< Yaradiliş 35 >

1 Allah Yaquba dedi: «Qalxıb Bet-Elə get və orada qal. Qardaşın Esavın əlindən qaçanda sənə görünən Allaha orada bir qurbangah düzəlt».
Pea naʻe folofola ʻe he ʻOtua kia Sēkope, “Tuʻu hake ʻo ʻalu ki Peteli, pea nofo ai; pea ke ngaohi ʻi ai ʻae ʻesifeilaulau ki he ʻOtua, ʻaia naʻe hā kiate koe ʻi hoʻo hola mei he ʻao ʻo ho taʻokete ko ʻIsoa.”
2 Yaqub ailəsinə və onunla olanların hamısına dedi: «Yanınızda olan özgə büt allahlarını atın və özünüzü pak edib paltarlarınızı dəyişin.
Pea fekau ai ʻe Sēkope ki hono kau nofoʻanga, pea mo kinautolu kotoa pē naʻe ʻiate ia, ʻo pehē; “Tukuange ʻae ngaahi ʻotua kehe ʻoku ʻiate kimoutolu, pea mou maʻa, pea fetongi homou ngaahi kofu.
3 Qalxıb Bet-Elə gedək. Dərdli günümdə mənə cavab verən və getdiyim yolda mənimlə olan Allaha orada bir qurbangah düzəldəcəyəm».
Pea ke tau tuʻu hake, ʻo ʻalu ki Peteli: pea te u ngaohi ai ʻae ʻesifeilaulau ki he ʻOtua, ʻaia naʻe tali ʻeku hū, ʻi he ʻaho ʻo ʻeku mamahi, pea naʻe ʻiate au ʻi he hala naʻaku ʻalu ai.
4 Onlar yanlarında olan bütün özgə büt allahlarını və qulaqlarındakı sırğaları Yaquba verdilər. Yaqub bunları Şekem yaxınlığında olan palıdın altında basdırdı.
Pea naʻa nau tuku kia Sēkope honau ngaahi ʻotua kehe kotoa pē naʻe ʻi honau nima, mo honau ngaahi hau, naʻe ʻi honau telinga; pea naʻe fufū ia ʻe Sēkope ʻi he lalo [ʻakau ]ko e oke naʻe ofi ki Sikemi.”
5 Onlar yola düşdülər. Allah ətraf şəhərlərin sakinlərini dəhşətə salmışdı və buna görə də onlar Yaqubun oğullarını təqib etmədilər.
Pea naʻa nau fononga; pea ko e manavahē ki he ʻOtua, naʻe ʻi he ngaahi kolo kotoa pē naʻe tuʻu takatakai ʻiate kinautolu, pea naʻe ʻikai te nau tuli ʻae ngaahi foha ʻo Sēkope.
6 Yaqub yanındakı bütün adamlarla birgə Kənan torpağında olan Luza, yəni Bet-Elə gəldi.
Pea hoko ʻa Sēkope ki Lusa, ʻi he fonua ko Kēnani, ʻaia ko Peteli, ko ia mo e kakai naʻe ʻiate ia.
7 Burada bir qurbangah düzəldib o yerin adını El-Bet-El qoydu, çünki qardaşının əlindən qaçanda Allah Özünü orada Yaquba zahir etmişdi.
Pea naʻe fokotuʻu ʻe ia ʻi ai ʻae ʻesifeilaulau, ʻo ne ui ʻae potu ko ia, ko ʻElepeteli: koeʻuhi naʻe hā ai ʻae ʻOtua kiate ia, ʻi heʻene hola mei he ʻao ʻo hono taʻokete.
8 Rivqanın dayəsi Devora öldü. Onu Bet-Elin aşağısında olan palıdın altında basdırdılar. Oranın adını Allon-Bakut qoydular.
Pea naʻe pekia ai ʻa Tepola ko e tauhi ʻo Lepeka, pea naʻe tanu ia ʻi Peteli, ʻi he lalo oke; pea naʻe fakahingoa ʻae potu ko ʻAlonipakuti.
9 Yaqub Paddan-Aramdan qayıdanda Allah yenə Yaquba göründü və ona xeyir-dua verdi.
Pea naʻe toe hā ʻae ʻOtua kia Sēkope, ʻi heʻene haʻu mei Petanalami, ʻo ne tāpuaki ia.
10 Allah ona dedi: «Sənin adın Yaqubdur. Artıq adın Yaqub çağırılmayacaq, bundan sonra adın İsrail olacaq». Allah onun adını İsrail qoydu
Pea pehē ʻe he ʻOtua kiate ia, “Ko ho hingoa ko Sēkope: ka e ʻikai toe ui ho hingoa ko Sēkope, ka ko ʻIsileli ho hingoa: pea ne ui hono hingoa ko ʻIsileli.”
11 və ona dedi: «Külli-İxtiyar Allah Mənəm. Qoy nəslin artıb çoxalsın. Səndən bir millət və çoxlu millət törəyəcək, sənin nəslindən çoxlu padşahlar çıxacaq.
Pea pehē ʻe he ʻOtua kiate ia, “Ko e ʻOtua Māfimafi au ke ke monūʻia, ʻo tupu ke tokolahi ko e puleʻanga, mo e ngaahi puleʻanga ʻe tupu ʻiate koe, pea ʻe tupu ʻiate koe ʻae ngaahi tuʻi.
12 İbrahimə və İshaqa verdiyim torpağı sənə verəcəyəm. Səndən sonra da onu sənin nəslinə verəcəyəm».
Pea ko e fonua naʻaku tuku kia ʻEpalahame mo ʻAisake, ʻoku ou foaki ia kiate koe, pea mo ho hako ʻamui ʻiate koe, te u foaki ki ai ʻae fonua.”
13 Allah Yaqubla danışdığı yerdə onun yanından yuxarı çəkildi.
Pea naʻe hāʻele hake ʻae ʻOtua meiate ia, mei he potu naʻa ne folofola ai kiate ia.
14 Yaqub Allahın onunla danışdığı yerdə bir sütun qoydu, üstünə içmə təqdimi səpdi və sonra üzərinə zeytun yağı tökdü.
Pea naʻe fokotuʻu ʻe Sēkope ʻae pou ʻi he potu naʻa ne folofola ai kiate ia, ʻio, ʻae pou maka: pea ne lilingi ki ai ʻae feilaulau inu, pea ne lilingi ki ai ʻae lolo.
15 Yaqub Allahın onunla danışdığı yerin adını Bet-El qoydu.
Pea naʻe ui ʻe Sēkope ʻae hingoa ʻoe potu ko ia naʻe folofola ai ʻae ʻOtua kiate ia, ko Peteli.
16 Onlar Bet-Eldən yola düşdülər. Efrata çatana yaxın Rəhilə doğdu. Onun doğuşu ağır oldu.
Pea naʻa nau fononga mei Peteli pea naʻe toetoe siʻi pe, ke nau hoko ki ʻEfelata, pea naʻe langā ai ʻa Lesieli, pea naʻe faingataʻa.
17 Doğuş zamanı ağrı çəkəndə mamaça ona dedi: «Qorxma, yenə də bir oğlun oldu».
Pea ʻi heʻene kei langā, naʻe lea ʻae māʻuli kiate ia, ʻo pehē, “ʻOua te ke manavahē; he te ke maʻu ʻae tama ni foki.”
18 O, ölüm ayağında can verərkən oğlunun adını Ben-Oni qoydu, ancaq atası onun adını Binyamin qoydu.
Pea ʻi he tei ʻalu hono laumālie, (he naʻe pekia ia, ) pea ne ui hono hingoa ko Penioni; ka naʻe ui ia ʻe heʻene tamai ko Penisimani.
19 Rəhilə öldü və Efrata, yəni Bet-Lexemə gedən yolda basdırıldı.
Pea naʻe pekia ʻa Lesieli, pea tanu ia ʻi he hala ʻoku tau ki ʻEfelata, ʻaia ko Petelihema.
20 Yaqub onun qəbri üstünə bir daş qoydu. O bu günə qədər Rəhilənin başdaşıdır.
Pea naʻe fokotuʻu ʻe Sēkope ʻae pou ki hono tanuʻanga; pea ko e pou ia ʻoe tanuʻanga ʻo Lesieli, ʻo aʻu ki he ʻaho ni.
21 İsrail yola düşdü və Eder qülləsinin o biri tərəfində çadır qurdu.
Pea naʻe fai fononga ʻa ʻIsileli, pea folahi hono fale fehikitaki ki kō atu ʻoe fale māʻolunga ko ʻEta.
22 İsrail bu ölkədə yaşayanda Ruven gedib atasının cariyəsi Bilha ilə yatdı. İsrail bunu eşitdi.
Pea ʻi he kei nofo ʻa ʻIsileli ʻi he fonua ko ia, naʻe ʻalu ʻa Lupeni ʻo na mohe mo Pila, ko e sinifu ʻo ʻene tamai; pea fanongo ki ai ʻa ʻIsileli. Pea ko e ngaahi foha ʻo Sēkope naʻe toko hongofulu ma toko ua.
23 Yaqubun on iki oğlu var idi. Leanın oğulları: Yaqubun ilk oğlu Ruven, Şimeon, Levi, Yəhuda, İssakar və Zevulun.
Ko e ngaahi tama ʻa Lia: ko Lupeni, ko e ʻuluaki ʻo Sēkope, mo Simione, mo Livai, mo Siuta, mo ʻIsaka, mo Sepuloni.
24 Rəhilənin oğulları: Yusif və Binyamin.
Ko e ongo tama ʻa Lesieli: ko Siosefa mo Penisimani.
25 Rəhilənin qulluqçusu Bilhanın oğulları: Dan və Naftali.
Pea ko e ongo tama ʻa Pila, ko e kaunanga ʻa Lesieli, ko Tani, mo Nafitali.
26 Leanın qulluqçusu Zilpanın oğulları: Qad və Aşer. Yaqubun Paddan-Aramda doğulan oğulları bunlardır.
Pea ko e ongo tama ʻa Silipa, ko e kaunanga ʻa Lia; ko Kata mo ʻAseli; ko e ngaahi foha eni ʻo Sēkope, naʻe fanauʻi kiate ia ʻi Petanalami.
27 Yaqub Qiryat-Arbada, yəni Xevronda olan Mamreyə, atası İshaqın yanına gəldi. İbrahim və İshaq Mamredə qərib idilər.
Pea naʻe haʻu ʻa Sēkope ki heʻene tamai ko ʻAisake ʻi Mamili, ki he kolo ko ʻAapa, ʻaia ko Hepeloni, ko e potu naʻe ʻāunofo ai ʻa ʻEpalahame mo ʻAisake.
28 İshaq yüz səksən il ömür sürdü.
Pea ko e ngaahi ʻaho ʻo ʻAisake, ko e taʻu ʻe teau, mo e taʻu ʻe valungofulu.
29 O qocalıb yaşa dolaraq canını tapşırdı və ölüb əcdadlarına qoşuldu. Oğulları Esav və Yaqub onu basdırdılar.
Pea tukuange ʻe ʻAisake ʻa hono laumālie, pea pekia ia, pea fakataha ia ki hono kakai, kuo motuʻa, naʻe aʻu hono ngaahi ʻaho; pea naʻe tanu ia ʻe hono ongo foha, ko ʻIsoa, mo Sēkope.

< Yaradiliş 35 >