< مَتَّى 10 >

ثُمَّ دَعَا تَلَامِيذَهُ ٱلِٱثْنَيْ عَشَرَ وَأَعْطَاهُمْ سُلْطَانًا عَلَى أَرْوَاحٍ نَجِسَةٍ حَتَّى يُخْرِجُوهَا، وَيَشْفُوا كُلَّ مَرَضٍ وَكُلَّ ضُعْفٍ. ١ 1
Basa naa ma, Yesus no'e ana mana tungga nara fo rema ra'ab'ue. Boe ma Ana fee se koasa fo reu use-oi nitu hetar ma tao ra'ahahai' atahori mamahed'i' mata'-mata'.
وَأَمَّا أَسْمَاءُ ٱلِٱثْنَيْ عَشَرَ رَسُولًا فَهِيَ هَذِهِ: اَلْأَوَّلُ سِمْعَانُ ٱلَّذِي يُقَالُ لَهُ بُطْرُسُ، وَأَنْدَرَاوُسُ أَخُوهُ. يَعْقُوبُ بْنُ زَبْدِي، وَيُوحَنَّا أَخُوهُ. ٢ 2
Ana mana tunggan ka sanahulu rua' fo Ana denu' ra nara nara, naeni: Ka esan, naran Simon (fo ro'e na rae, ‘Petrus’) boe ma od'in, naran Anderias, ma, Yakobis, no od'in, naran Yohanis (ru'a se, Sabadeus ana nara)
فِيلُبُّسُ، وَبَرْثُولَمَاوُسُ. تُومَا، وَمَتَّى ٱلْعَشَّارُ. يَعْقُوبُ بْنُ حَلْفَى، وَلَبَّاوُسُ ٱلْمُلَقَّبُ تَدَّاوُسَ. ٣ 3
Boe ma Filipus, no Bartolomeos. Ma Tomas, no Mateos (mana ed'a bea). Yakobis (Alpius anan), no Tadius.
سِمْعَانُ ٱلْقَانَوِيُّ، وَيَهُوذَا ٱلْإِسْخَرْيُوطِيُّ ٱلَّذِي أَسْلَمَهُ. ٤ 4
Simon (mana tungga partei Selot), boe ma Yudas Iskariot (dei fo mana seo hendi Yesus).
هَؤُلَاءِ ٱلِٱثْنَا عَشَرَ أَرْسَلَهُمْ يَسُوعُ وَأَوْصَاهُمْ قَائِلًا: «إِلَى طَرِيقِ أُمَمٍ لَا تَمْضُوا، وَإِلَى مَدِينَةٍ لِلسَّامِرِيِّينَ لَا تَدْخُلُوا. ٥ 5
Basa naa ma, Yesus denu ana mana tungga atahori ka sanahulu rua' ra, Ana parenda se nae, “Au denu nggi mii sia hita atahori Yahudi nara, huu hetar mia hita atahori nara nda tungga Lamatua' dalan no matetu' sa. Ara ona', bib'i lombo mana mopo' ra. Huu naa, ama afi' mii sia atahori nda Yahudi ra sa ma atahori Samaria ra.
بَلِ ٱذْهَبُوا بِٱلْحَرِيِّ إِلَى خِرَافِ بَيْتِ إِسْرَائِيلَ ٱلضَّالَّةِ. ٦ 6
وَفِيمَا أَنْتُمْ ذَاهِبُونَ ٱكْرِزُوا قَائِلِينَ: إِنَّهُ قَدِ ٱقْتَرَبَ مَلَكُوتُ ٱلسَّمَاوَاتِ. ٧ 7
Mii mifad'e hita atahori Isra'el nara mae, ‘Fai na losa de basa atahori bisa dad'i Lamatualain atahorin ena.’
اِشْفُوا مَرْضَى. طَهِّرُوا بُرْصًا. أَقِيمُوا مَوْتَى. أَخْرِجُوا شَيَاطِينَ. مَجَّانًا أَخَذْتُمْ، مَجَّانًا أَعْطُوا. ٨ 8
Mii tao mi'ihahai' atahori mamahed'i' ra, mii tao misod'a bali' atahori mates ra, tao mi'ihahai' atahori mamahed'i kusta, ma use-oi hendi nitu ra. Lamatua' pala-banggi fee nggi naen seli ena, te Ana nda no'e bali' saa sa boe. Dad'i ia naa ama musi mii fo pala-banggi nae' fee neu atahori laen fai, aka' naa afi' mo'e bali' saa-saa sia se boe.
لَا تَقْتَنُوا ذَهَبًا وَلَا فِضَّةً وَلَا نُحَاسًا فِي مَنَاطِقِكُمْ، ٩ 9
Ama lao' rou-rou, e. Nda parlu mendi doi' sa,
وَلَا مِزْوَدًا لِلطَّرِيقِ وَلَا ثَوْبَيْنِ وَلَا أَحْذِيَةً وَلَا عَصًا، لِأَنَّ ٱلْفَاعِلَ مُسْتَحِقٌّ طَعَامَهُ. ١٠ 10
lepa-ngges, bua-ba'u seluao', sapatu, do teteas. Huu atahori mana tao ues, nandaa hambu eni hahambun fo nasod'a.
«وَأَيَّةُ مَدِينَةٍ أَوْ قَرْيَةٍ دَخَلْتُمُوهَا فَٱفْحَصُوا مَنْ فِيهَا مُسْتَحِقٌّ، وَأَقِيمُوا هُنَاكَ حَتَّى تَخْرُجُوا. ١١ 11
Mete ma misi' kota esa, do, kambo' esa, na, ama sangga atahori mana naena rala malole' mana nau simbo nggi. Fo leo sia naa, losa ama lao hela mamana' naa.
وَحِينَ تَدْخُلُونَ ٱلْبَيْتَ سَلِّمُوا عَلَيْهِ، ١٢ 12
Mete ma misi' atahori sa umen, na, ola' mae, ‘Sod'a-mole'! Lamatua' fee nggi papala-bab'anggi'.’
فَإِنْ كَانَ ٱلْبَيْتُ مُسْتَحِقًّا فَلْيَأْتِ سَلَامُكُمْ عَلَيْهِ، وَلَكِنْ إِنْ لَمْ يَكُنْ مُسْتَحِقًّا فَلْيَرْجِعْ سَلَامُكُمْ إِلَيْكُمْ. ١٣ 13
Mete ma atahori sia ume a simbo nggi no malole', ama mo'e fo Lamatua' fee se papala-bab'anggi'. Te mete ma ara nda simbo nggi sa, na, Lamatua' o nda fee se papala-bab'anggi' sa boe. Te papala-bab'anggi' bali' neti nggi.
وَمَنْ لَا يَقْبَلُكُمْ وَلَا يَسْمَعُ كَلَامَكُمْ فَٱخْرُجُوا خَارِجًا مِنْ ذَلِكَ ٱلْبَيْتِ أَوْ مِنْ تِلْكَ ٱلْمَدِينَةِ، وَٱنْفُضُوا غُبَارَ أَرْجُلِكُمْ. ١٤ 14
Mete ma atahori nda nau rena nggi sa, na, lao hela ume naa, do, kota naa, basa naa nggafur hendi afu sia ei mara, fo dad'i tatanda' oi, ara nda nau rena saa, de, ara lemba-d'oi ao nara
اَلْحَقَّ أَقُولُ لَكُمْ: سَتَكُونُ لِأَرْضِ سَدُومَ وَعَمُورَةَ يَوْمَ ٱلدِّينِ حَالَةٌ أَكْثَرُ ٱحْتِمَالًا مِمَّا لِتِلْكَ ٱلْمَدِينَةِ. ١٥ 15
Mete ma losa fai nggero-furi' fo Lamatualain huku-d'oki atahori sia raefafo', na huku-doki' soa' neu atahori nda mana nau simbo nggi sa, beran lena' huku-doki' neu Sod'om no Gomora fo de'ulaka nara manaseli' a. Te misined'a, e! Te dei fo Ana natud'a huku-doki' beran seli soa' neu atahori nda mana nau simbo nggi sa!”
«هَا أَنَا أُرْسِلُكُمْ كَغَنَمٍ فِي وَسْطِ ذِئَابٍ، فَكُونُوا حُكَمَاءَ كَٱلْحَيَّاتِ وَبُسَطَاءَ كَٱلْحَمَامِ. ١٦ 16
“Misined'a, e! Te Au denu nggi ia, ona' Au fee bib'i lombo nisi' busa fui de'ulaka' a talad'an. Huu naa, ama musi pake dud'u'at ona' mengge mahine'. Boe ma rala mara musi ndoos ona' mbui lunda nda mana sangga dala deulaka' sa.
وَلَكِنِ ٱحْذَرُوا مِنَ ٱلنَّاسِ، لِأَنَّهُمْ سَيُسْلِمُونَكُمْ إِلَى مَجَالِسَ، وَفِي مَجَامِعِهِمْ يَجْلِدُونَكُمْ. ١٧ 17
Te besa-besa, o! Dei fo atahori tao doid'oso nggi. Dei fo ara nore nggi misi' mamana nggero ded'eat agama. Ma dei fo ara filo nggi sia ume hule-o'e nara.
وَتُسَاقُونَ أَمَامَ وُلَاةٍ وَمُلُوكٍ مِنْ أَجْلِي شَهَادَةً لَهُمْ وَلِلْأُمَمِ. ١٨ 18
Dei fo ara nore nggi mii mitaa sia hofernor no mane' a, huu ama tungga Au. Te ama musi pake kaka'e' naa fo mifad'e Hara-lii Malole ngga neu se. No ta'o naa, atahori nda mana rahine Lamatua' sa o, hambu rena so'al Au boe.
فَمَتَى أَسْلَمُوكُمْ فَلَا تَهْتَمُّوا كَيْفَ أَوْ بِمَا تَتَكَلَّمُونَ، لِأَنَّكُمْ تُعْطَوْنَ فِي تِلْكَ ٱلسَّاعَةِ مَا تَتَكَلَّمُونَ بِهِ، ١٩ 19
Te mete ma atahori nore rendi nggi ona' naa, na, afi' mimitau mae, ‘Dei fo au ola' ae saa?” Do, ‘Dei fo, au utaa ae, saa?’ Sudi boe dud'u'a ta'o naa, huu losa fain, dei fo hei Amam sia sorga nafad'e saa fo ama musi ola'.
لِأَنْ لَسْتُمْ أَنْتُمُ ٱلْمُتَكَلِّمِينَ بَلْ رُوحُ أَبِيكُمُ ٱلَّذِي يَتَكَلَّمُ فِيكُمْ. ٢٠ 20
Lele' naa, saa fo ama ola' naa, nda mia' a hei e sa, te Dula-dalen nafad'e nggi saa fo ama ola' a.
وَسَيُسْلِمُ ٱلْأَخُ أَخَاهُ إِلَى ٱلْمَوْتِ، وَٱلْأَبُ وَلَدَهُ، وَيَقُومُ ٱلْأَوْلَادُ عَلَى وَالِدِيهِمْ وَيَقْتُلُونَهُمْ، ٢١ 21
Hei mete neu' ena, te dei fo sia ume sa rala, mete ma hambu atahori ramahere Au, dei fo toronoo nara sangga dala' fo fee atahori tao risa e. Ma mete ma ana' sa namahere, dei fo aman tao nisa e. Mete ma ama' no ina' sa ramahere, dei fo ana bonggin tao nisa se.
وَتَكُونُونَ مُبْغَضِينَ مِنَ ٱلْجَمِيعِ مِنْ أَجْلِ ٱسْمِي. وَلَكِنِ ٱلَّذِي يَصْبِرُ إِلَى ٱلْمُنْتَهَى فَهَذَا يَخْلُصُ. ٢٢ 22
Mete te, dei fo basa atahori binci nggi seli, huu ama tungga Au. Te, atahori mana na'atataa' nakandoo losa bab'asan, dei fo Lamatualain fee ne masoi-masod'a'.
وَمَتَى طَرَدُوكُمْ فِي هَذِهِ ٱلْمَدِينَةِ فَٱهْرُبُوا إِلَى ٱلْأُخْرَى. فَإِنِّي ٱلْحَقَّ أَقُولُ لَكُمْ: لَا تُكَمِّلُونَ مُدُنَ إِسْرَائِيلَ حَتَّى يَأْتِيَ ٱبْنُ ٱلْإِنْسَانِ. ٢٣ 23
Mete ma atahori tao doid'oso nggi sia kota esa, na, mela misi' kota laen. Teb'e! Au ia, Atahori Matetu' a. Dei fo ama nda fe'e lao ndule basa kota Isra'el sa, te Au bali' uma ena.
«لَيْسَ ٱلتِّلْمِيذُ أَفْضَلَ مِنَ ٱلْمُعَلِّمِ، وَلَا ٱلْعَبْدُ أَفْضَلَ مِنْ سَيِّدِهِ. ٢٤ 24
Atahori ra biasa fee had'a-hormat neu meser esa, lena' ana ded'enu nara. Ma atahori fee had'a-hormat neu malangga esa, lena' ana mana tao ues nara.
يَكْفِي ٱلتِّلْمِيذَ أَنْ يَكُونَ كَمُعَلِّمِهِ، وَٱلْعَبْدَ كَسَيِّدِهِ. إِنْ كَانُوا قَدْ لَقَّبُوا رَبَّ ٱلْبَيْتِ بَعْلَزَبُولَ، فَكَمْ بِٱلْحَرِيِّ أَهْلَ بَيْتِهِ! ٢٥ 25
Mete ma ana ded'enu' esa nanori fo mahinen ona' meser na, ana nae naa dai ena. Ma mete ma ana mana tao ues naa nanori fo mahinen ona' malanggan, na, ana o nae naa dai ena boe. Dad'i misined'a, e! Mete ma atahori ro'e tenu ume' a ena rae, ‘Ho ia, Balsebul, naeni nitu ra malanggan!’ Na, tantu ume isi nara o hambu nara' nda malole' lena' sa fai.”
فَلَا تَخَافُوهُمْ. لِأَنْ لَيْسَ مَكْتُومٌ لَنْ يُسْتَعْلَنَ، وَلَا خَفِيٌّ لَنْ يُعْرَفَ. ٢٦ 26
“Dad'i ama afi' mimitau atahori mana lab'an nggi. Te saa fo atahori tao ra'afuni', dei fo basa atahori rita boe.
اَلَّذِي أَقُولُهُ لَكُمْ فِي ٱلظُّلْمَةِ قُولُوهُ فِي ٱلنُّورِ، وَٱلَّذِي تَسْمَعُونَهُ فِي ٱلْأُذُنِ نَادُوا بِهِ عَلَى ٱلسُّطُوحِ، ٢٧ 27
Saa fo Au unori neu mesa' nggi, dei fo ama musi mii mifad'e neu basa atahori. Boe ma saa fo Au ufad'e neenee, dei fo ama musi mii mifad'e ndule basa mamana' ra.
وَلَا تَخَافُوا مِنَ ٱلَّذِينَ يَقْتُلُونَ ٱلْجَسَدَ وَلَكِنَّ ٱلنَّفْسَ لَا يَقْدِرُونَ أَنْ يَقْتُلُوهَا، بَلْ خَافُوا بِٱلْحَرِيِّ مِنَ ٱلَّذِي يَقْدِرُ أَنْ يُهْلِكَ ٱلنَّفْسَ وَٱلْجَسَدَ كِلَيْهِمَا فِي جَهَنَّمَ. (Geenna g1067) ٢٨ 28
Afi' mimitau atahori, te ara bisa ramate' atahori, te nda bisa tao ralutu atahori ao samana nara sa. Naa de, ama musi mimitau Lamatualain, huu na'ena koasa fo nggari atahori ao sisin no samanan nisi' tasi ai mana mbila roroo nakandoo' a. (Geenna g1067)
أَلَيْسَ عُصْفُورَانِ يُبَاعَانِ بِفَلْسٍ؟ وَوَاحِدٌ مِنْهُمَا لَا يَسْقُطُ عَلَى ٱلْأَرْضِ بِدُونِ أَبِيكُمْ. ٢٩ 29
Dad'i tao manggatetee rala mara. Atahori seo mbui randak sia pasar felin mbei' a. Te nda hambu esa tud'a fo mate sa boe, mete ma Amam mana sia sorga nda nau sa.
وَأَمَّا أَنْتُمْ فَحَتَّى شُعُورُ رُؤُوسِكُمْ جَمِيعُهَا مُحْصَاةٌ. ٣٠ 30
Hei Amam sia sorga o tao mata' neu nggi losa dala-dala ana diki' ra. Langga fulu mara dedesi nara o, Ana nahine ena.
فَلَا تَخَافُوا! أَنْتُمْ أَفْضَلُ مِنْ عَصَافِيرَ كَثِيرَةٍ! ٣١ 31
De ama afi' mimitau! Huu Lamatualain nilei nggi mafeli' lena' basa mbui randak ra.”
فَكُلُّ مَنْ يَعْتَرِفُ بِي قُدَّامَ ٱلنَّاسِ أَعْتَرِفُ أَنَا أَيْضًا بِهِ قُدَّامَ أَبِي ٱلَّذِي فِي ٱلسَّمَاوَاتِ، ٣٢ 32
Basa ma Yesus ola' fai nae, ta'o ia, “Atahori mana nambarani nataa sia atahori matan sia raefafo' ia nae eni nahine Au, dei fo Au o utaa sia Ama Ngga matan sia sorga ae, ‘Eni ia, Au atahori ngga.’
وَلَكِنْ مَنْ يُنْكِرُنِي قُدَّامَ ٱلنَّاسِ أُنْكِرُهُ أَنَا أَيْضًا قُدَّامَ أَبِي ٱلَّذِي فِي ٱلسَّمَاوَاتِ. ٣٣ 33
Te atahori mana nafanii Au sia atahori matan nae, eni nda nahine Au sa, dei fo Au o ufad'e Ama ngga sia sorga ae, ‘Au nda uhine atahori ia sa.’”
«لَا تَظُنُّوا أَنِّي جِئْتُ لِأُلْقِيَ سَلَامًا عَلَى ٱلْأَرْضِ. مَا جِئْتُ لِأُلْقِيَ سَلَامًا بَلْ سَيْفًا. ٣٤ 34
“Hei afi' du'a mae, Au uma endi sod'a-mole' sia raefafo' ia. Te Au uma tao atahori esa balab'an no esa.
فَإِنِّي جِئْتُ لِأُفَرِّقَ ٱلْإِنْسَانَ ضِدَّ أَبِيهِ، وَٱلِٱبْنَةَ ضِدَّ أُمِّهَا، وَٱلْكَنَّةَ ضِدَّ حَمَاتِهَا. ٣٥ 35
Au raefafo' uma ia, tungga saa fo Lamatua' mana ola-ola nara ola' mema' rae, ‘Dei fo ana tou' lab'an aman, ana ina' lab'an inan, ma ana feto feus lab'an ina arin,
وَأَعْدَاءُ ٱلْإِنْسَانِ أَهْلُ بَيْتِهِ. ٣٦ 36
Te ume isi' ra esa musu no esa.’
مَنْ أَحَبَّ أَبًا أَوْ أُمًّا أَكْثَرَ مِنِّي فَلَا يَسْتَحِقُّنِي، وَمَنْ أَحَبَّ ٱبْنًا أَوِ ٱبْنَةً أَكْثَرَ مِنِّي فَلَا يَسْتَحِقُّنِي، ٣٧ 37
De atahori mana nae tungga Au teb'e-teb'e', musi sue Au lena' basa e; lena' ina-aman ma lena' ana nara. Te hoko' na, atahori naa nda nandaa dad'i Au atahori ngga sa.
وَمَنْ لَا يَأْخُذُ صَلِيبَهُ وَيَتْبَعُنِي فَلَا يَسْتَحِقُّنِي. ٣٨ 38
Huu atahori mana nae tungga Au, te nda nau lemba susa-sona' sa, na nda nandaa dad'i Au atahori ngga sa.
مَنْ وَجَدَ حَيَاتَهُ يُضِيعُهَا، وَمَنْ أَضَاعَ حَيَاتَهُ مِنْ أَجْلِي يَجِدُهَا. ٣٩ 39
Atahori mana sad'ia mate huu ana tungga Au, dei fo ana hambu nasod'a nakandoo no Lamatua'. Te atahori mana nau' a nasod'a soa' neu' a aon, dei fo masod'an, mopo hendi' e neu' ena!”
مَنْ يَقْبَلُكُمْ يَقْبَلُنِي، وَمَنْ يَقْبَلُنِي يَقْبَلُ ٱلَّذِي أَرْسَلَنِي. ٤٠ 40
“Atahori mana simbo nggi no malole', eni o simbo Au boe. Ma atahori mana simbo Au, ana o simbo Lamatualain mana denu Au' a.
مَنْ يَقْبَلُ نَبِيًّا بِٱسْمِ نَبِيٍّ فَأَجْرَ نَبِيٍّ يَأْخُذُ، وَمَنْ يَقْبَلُ بَارًّا بِٱسْمِ بَارٍّ فَأَجْرَ بَارٍّ يَأْخُذُ، ٤١ 41
Atahori mana simbo Lamatualain mana ola-olan, huu ana ola' so'al Lamatua', dei fo Lamatua' bala-b'ae e ona' Ana bala-b'ae mana ola-olan esa. Boe ma atahori mana simbo atahori rala ndoos esa, huu atahori naa tungga teb'e-teb'e' Lamatua' hihii-nanaun, dei fo Lamatua' bala-b'ae e ona' Ana bala-b'ae atahori rala ndoos esa.
وَمَنْ سَقَى أَحَدَ هَؤُلَاءِ ٱلصِّغَارِ كَأْسَ مَاءٍ بَارِدٍ فَقَطْ بِٱسْمِ تِلْمِيذٍ، فَٱلْحَقَّ أَقُولُ لَكُمْ: إِنَّهُ لَا يُضِيعُ أَجْرَهُ». ٤٢ 42
Atahori mana simbo ana diki ana' esa huu ana tungga Au, dei fo Lamatua' bala-b'ae e. Mae atahori fee aka' oe nggalas esa o, Lamatualain nda lilii' e sa.”

< مَتَّى 10 >