< مَرْقُس 3 >

ثُمَّ دَخَلَ أَيْضًا إِلَى ٱلْمَجْمَعِ، وَكَانَ هُنَاكَ رَجُلٌ يَدُهُ يَابِسَةٌ. ١ 1
Basa naa boe, Yesus se baliꞌ risiꞌ ume hule-oꞌe. Sa naa Ana nita atahori esa lima na seri maꞌamateꞌ.
فَصَارُوا يُرَاقِبُونَهُ: هَلْ يَشْفِيهِ فِي ٱلسَّبْتِ؟ لِكَيْ يَشْتَكُوا عَلَيْهِ. ٢ 2
Sa naa o hambu atahori hira mana sangga-sangga dalaꞌ fo fee salaꞌ neu Yesus. De ara memeteꞌ, fo rae rahine Ana nae naꞌahahaiꞌ atahori nandaa no fai hahae aoꞌ, do hokoꞌ.
فَقَالَ لِلرَّجُلِ ٱلَّذِي لَهُ ٱلْيَدُ ٱلْيَابِسَةُ: «قُمْ فِي ٱلْوَسْطِ!». ٣ 3
Yesus noꞌe atahori naa nae, “Uma misiꞌ ia.”
ثُمَّ قَالَ لَهُمْ: «هَلْ يَحِلُّ فِي ٱلسَّبْتِ فِعْلُ ٱلْخَيْرِ أَوْ فِعْلُ ٱلشَّرِّ؟ تَخْلِيصُ نَفْسٍ أَوْ قَتْلٌ؟». فَسَكَتُوا. ٤ 4
Boe ma natane basa atahori naa ra nae, “Tungga hita atoran agama na, saa fo hita bole tao nandaa no fai hahae aoꞌ? Hita tao maloleꞌ, do afiꞌ? Hita tao tahaiꞌ atahori, do tao tisa e?” Te basa se neneeꞌ a.
فَنَظَرَ حَوْلَهُ إِلَيْهِمْ بِغَضَبٍ، حَزِينًا عَلَى غِلَاظَةِ قُلُوبِهِمْ، وَقَالَ لِلرَّجُلِ: «مُدَّ يَدَكَ». فَمَدَّهَا، فَعَادَتْ يَدُهُ صَحِيحَةً كَٱلْأُخْرَى. ٥ 5
Boe ma Yesus namanasa no rala na susa nala seli, huu sira tao fadꞌuli lenaꞌ neu sira atoran na, te nda tao fadꞌuli neu atahori fo lima maꞌamateꞌ seseriꞌ naa sa. De Ana nakarereluk seꞌu rereoꞌ se, ma nafadꞌe atahori naa nae, “Loo lima ma!” Atahori naa loo lima na, nggengger ma, lima na hai.
فَخَرَجَ ٱلْفَرِّيسِيُّونَ لِلْوَقْتِ مَعَ ٱلْهِيرُودُسِيِّينَ وَتَشَاوَرُوا عَلَيْهِ لِكَيْ يُهْلِكُوهُ. ٦ 6
De atahori Farisi ra lao hela ume hule-oꞌe naa. Ara raꞌabꞌue ro atahori partei Herodes ra, fo sangga dalaꞌ rae risa Yesus.
فَٱنْصَرَفَ يَسُوعُ مَعَ تَلَامِيذِهِ إِلَى ٱلْبَحْرِ، وَتَبِعَهُ جَمْعٌ كَثِيرٌ مِنَ ٱلْجَلِيلِ وَمِنَ ٱلْيَهُودِيَّةِ ٧ 7
Lao esa, Yesus no mana tungga nara dinggoꞌ risiꞌ dano Galilea suu na. Atahori naeꞌ rena basa saa fo Eni tao, de rema mia bee-bꞌee. Atahori naa ra rema mia propensi Galilea, Yudea, Idumea, kota Yerusalem, Sidꞌon, Tirus, boe ma loe Yordan bobꞌoa rulu na. Basa se rae randaa ro E.
وَمِنْ أُورُشَلِيمَ وَمِنْ أَدُومِيَّةَ وَمِنْ عَبْرِ ٱلْأُرْدُنِّ. وَٱلَّذِينَ حَوْلَ صُورَ وَصَيْدَاءَ، جَمْعٌ كَثِيرٌ، إِذْ سَمِعُوا كَمْ صَنَعَ أَتَوْا إِلَيْهِ. ٨ 8
فَقَالَ لِتَلَامِيذِهِ أَنْ تُلَازِمَهُ سَفِينَةٌ صَغِيرَةٌ لِسَبَبِ ٱلْجَمْعِ، كَيْ لَا يَزْحَمُوهُ، ٩ 9
Huu atahori nara naeꞌ, Yesus denu mana tungga nara fo sadꞌia fee ofaꞌ esa. Ana nae olaꞌ sia ofaꞌ ata, fo basa se hambu rena, ma afiꞌ rakaseseti ro E.
لِأَنَّهُ كَانَ قَدْ شَفَى كَثِيرِينَ، حَتَّى وَقَعَ عَلَيْهِ لِيَلْمِسَهُ كُلُّ مَنْ فِيهِ دَاءٌ. ١٠ 10
Feꞌe saꞌ a naa, Eni naꞌahahaiꞌ atahori hedꞌis naeꞌ. Naa de, ia naa basa atahori hedꞌis ra rema rakaseseti rae nggama Eni.
وَٱلْأَرْوَاحُ ٱلنَّجِسَةُ حِينَمَا نَظَرَتْهُ خَرَّتْ لَهُ وَصَرَخَتْ قَائِلَةً: «إِنَّكَ أَنْتَ ٱبْنُ ٱللهِ!». ١١ 11
Atahori nitu masoꞌ ra rita E, boe ma raꞌaloli mia mata na. Basa ma, rataa rae, “Ho ia memaꞌ Lamatualain Ana na.”
وَأَوْصَاهُمْ كَثِيرًا أَنْ لَا يُظْهِرُوهُ. ١٢ 12
Te Ana naꞌangge nahereꞌ neu se nae, “Hei afiꞌ mifadꞌe atahori mae Au ia, seka!”
ثُمَّ صَعِدَ إِلَى ٱلْجَبَلِ وَدَعَا ٱلَّذِينَ أَرَادَهُمْ فَذَهَبُوا إِلَيْهِ. ١٣ 13
Basa ma Yesus hene nisiꞌ leteꞌ esa ata. Ana noꞌe nala atahori hira ndaa no rala na. Boe ma ara rema risiꞌ Eni.
وَأَقَامَ ٱثْنَيْ عَشَرَ لِيَكُونُوا مَعَهُ، وَلِيُرْسِلَهُمْ لِيَكْرِزُوا، ١٤ 14
Ana tengga nala atahori sanahulu rua, ma nafadꞌe se nae, “Hei tungga Au, mi dui-bꞌengga Lamatualain Dudꞌui Malole na neu basa atahori.
وَيَكُونَ لَهُمْ سُلْطَانٌ عَلَى شِفَاءِ ٱلْأَمْرَاضِ وَإِخْرَاجِ ٱلشَّيَاطِينِ. ١٥ 15
Au fee koasa neu hei, fo oi nitu mia atahori ra.”
وَجَعَلَ لِسِمْعَانَ ٱسْمَ بُطْرُسَ. ١٦ 16
Atahori naa ra, nara-nara onaꞌ ia: Simon (fo Yesus babꞌae nara na Petrus), Yakobis Yohanis, (Yakobis no odꞌi na Yohanis ia, ruꞌa se, Sabadius ana na. Yesus babꞌae ruꞌa se nara na ‘Boanerges’, sosoa na ‘onaꞌ ndukurulu.’) Anderias, Felipus, Bartolomeos, Mateos, Tomas, Yakobis (Alpius ana na), Tadius, Simon (mana tungga partei poletik Selot), no Yudꞌas Iskariot (eni mana seo Yesus).
وَيَعْقُوبَ بْنَ زَبْدِي وَيُوحَنَّا أَخَا يَعْقُوبَ، وَجَعَلَ لَهُمَا ٱسْمَ بُوَانَرْجِسَ أَيِ ٱبْنَيِ ٱلرَّعْدِ. ١٧ 17
وَأَنْدَرَاوُسَ، وَفِيلُبُّسَ، وَبَرْثُولَمَاوُسَ، وَمَتَّى، وَتُومَا، وَيَعْقُوبَ بْنَ حَلْفَى، وَتَدَّاوُسَ، وَسِمْعَانَ ٱلْقَانَوِيَّ، ١٨ 18
وَيَهُوذَا ٱلْإِسْخَرْيُوطِيَّ ٱلَّذِي أَسْلَمَهُ. ثُمَّ أَتَوْا إِلَى بَيْتٍ. ١٩ 19
فَٱجْتَمَعَ أَيْضًا جَمْعٌ حَتَّى لَمْ يَقْدِرُوا وَلَا عَلَى أَكْلِ خُبْزٍ. ٢٠ 20
Basa naa ma, Yesus no mana tungga nara onda baliꞌ mia leteꞌ a. De Yesus no mana tungga nara ume rala reu, atahori naeꞌ rema heo rala se, losa nda kaꞌe raa sa.
وَلَمَّا سَمِعَ أَقْرِبَاؤُهُ خَرَجُوا لِيُمْسِكُوهُ، لِأَنَّهُمْ قَالُوا: «إِنَّهُ مُخْتَلٌّ!». ٢١ 21
Rita taꞌo naa boe, atahori rae, “Mita dei! Ana liliꞌ fadꞌuli ao na.” Bꞌobꞌonggi nara rena atahori olaꞌ taꞌo naa, de rae ro baliꞌ E.
وَأَمَّا ٱلْكَتَبَةُ ٱلَّذِينَ نَزَلُوا مِنْ أُورُشَلِيمَ فَقَالُوا: «إِنَّ مَعَهُ بَعْلَزَبُولَ! وَإِنَّهُ بِرَئِيسِ ٱلشَّيَاطِينِ يُخْرِجُ ٱلشَّيَاطِينَ». ٢٢ 22
Leleꞌ naa meser agama ra mia Yerusalem rema rafadꞌe atahori sia naa rae, “We! Hei afiꞌ tungga-tunggaꞌ Yesus. Ana oi nitu ra taꞌo na, huu hambu koasa mia malangga nitu ra, fo rae Baalsebul.”
فَدَعَاهُمْ وَقَالَ لَهُمْ بِأَمْثَالٍ: «كَيْفَ يَقْدِرُ شَيْطَانٌ أَنْ يُخْرِجَ شَيْطَانًا؟ ٢٣ 23
Yesus rena taꞌo naa boe, noꞌe basa se de nafadꞌe nae, “Nda masoꞌ dudꞌuꞌat sa! Taꞌo bee de malangga nitu ra oi baliꞌ mana tungga nara!
وَإِنِ ٱنْقَسَمَتْ مَمْلَكَةٌ عَلَى ذَاتِهَا لَا تَقْدِرُ تِلْكَ ٱلْمَمْلَكَةُ أَنْ تَثْبُتَ. ٢٤ 24
Mete ma sia nusaꞌ esa, manggarau nara ramusuꞌ na, malangga nda hambu saa sa boe!
وَإِنِ ٱنْقَسَمَ بَيْتٌ عَلَى ذَاتِهِ لَا يَقْدِرُ ذَلِكَ ٱلْبَيْتُ أَنْ يَثْبُتَ. ٢٥ 25
Do, mete ma ume isiꞌ esa rarau aoꞌ na, ara sea-sarangganggaa!
وَإِنْ قَامَ ٱلشَّيْطَانُ عَلَى ذَاتِهِ وَٱنْقَسَمَ لَا يَقْدِرُ أَنْ يَثْبُتَ، بَلْ يَكُونُ لَهُ ٱنْقِضَاءٌ. ٢٦ 26
Onaꞌ naa boe, nitu ra esa musu esa na, ara sea-sarangganggaa, ma rambalulutu!
لَا يَسْتَطِيعُ أَحَدٌ أَنْ يَدْخُلَ بَيْتَ قَوِيٍّ وَيَنْهَبَ أَمْتِعَتَهُ، إِنْ لَمْ يَرْبِطِ ٱلْقَوِيَّ أَوَّلًا، وَحِينَئِذٍ يَنْهَبُ بَيْتَهُ. ٢٧ 27
Musenedꞌa! Mete ma atahori esa nae nema namanaꞌo buas sia maꞌadereꞌ esa ume na, ana musi paꞌa mates atahori naa dei. Dei fo ana namanaꞌo.
اَلْحَقَّ أَقُولُ لَكُمْ: إِنَّ جَمِيعَ ٱلْخَطَايَا تُغْفَرُ لِبَنِي ٱلْبَشَرِ، وَٱلتَّجَادِيفَ ٱلَّتِي يُجَدِّفُونَهَا. ٢٨ 28
De Au ufadꞌe hei: Lamatualain nau fee ambon neu atahori sala nara. Mete ma atahori sa naꞌamuti atahori laen, Lamatualain feꞌe fee ambon sala na.
وَلَكِنْ مَنْ جَدَّفَ عَلَى ٱلرُّوحِ ٱلْقُدُسِ فَلَيْسَ لَهُ مَغْفِرَةٌ إِلَى ٱلْأَبَدِ، بَلْ هُوَ مُسْتَوْجِبٌ دَيْنُونَةً أَبَدِيَّةً». (aiōn g165, aiōnios g166) ٢٩ 29
Te mete ma atahori sa naꞌamuti Dula-Dale Meumareꞌ a, Lamatualain nda fee ambon neu sala na sa, losa rae-fafoꞌ a noe!” (aiōn g165, aiōnios g166)
لِأَنَّهُمْ قَالُوا: «إِنَّ مَعَهُ رُوحًا نَجِسًا». ٣٠ 30
Yesus naꞌo naa, huu ara fee salaꞌ neu E rae, “Nitu ra dai E!”
فَجَاءَتْ حِينَئِذٍ إِخْوَتُهُ وَأُمُّهُ وَوَقَفُوا خَارِجًا وَأَرْسَلُوا إِلَيْهِ يَدْعُونَهُ. ٣١ 31
Basa ma, Yesus mama na no odꞌi nara risiꞌ ume naa, rae randaa ro E. Sa naa rambariiꞌ siaꞌ a ume deaꞌ, de denu atahori reu roꞌe.
وَكَانَ ٱلْجَمْعُ جَالِسًا حَوْلَهُ، فَقَالُوا لَهُ: «هُوَذَا أُمُّكَ وَإِخْوَتُكَ خَارِجًا يَطْلُبُونَكَ». ٣٢ 32
Leleꞌ naa, Yesus nggua-nggua olaꞌ no atahori naeꞌ. Ma atahori rema rafadꞌe rae, “Papa! Papa mama na no odꞌi mara sia deaꞌ. Ara rae randaa ro Papa.”
فَأَجَابَهُمْ قَائِلًا: «مَنْ أُمِّي وَإِخْوَتِي؟». ٣٣ 33
Boe ma Yesus nataa nae, “Au mama ngga no toronoo nggara seka?”
ثُمَّ نَظَرَ حَوْلَهُ إِلَى ٱلْجَالِسِينَ وَقَالَ: «هَا أُمِّي وَإِخْوَتِي، ٣٤ 34
Basa ma Ana mete atahori mana endoꞌ rereoꞌ E. De olaꞌ nae, “Basa hei, Au mama ngga no toronoo nggara.
لِأَنَّ مَنْ يَصْنَعُ مَشِيئَةَ ٱللهِ هُوَ أَخِي وَأُخْتِي وَأُمِّي». ٣٥ 35
Huu atahori mana tungga Lamatualain hihii-nanau na, sira tebꞌe-tebꞌeꞌ Au bobꞌonggi nggara.”

< مَرْقُس 3 >