< مَتَّى 15 >

حِينَئِذٍ جَاءَ إِلَى يَسُوعَ كَتَبَةٌ وَفَرِّيسِيُّونَ ٱلَّذِينَ مِنْ أُورُشَلِيمَ قَائِلِينَ: ١ 1
Lele' esa, hambu atahori Farisi ro meser agama nononggo' sa rema mia Yerusalem fo randaa ro Yesus.
«لِمَاذَا يَتَعَدَّى تَلَامِيذُكَ تَقْلِيدَ ٱلشُّيُوخِ، فَإِنَّهُمْ لَا يَغْسِلُونَ أَيْدِيَهُمْ حِينَمَا يَأْكُلُونَ خُبْزًا؟». ٢ 2
Atahori Farisi ra to'u rahere' sira adat Yahudin. Lele' ara rena rae, Yesus ana mana tungga nara raa na nda safe lima nara tungga adat hihii-nanaun sa, ma ramanasa. Boe ma ara rema de fee sala' neu Yesus rae, “Ta'o bee de ana mana tungga mara raa, te nda safe lima nara sa? Naa nalena-langga mbali bei-ba'i tara adat na!”
فَأَجَابَ وَقَالَ لَهُمْ: «وَأَنْتُمْ أَيْضًا، لِمَاذَا تَتَعَدَّوْنَ وَصِيَّةَ ٱللهِ بِسَبَبِ تَقْلِيدِكُمْ؟ ٣ 3
Te Yesus nataa nae, “Mema' hei atahori mana ola' laen ma tao laen! Ama mihine milena-langga neu Lamatualain parendan, fo tungga' a bei-ba'i mara adat na.
فَإِنَّ ٱللهَ أَوْصَى قَائِلًا: أَكْرِمْ أَبَاكَ وَأُمَّكَ، وَمَنْ يَشْتِمْ أَبًا أَوْ أُمًّا فَلْيَمُتْ مَوْتًا. ٤ 4
Huu Lamatualain parenda ena nae, ‘Fee had'a-hormat neu ina-ama mara,’ Ma selu' fai nae, ‘Mete ma atahori sa rarai-oole inan no aman, na, musi hukun misa e.”
وَأَمَّا أَنْتُمْ فَتَقُولُونَ: مَنْ قَالَ لِأَبِيهِ أَوْ أُمِّهِ: قُرْبَانٌ هُوَ ٱلَّذِي تَنْتَفِعُ بِهِ مِنِّي. فَلَا يُكْرِمُ أَبَاهُ أَوْ أُمَّهُ. ٥ 5
Lamatualain nanori ta'o naa, te hei minori laen fai. Ama mae, ‘Atahori sa nda parlu tulu-fali ina-aman nendi' sud'i' a saa nara, ita' mae ara doid'oso rala seli o, mete ma ana helu-fuli basa nae fee sud'i' a saa naa ra neu Lamatua' ena. Te no hei nenorim ta'o naa, hei nggari hendi Lamatualain parendan, ma nggati no hei parendam.
فَقَدْ أَبْطَلْتُمْ وَصِيَّةَ ٱللهِ بِسَبَبِ تَقْلِيدِكُمْ! ٦ 6
يَا مُرَاؤُونَ! حَسَنًا تَنَبَّأَ عَنْكُمْ إِشَعْيَاءُ قَائِلًا: ٧ 7
Naa de, Au ae hei ia ra, atahori mana ola' laen, te tao laen! Naa nandaa no Lamatua' mana ola-olan Yesaya sura' mema' so'al hei mia lele ulu' a! Huu Lamatua' denu e sura' nae,
يَقْتَرِبُ إِلَيَّ هَذَا ٱلشَّعْبُ بِفَمِهِ، وَيُكْرِمُنِي بِشَفَتَيْهِ، وَأَمَّا قَلْبُهُ فَمُبْتَعِدٌ عَنِّي بَعِيدًا. ٨ 8
‘Hambu atahori koa-bo'u Au, sia' a bafan, te nda no ralan sa.
وَبَاطِلًا يَعْبُدُونَنِي وَهُمْ يُعَلِّمُونَ تَعَالِيمَ هِيَ وَصَايَا ٱلنَّاسِ». ٩ 9
Mae ara tao ta'o naa o, parsuma' a. Ara nda tungga Au sa. Ara nda ranori Lamatualain nenorin sa, te ranori atahori nenorin.’”
ثُمَّ دَعَا ٱلْجَمْعَ وَقَالَ لَهُمُ: «ٱسْمَعُوا وَٱفْهَمُوا. ١٠ 10
Basa naa ma, Yesus no'e atahori laen sia naa de nanori se nae, “Pasa ndiki mara malolole, fo bisa mihine!
لَيْسَ مَا يَدْخُلُ ٱلْفَمَ يُنَجِّسُ ٱلْإِنْسَانَ، بَلْ مَا يَخْرُجُ مِنَ ٱلْفَمِ هَذَا يُنَجِّسُ ٱلْإِنْسَانَ». ١١ 11
Saa mana maso' nisi' atahori bafan rala neu, naa nda tao nanggenggeo atahori sa. Te saa mana kalua mia atahori bafan, naa mana tao nanggenggeo atahori.”
حِينَئِذٍ تَقَدَّمَ تَلَامِيذُهُ وَقَالُوا لَهُ: «أَتَعْلَمُ أَنَّ ٱلْفَرِّيسِيِّينَ لَمَّا سَمِعُوا ٱلْقَوْلَ نَفَرُوا؟». ١٢ 12
Basa ma, Yesus ana mana tungga nara rema rafad'e E rae, “Ama' bub'ulu', do? Atahori Farisi ra rala nara mera rena Ama' o'olan.”
فَأَجَابَ وَقَالَ: «كُلُّ غَرْسٍ لَمْ يَغْرِسْهُ أَبِي ٱلسَّمَاوِيُّ يُقْلَعُ. ١٣ 13
Te Yesus nataa nae, “Dei fo Ama ngga sia sorga nore hendi atahori nda mana nanori tungga Eni hihii-nanaun sa. Naa ona' atahori nore hendi saa mana mori' fo ana nda hii' ra sa.
اُتْرُكُوهُمْ. هُمْ عُمْيَانٌ قَادَةُ عُمْيَانٍ. وَإِنْ كَانَ أَعْمَى يَقُودُ أَعْمَى يَسْقُطَانِ كِلَاهُمَا فِي حُفْرَةٍ». ١٤ 14
Dad'i afi' taoafi' neu atahori Farisi naa ra! Te ara, ona' atahori poke' natud'u dala' fee atahori poke'. Dei fo ara tud'a ndola' rala reu ona esa'.”
فَأَجَابَ بُطْرُسُ وَقَالَ لَهُ: «فَسِّرْ لَنَا هَذَا ٱلْمَثَلَ». ١٥ 15
Basa ma Petrus ola' nae, “Ama', tulun mufad'e hai nekendandaa' naa sosoan dei!”
فَقَالَ يَسُوعُ: «هَلْ أَنْتُمْ أَيْضًا حَتَّى ٱلْآنَ غَيْرُ فَاهِمِينَ؟ ١٦ 16
Yesus nataa nae, “Naa! Hei nda fe'e mihine sa?
أَلَا تَفْهَمُونَ بَعْدُ أَنَّ كُلَّ مَا يَدْخُلُ ٱلْفَمَ يَمْضِي إِلَى ٱلْجَوْفِ وَيَنْدَفِعُ إِلَى ٱلْمَخْرَجِ؟ ١٧ 17
Sosoan ta'o ia: saa fo ata taa, maso' sia bafa tara, nakandoo tei tara rala, basa fo bali' dea neu nisi' mamana mbia dea'.
وَأَمَّا مَا يَخْرُجُ مِنَ ٱلْفَمِ فَمِنَ ٱلْقَلْبِ يَصْدُرُ، وَذَاكَ يُنَجِّسُ ٱلْإِنْسَانَ، ١٨ 18
Te saa mana kalua mia bafa', naa mana tao nanggenggeo atahori, losa Lamatualain o melumud'u e, ma nda nau simbo e sa.
لِأَنْ مِنَ ٱلْقَلْبِ تَخْرُجُ أَفْكَارٌ شِرِّيرَةٌ: قَتْلٌ، زِنىً، فِسْقٌ، سِرْقَةٌ، شَهَادَةُ زُورٍ، تَجْدِيفٌ. ١٩ 19
Huu Dala de'ulaka' nae' lao' mia atahori ralan! Ona' a: dud'u'a de'ulaka', risa atahori, hohongge, nda fe'e sao sa te tao sala', ramana'o, sakasii peko-leleko', ma ola' ra'amuti-ra'amu atahori naran.
هَذِهِ هِيَ ٱلَّتِي تُنَجِّسُ ٱلْإِنْسَانَ. وَأَمَّا ٱلْأَ كْلُ بِأَيْدٍ غَيْرِ مَغْسُولَةٍ فَلَا يُنَجِّسُ ٱلْإِنْسَانَ». ٢٠ 20
Basa naa ra, mana tao atahori ra ranggenggeo. Te mete ma atahori raa-rinu nda pake safe lima nara tungga adat hihii-nanaun sa, na, naa nda dad'i so'al sa.”
ثُمَّ خَرَجَ يَسُوعُ مِنْ هُنَاكَ وَٱنْصَرَفَ إِلَى نَوَاحِي صُورَ وَصَيْدَاءَ. ٢١ 21
Basa ma Yesus lao hela mamana' naa, de neu nisi' mamana' mana deka no kota Tirus ma kota Sid'on.
وَإِذَا ٱمْرَأَةٌ كَنْعَانِيَّةٌ خَارِجَةٌ مِنْ تِلْكَ ٱلتُّخُومِ صَرَخَتْ إِلَيْهِ قَائِلَةً: «ٱرْحَمْنِي، يا سَيِّدُ، يا ٱبْنَ دَاوُدَ! اِبْنَتِي مَجْنُونَةٌ جِدًّا». ٢٢ 22
Sia naa hambu ina' sa lao' mia mamana' naa. Eni nda atahori Yahudi sa. Lele' ana rena Yesus sia naa, ana nema no'e no teb'e-teb'e nae, “Mane Daud tititi-nonosin, e! Sue au dei! Te nitu tao au ana feto ngga. Awee, kasian, e! Te ana doid'oso ena.”
فَلَمْ يُجِبْهَا بِكَلِمَةٍ. فَتَقَدَّمَ تَلَامِيذُهُ وَطَلَبُوا إِلَيْهِ قَائِلِينَ: «ٱصْرِفْهَا، لِأَنَّهَا تَصِيحُ وَرَاءَنَا!». ٢٣ 23
Te Yesus nenee' a, nda nataa nae saa sa boe. Boe ma Ana mana tungga nara rema rafad'e rae, “‘Ama', ina' ia aka' nameli tao tasibu' a. Malole lena' Ama' mbuu hendi e mia ia leo!”
فَأَجَابَ وَقَالَ: «لَمْ أُرْسَلْ إِلَّا إِلَى خِرَافِ بَيْتِ إِسْرَائِيلَ ٱلضَّالَّةِ». ٢٤ 24
Boe ma Yesus nataa nae, “Lamatualain denu Au uma fo tulu-fali hita atahori Yahudi nara, huu ara lao sala ena, ona' bib'i lombo mana tara-koo' ena. Ana nda denu Au uu tulu-fali atahori fea' ra sa.”
فَأَتَتْ وَسَجَدَتْ لَهُ قَائِلَةً: «يَا سَيِّدُ، أَعِنِّي!» ٢٥ 25
Te ina' naa nema deka-deka no Yesus. Ana sende' lululanggan ma no'e nae, “Papa, e! Tulun au dei.”
فَأَجَابَ وَقَالَ: «لَيْسَ حَسَنًا أَنْ يُؤْخَذَ خُبْزُ ٱلْبَنِينَ وَيُطْرَحَ لِلْكِلَابِ». ٢٦ 26
Te Yesus nggari ded'eat nae, “Nda nandaa sa ha'i nanaat mia ana kara fo nggari fee busa ra.” [No masud ma'afuni' nae, Yesus musi tulu-fali na'ahulu' atahori Yahudi nara, dei fo tulu-fali atahori fea' ra.]
فَقَالَتْ: «نَعَمْ، يا سَيِّدُ! وَٱلْكِلَابُ أَيْضًا تَأْكُلُ مِنَ ٱلْفُتَاتِ ٱلَّذِي يَسْقُطُ مِنْ مَائِدَةِ أَرْبَابِهَا!». ٢٧ 27
Te ina' naa nataa nae, “Teb'e, Ama', e! Te busa ra nahani sia mei a filenggan. Ara o ra saa mana tud'a' mia ana kara pinggan boe.” [No masud na nae, Lele' ana kara raa, busa o hambu naa boe. Ona' mae Yesus tulu-fali atahori nara o, Eni musi mete-se'u atahori fea' ra boe.]
حِينَئِذٍ أَجَابَ يَسُوعُ وَقَالَ لَهَا: «يَا ٱمْرَأَةُ، عَظِيمٌ إِيمَانُكِ! لِيَكُنْ لَكِ كَمَا تُرِيدِينَ». فَشُفِيَتِ ٱبْنَتُهَا مِنْ تِلْكَ ٱلسَّاعَةِ. ٢٨ 28
Yesus rena na'o naa, ma nafad'e nae, “Awii! Mama mumuhere teb'e neu Au, o! Dad'i mama bali' leo, te saa fo mo'e' naa, dad'i ena!” Basa ma ana bali', te mema' anan hai ena.
ثُمَّ ٱنْتَقَلَ يَسُوعُ مِنْ هُنَاكَ وَجَاءَ إِلَى جَانِبِ بَحْرِ ٱلْجَلِيلِ، وَصَعِدَ إِلَى ٱلْجَبَلِ وَجَلَسَ هُنَاكَ. ٢٩ 29
Basa naa ma, Yesus no ana mana tungga nara lao hela mamana' naa, boe ma lao tungga-tungga' a dano Galilea suun. Basa ma ara hene risi' lete' sa, de Yesus endo' nanori se.
فَجَاءَ إِلَيْهِ جُمُوعٌ كَثِيرَةٌ، مَعَهُمْ عُرْجٌ وَعُمْيٌ وَخُرْسٌ وَشُلٌّ وَآخَرُونَ كَثِيرُونَ، وَطَرَحُوهُمْ عِنْدَ قَدَمَيْ يَسُوعَ. فَشَفَاهُمْ ٣٠ 30
Boe ma atahori hetar rema risi' E. Ara rendi atahori doka', atahori poke', atahori mamalu'u', atahori nda mana bale nala' sa, ma atahori mamahed'i' laen ra boe. Ara ra'e'endo atahori mamahed'i' ra deka Yesus ein. Boe ma Ana na'ahahai' se,
حَتَّى تَعَجَّبَ ٱلْجُمُوعُ إِذْ رَأَوْا ٱلْخُرْسَ يَتَكَلَّمُونَ، وَٱلشُّلَّ يَصِحُّونَ، وَٱلْعُرْجَ يَمْشُونَ، وَٱلْعُمْيَ يُبْصِرُونَ. وَمَجَّدُوا إِلَهَ إِسْرَائِيلَ. ٣١ 31
Rita ta'o naa, ma atahori hetar titindindii' a. Ara ola' rae, “We! Manaseli', o! Atahori doka' o bisa lao' no malole. Atahori poke' o, rita bali'. Atahori mamalu'u' o, lao' boe. Ma atahori nda mana bale nala' sa o, bisa bale boe! Ia tantu Lamatualain mana tao. Eni ia, bei-ba'i tara be'utee neu E eni' a lele ulu' a.”
وَأَمَّا يَسُوعُ فَدَعَا تَلَامِيذَهُ وَقَالَ: «إِنِّي أُشْفِقُ عَلَى ٱلْجَمْعِ، لِأَنَّ ٱلْآنَ لَهُمْ ثَلَاثَةَ أَيَّامٍ يَمْكُثُونَ مَعِي وَلَيْسَ لَهُمْ مَا يَأْكُلُونَ. وَلَسْتُ أُرِيدُ أَنْ أَصْرِفَهُمْ صَائِمِينَ لِئَلَّا يُخَوِّرُوا فِي ٱلطَّرِيقِ». ٣٢ 32
Basa fai hira boe ma, Yesus no'e nala ana mana tungga nara de nae, “Au kasian neu atahori ia ra ena. Ruma mia dod'oo' rema, boe ma ra'ab'ue fai telu ena, losa nanaat nara basa ena. Malole lena' ara afi' bali' ro tei rou'. Afi' losa ara masaloe sia dala' talad'an.”
فَقَالَ لَهُ تَلَامِيذُهُ: «مِنْ أَيْنَ لَنَا فِي ٱلْبَرِّيَّةِ خُبْزٌ بِهَذَا ٱلْمِقْدَارِ، حَتَّى يُشْبِعَ جَمْعًا هَذَا عَدَدُهُ؟». ٣٣ 33
Ma Yesus ana mana tungga nara rataa rae, “Ama'! Ia mamana rou' na'ad'od'o' no kambo'. De hita nda bisa tahao tala atahori desi basa ia ra sa.”
فَقَالَ لَهُمْ يَسُوعُ: «كَمْ عِنْدَكُمْ مِنَ ٱلْخُبْزِ؟». فَقَالُوا: «سَبْعَةٌ وَقَلِيلٌ مِنْ صِغَارِ ٱلسَّمَكِ». ٣٤ 34
Ma Yesus natane se nae, “Hei roti mara, ba'u bee?” Ara rataa rae, “Hitu' a! No u'u mbei!”
فَأَمَرَ ٱلْجُمُوعَ أَنْ يَتَّكِئُوا عَلَى ٱلْأَرْضِ، ٣٥ 35
Basa ma Yesus denu basa atahori ra endo' reu rae a.
وَأَخَذَ ٱلسَّبْعَ خُبْزَاتٍ وَٱلسَّمَكَ، وَشَكَرَ وَكَسَّرَ وَأَعْطَى تَلَامِيذَهُ، وَٱلتَّلَامِيذُ أَعْطَوْا ٱلْجَمْعَ. ٣٦ 36
Boe ma Ana ha'i nala roti bue kahitu' no u'u ra, de no'e makasi mbali Lamatualain. Ana bib'ib'i se, de Ana fee neu ana mana tungga nara, fo reu banggi fee neu basa atahori naa ra.
فَأَكَلَ ٱلْجَمِيعُ وَشَبِعُوا. ثُمَّ رَفَعُوا مَا فَضَلَ مِنَ ٱلْكِسَرِ سَبْعَةَ سِلَالٍ مَمْلُوءَةٍ، ٣٧ 37
De basa se raa losa ra'abeta. Basa de, rad'uru rala nanaa lena' ra, sofe boa hitu.
وَٱلْآكِلُونَ كَانُوا أَرْبَعَةَ آلَافِ رَجُلٍ مَا عَدَا ٱلنِّسَاءَ وَٱلْأَوْلَادَ. ٣٨ 38
Basa atahori mana raa' ra, mbei ma hambu tou' rifon ha. Nda fe'e reken ina' ra ro ana diki' ra sa.
ثُمَّ صَرَفَ ٱلْجُمُوعَ وَصَعِدَ إِلَى ٱلسَّفِينَةِ وَجَاءَ إِلَى تُخُومِ مَجْدَلَ. ٣٩ 39
Basa naa dei de, Yesus denu atahori naa ra bali'. Boe ma Ana sae ofa' de lao risi' mamana Magadan.

< مَتَّى 15 >