kakai Siu ʻi Tesalonika kuo malangaʻaki ʻe Paula ʻae folofola ʻae ʻOtua ʻi Pelea, naʻa nau ʻalu ki ai, ʻo fakamaveuveuʻi ʻae kakai.
14 ১৪ তখন ভাইয়েরা তাড়াতাড়ি পৌলকে সমুদ্র পর্যন্ত যাওয়ার জন্য পাঠালেন; আর সীল ও তীমথিয় সেখানে থাকলেন।
Pea tukuange leva ʻe he kāinga ʻa Paula ke hala tahi ia ʻo ʻalu: ka naʻe nofo pe ʻi ai ʻa Sailosi mo Timote.
15 ১৫ আর যারা পৌলকে সঙ্গে করে নিয়ে গিয়েছিল, তারা আথীনী পর্যন্ত নিয়ে গেল; আর তাঁরা যেমন পৌলকে ছেড়ে চলে গেল, তারা তাঁর কাছ থেকে সীল এবং তীমথির অতি শীঘ্র তাঁর কাছে যাতে আসতে পারে তার জন্য আদেশ পেল।
Pea ko kinautolu naʻe fakahinohino ʻa Paula, naʻa nau ʻomi ia ki ʻAtenisi: pea kuo nau maʻu ʻae fekau kia Sailosi mo Timote, ke na haʻu vave kiate ia, naʻa nau ʻalu.
16 ১৬ পৌল যখন তাঁদের অপেক্ষায় আথানীতে ছিলেন, তখন শহরের নানা জায়গায় প্রতিমা মূর্ত্তি দেখে তাঁর আত্মা উতপ্ত হয়ে উঠল।
Pea naʻe kei tatali ʻa Paula kiate kinaua ʻi ʻAtenisi, pea ngaueue hono laumālie ʻiate ia, ʻi heʻene mamata kuo pito ʻae kolo ʻi he tamapua.
17 ১৭ এর ফলে তিনি সমাজঘরে যিহূদী ও ভক্ত লোকদের কাছে এবং বাজারে প্রতিদিন যাদের সঙ্গে দেখা হত, তাদের কাছে যীশুর বিষয়ে কথা বলতেন
Pea naʻe kikihi ia ʻi he falelotu mo e kakai Siu, pea mo e kakai kuo lotu, pea mo kinautolu naʻa nau fetaulaki mo ia ʻi he potu fakatau ʻi he ʻaho kotoa pē.
18 ১৮ আবার ইপিকুরের ও স্তোয়িকীরের কয়েক জন দার্শনিক পৌলের সাথে তর্ক বিতর্ক করতে লাগল। আবার কেউ কেউ বলল, “এ বাচালটা কি বলতে চায়?” আবার কেউ কেউ বলল, ওকে অন্য দেবতাদের প্রচারক বলে মনে হয়; কারণ তিনি যীশু ও পুনরুত্থান বিষয়ে সুসমাচার প্রচার করতেন।
Pea naʻe toki fetaulaki mo ia ʻae kau fiepoto [ʻoe faʻahinga ]ʻo ʻEpikulio, mo Sitoiko. Pea pehē ʻe he niʻihi, “Ko e hā ʻoku lau ʻe he palau na?” Pea pehē ʻe he niʻihi, “ʻOku matamata fakahā ʻotua foʻou ia:” koeʻuhi naʻa ne malangaʻaki kiate kinautolu ʻa Sisu, mo e toetuʻu.
19 ১৯ পরে তারা পৌলের হাত ধরে আরেয়পাগে নিয়ে গিয়ে বলল, আমরা কি জানতে পারি, এই যে নতুন শিক্ষা আপনি প্রচার করছেন, এটা কি ধরনের?
Pea naʻe ʻomi ia, ʻo ʻave ki he ʻAleopeiko, mo nau pehē, “ʻOku mau fie ʻilo pē ko e hā ʻae akonaki foʻou ni, ʻoku ke leaʻaki.
20 ২০ কারণ আপনি কিছু অদ্ভুত কথা আমাদের বলেছেন; এর ফলে আমরা জানতে চাই, এ সব কথার মানে কি।
He ʻoku ke ʻomi meʻa foʻou ki homau telinga: ko ia ʻoku mau fie ʻilo ai hono ʻuhinga ʻoe ngaahi meʻa ni.”
21 ২১ কারণ আথীনী শহরের সকল লোক ও সেখানকার বসবাসকারী বিদেশীরা শুধু নতুন কোনো কথা বলা বা শোনা ছাড়া অন্য কিছুতে দিন নষ্ট করত না।
(He ko e kakai ʻAtenisi kotoa pē, mo e ʻāunofo ʻi ai, naʻa nau mātuʻaki nofo pe ke lau, mo fakafanongo ki he meʻa foʻou.)
22 ২২ তখন পৌল আরেয়পাগের মাঝখানে দাঁড়িয়ে বললেন, “হে আথানীয় লোকেরা দেখছি, তোমরা সব বিষয়ে বড়ই দেবতাভক্ত।”
Pea naʻe tuʻu ʻa Paula ʻi he lotolotonga ʻoe ʻAleopeiko, ʻo ne pehē, “ʻAkimoutolu ʻi ʻAtenisi, ʻoku ou vakai ʻoku mou faʻa fai ʻo lahi ʻae lotu.
23 ২৩ কারণ বেড়ানোর দিন তোমাদের উপাসনার জিনিস দেখতে দেখতে একটি বেদি দেখলাম, যার উপর লেখা আছে, “অজানা দেবতার উদ্দেশ্যে” অতএব তোমরা যে অজানা দেবতার আরাধনা করছ, তাঁকে আমি তোমাদের কাছে প্রচার করছি।
Koeʻuhi ʻi heʻeku ʻalu, ʻoku ou mamata ki he meʻa ʻoku mou lotu ki ai, pea ne u ʻilo ʻae ʻesifeilaulau, ʻoku tuʻu ai ʻae tohi ni, ‘KI HE ʻOTUA ʻOKU ʻIKAI ʻILOA.’ Pea ko ia ʻoku mou lotu taʻeʻilo ki ai, ko ia ia ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu.
24 ২৪ ঈশ্বর যিনি জগত ও তাঁর মধ্যেকার সব বস্তু তৈরী করেছেন। তিনিই স্বর্গের ও পৃথিবীর প্রভু, সুতরাং মানুষের হাত দিয়ে তৈরী মন্দিরে বাস করেন না;
Ko e ʻOtua ʻaia naʻa ne ngaohi ʻa māmani mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai, ʻoku ʻikai nofo ia ʻi he ngaahi fale kuo ngaohi ʻe he nima, he ko e ʻEiki ia ʻoe langi mo māmani;
25 ২৫ কোনো কিছু অভাবের কারণে মানুষের সাহায্যও নেন না, তিনিই সবাইকে জীবন ও শ্বাস সব কিছুই দিয়েছেন।
Pea ʻoku ʻikai tauhi ʻaki ia ʻae nima ʻoe tangata, ʻo hangē ʻoku masiva ia ʻi ha meʻa, he ʻoku foaki ʻe ia ki he meʻa kotoa pē ʻae moʻui, mo e mānava, mo e meʻa kotoa pē;
26 ২৬ আর তিনি একজন মানুষ থেকে মানুষের সকল জাতি উত্পন্ন, তিনি বসবাসের জন্য এই পৃথিবী দিয়েছেন; তিনি বসবাসের জন্য দিন সীমা নির্ধারণ করেছেন;
Pea naʻe ngaohi ʻe ia ʻi he toto pe taha ʻae ngaahi kakai kotoa pē ke nofo ʻi he funga ʻo māmani kotoa pē, pea kuo tomuʻa tukupau ʻae ngaahi kuonga, mo e ngataʻanga ʻo honau nofoʻanga;
27 ২৭ যেন তারা ঈশ্বরের খোঁজ করে, যদি কোনোও খুঁজে খুঁজে তাঁর দেখা পায়; অথচ তিনি আমাদের কারও কাছ থেকে দূরে নয়।
Ke nau kumi ki he ʻEiki, ʻo tautaufā ki ai, heiʻilo pe te nau maʻu ia, ka ʻoku ʻikai mamaʻo ia mo kitautolu taki taha kotoa pē.
28 ২৮ কারণ ঈশ্বরেতেই আমারা জীবিত, আমাদের গতি ও সত্তা; যেমন তোমাদের কয়েক জন কবিও বলেছেন, “কারণ আমরাও তাঁর বংশধর।”
‘He ʻoku tau moʻui, mo ngaueue, mo nofo pē, ʻiate ia;’ ʻo hangē ko e lea ʻae niʻihi ʻi hoʻomou kau tohi hiva, ‘He ko hono hako foki ʻakitautolu.’
29 ২৯ এর ফলে আমরা যখন ঈশ্বর সন্তান, তখন ঈশ্বরীয় স্বভাবকে মানুষের শিল্প ও কল্পনা অনুসারে তৈরী সোনার কি রূপার কি পাথরের সঙ্গে তুলনা করা আমাদের উচিত নয়।
Pea kapau ko e hako ʻoe ʻOtua ʻakitautolu, ʻoku ʻikai lelei ʻetau mahalo ʻoku tatau ʻae ʻOtua mo e koula, pe ko e siliva, pe ko e maka, kuo tongitongi ʻaki ʻae poto mo e filioʻi ʻoe tangata.
30 ৩০ ঈশ্বর সেই অজ্ঞানতার দিন কে উপেক্ষা করেছেন, কিন্তু এখন সব জায়গার সব মানুষকে মন পরিবর্তন করতে নির্দেশ দিলেন।
Pea naʻe ʻikai fie ʻafioʻi ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi kuonga ʻoe vale ni, ka ʻoku ne fekau eni ki he kakai kotoa pē, ʻi he potu kotoa pē, ke nau fakatomala:
31 ৩১ কারণ তিনি একটি দিন ঠিক করেছেন, যে দিনের নিজের মনোনীত ব্যক্তির দ্বারা পৃথিবীর লোককে বিচার করবেন; আর এই সবের বিশ্বাসযোগ্য প্রমাণ দিয়েছেন; ফলে মৃতদের মধ্যে থেকে তাঁকে উঠিয়েছেন।
Koeʻuhi kuo ne kotofa ʻae ʻaho, te ne fakamaau māʻoniʻoni ai ʻa māmani, ʻi he tangata kuo ne fakanofo; pea kuo ne fakapapau ia ki he kakai kotoa pē, ʻI heʻene fokotuʻu ia mei he pekia.”
32 ৩২ তখন মৃতদের পুনরুত্থানের কথা শুনে কেউ কেউ উপহাস করতে লাগল; কিন্তু কেউ কেউ বলল, আপনার কাছে এই বিষয়ে আরও একবার শুনব।
Pea ʻi heʻenau fanongo ki he toetuʻu ʻae pekia, naʻe manuki ʻae niʻihi: kae pehē ʻe he niʻihi, “Te mau toe fanongo ʻiate koe ki he meʻa ni.”
33 ৩৩ এই ভাবে পৌল তাদের কাছ থেকে চলে গেলেন।
Pea ʻalu ai ʻa Paula ʻiate kinautolu.
34 ৩৪ কিন্তু কিছু ব্যক্তি তাঁর সঙ্গ নিয়ে যীশুকে বিশ্বাস করল; তাদের মধ্যে আরেয়পাগীর দিয়নুষিয় এবং দামারি নামে একজন মহিলা ও আরোও কয়েক জন ছিলেন।
Ka naʻe pikitai ʻae kau tangata niʻihi kiate ia, pea nau tui: pea naʻe ʻi ai ʻa Taionisio ʻoe ʻAleopeiko, pea ko e fefine naʻe hingoa ko Temalisi, pea mo e niʻihi foki mo kinautolu.

< প্রেরিত 17 >