< مَرْقُس 12 >

وَٱبْتَدَأَ يَقُولُ لَهُمْ بِأَمْثَالٍ: «إِنْسَانٌ غَرَسَ كَرْمًا وَأَحَاطَهُ بِسِيَاجٍ، وَحَفَرَ حَوْضَ مَعْصَرَةٍ، وَبَنَى بُرْجًا، وَسَلَّمَهُ إِلَى كَرَّامِينَ وَسَافَرَ. ١ 1
Basa naa, Yesus ola' selu' no malangga agama Yahudi ra no meser agama ra. Ana fee nekendandaa' nae, “Hambu atahori esa nae tao osi anggor sa sia rae na. Ana lutu-mbaa rereo', ma nafefela mamana nenea' naru' esa, de sela hau anggor. Ana o tao bak fo nae natanee boa anggor oe na. Basa boe ma, ana fee osi naa neu atahori laen mete-se'u, fo banggi hasil na. De ana lao tute' nusa lain neu.
ثُمَّ أَرْسَلَ إِلَى ٱلْكَرَّامِينَ فِي ٱلْوَقْتِ عَبْدًا لِيَأْخُذَ مِنَ ٱلْكَرَّامِينَ مِنْ ثَمَرِ ٱلْكَرْمِ، ٢ 2
Losa fai etu boa anggor boe ma, tenu osi a denu ate na esa neu nisi' atahori mana tao osi ra, fo no'e eni hahambu na.
فَأَخَذُوهُ وَجَلَدُوهُ وَأَرْسَلُوهُ فَارِغًا. ٣ 3
Losa naa, mana mete-se'u osi ra to'u rala e, de popoko. Basa ma ara denu e bali' no lima rou'.
ثُمَّ أَرْسَلَ إِلَيْهِمْ أَيْضًا عَبْدًا آخَرَ، فَرَجَمُوهُ وَشَجُّوهُ وَأَرْسَلُوهُ مُهَانًا. ٤ 4
Basa ma tenu osi a haitua ate na esa fali. Te mana mete-se'u osi ra popoko langga na losa hina'-hina', ma ra'amamae' e, de oi hendi.
ثُمَّ أَرْسَلَ أَيْضًا آخَرَ، فَقَتَلُوهُ. ثُمَّ آخَرِينَ كَثِيرِينَ، فَجَلَدُوا مِنْهُمْ بَعْضًا وَقَتَلُوا بَعْضًا. ٥ 5
Basa naa, tenu osi a haitua selu' ate na esa fai. Te ara risa e. Mae ara tao ta'o bee o, tenu osi a haitua nakandoo a ate nara. Te mana mete-se'u osi ra popoko ruma, ma risa ruma.
فَإِذْ كَانَ لَهُ أَيْضًا ٱبْنٌ وَاحِدٌ حَبِيبٌ إِلَيْهِ،أَرْسَلَهُ أَيْضًا إِلَيْهِمْ أَخِيرًا، قَائِلًا: إِنَّهُمْ يَهَابُونَ ٱبْنِي! ٦ 6
Ia naa hela aka' a atahori esa ena. Naa eni tenu osi a ana mone susue na. Huu nda hambu dala' laen selu' sa, de ana haitua ana' naa. Ana d'ua nae, ‘Mete ma au haitua ana ngga, ara simbo no malolole, boe ma ara rena e.
وَلَكِنَّ أُولَئِكَ ٱلْكَرَّامِينَ قَالُوا فِيمَا بَيْنَهُمْ: هَذَا هُوَ ٱلْوَارِثُ! هَلُمُّوا نَقْتُلْهُ فَيَكُونَ لَنَا ٱلْمِيرَاثُ! ٧ 7
De ana haitua ana na neu sia naa. Te mana mete-se'u osi ra rita ana naa nema, boe ma ara ola-ola' rae, “Wei! Mete dei! Tou lasi' a haitua ana na nema mata na! Mete ma tou lasi' a mate, eni ia mana simbo nala basa hata-heto naa ra. Ima hita tisa e, fo hita soa hata-heto na ia ra!
فَأَخَذُوهُ وَقَتَلُوهُ وَأَخْرَجُوهُ خَارِجَ ٱلْكَرْمِ. ٨ 8
Basa ma ara humu e, de risa e. Ara mbia hendi ao sisi na nisi' osi dea'. Dud'ui na losa' a naa.”
فَمَاذَا يَفْعَلُ صَاحِبُ ٱلْكَرْمِ؟ يَأْتِي وَيُهْلِكُ ٱلْكَرَّامِينَ، وَيُعْطِي ٱلْكَرْمَ إِلَى آخَرِينَ. ٩ 9
Yesus dui basa boe ma, natane atahori monae' ra nae, “Tungga hei dud'u'a mara, tenu osi a nae tao ta'o bee neu mana mete-se'u osi ra? Tungga Au, ana nema fo nisa basa se. Basa naa, ana fee osi anggor na neu atahori laen mete-se'u.
أَمَا قَرَأْتُمْ هَذَا ٱلْمَكْتُوبَ: ٱلْحَجَرُ ٱلَّذِي رَفَضَهُ ٱلْبَنَّاؤُونَ، هُوَ قَدْ صَارَ رَأْسَ ٱلزَّاوِيَةِ؟ ١٠ 10
Basa hita se'u-tita sia Lamatualain susura' na nae, ‘Hambu fatu esa fo tukan ra nggari hendi. Te ia naa, fatu naa dad'i neu fatu lalaka'.
مِنْ قِبَلِ ٱلرَّبِّ كَانَ هَذَا، وَهُوَ عَجِيبٌ فِي أَعْيُنِنَا!». ١١ 11
Lamatualain tengga nala, boe ma na'e'endo' fatu naa. Naa de, hita tita eni malole na seli!’”
فَطَلَبُوا أَنْ يُمْسِكُوهُ، وَلَكِنَّهُمْ خَافُوا مِنَ ٱلْجَمْعِ، لِأَنَّهُمْ عَرَفُوا أَنَّهُ قَالَ ٱلْمَثَلَ عَلَيْهِمْ. فَتَرَكُوهُ وَمَضَوْا. ١٢ 12
Atahori monae' ra rahine neu' ena rae, Yesus nggari ded'eat naa neu se pake nekendandaa'. Ara ona' mana mete-se'u osi naa ra. Basa boe ma ara ator dala' fo rae humu Yesus. Te ara hia atahori nae' mana hii rena Yesus nenori na. De ara lao hela E.
ثُمَّ أَرْسَلُوا إِلَيْهِ قَوْمًا مِنَ ٱلْفَرِّيسِيِّينَ وَٱلْهِيرُودُسِيِّينَ لِكَيْ يَصْطَادُوهُ بِكِلْمَةٍ. ١٣ 13
Basa ma, atahori Yahudi moko-monae naa ra, denu atahori Farisi b'a'ub'e, ro atahori mia Herodes partei nara, reu raselu bale ro Yesus, fo rae ra'atutud'a E.
فَلَمَّا جَاءُوا قَالُوا لَهُ: «يَا مُعَلِّمُ، نَعْلَمُ أَنَّكَ صَادِقٌ وَلَا تُبَالِي بِأَحَدٍ، لِأَنَّكَ لَا تَنْظُرُ إِلَى وُجُوهِ ٱلنَّاسِ، بَلْ بِٱلْحَقِّ تُعَلِّمُ طَرِيقَ ٱللهِ. أَيَجُوزُ أَنْ تُعْطَى جِزْيَةٌ لِقَيْصَرَ أَمْ لَا؟ نُعْطِي أَمْ لَا نُعْطِي؟». ١٤ 14
Boe ma ara rema raselu' bale ro Yesus rae, “Papa Meser! Basa hai mihine mae Papa rala na tetu', ma Papa nda pepeko-leleko' sa. Papa mete aka' atahori rala nara. Papa o nafad'e Lamatualain hihii-nanau na no relo-relo, huu Papa nda mete mata' sa. Ia naa, hai mae mitane dala' esa. Tungga hita atoran agama Yahudi na, hita musi bae bea neu mana parenda Roma, do afi'?”
فَعَلِمَ رِيَاءَهُمْ، وَقَالَ لَهُمْ: «لِمَاذَا تُجَرِّبُونَنِي؟ اِيتُونِي بِدِينَارٍ لِأَنْظُرَهُ». ١٥ 15
Te Yesus nahine sira rae te'e-sii E, fo ola' lab'an mana parenda Roma. De nataa nahere' nae, “Ta'o bee de hei mae mi'itutud'a Au no dala' naa! Fee doi fula' esa, fo Au mete sob'a dei!”
فَأَتَوْا بِهِ. فَقَالَ لَهُمْ: «لِمَنْ هَذِهِ ٱلصُّورَةُ وَٱلْكِتَابَةُ؟». فَقَالُوا لَهُ: «لِقَيْصَرَ». ١٦ 16
Boe ma ara loo fee doi fula' esa. Yesus ha'i nala, de se'u namemeu' doi' naa. Boe ma natane mbali se nae, “Ia, seka mata na? Ia, seka nara na?” Rataa rae, “Naa, mana parenda Roma Mane Monae na!”
فَأَجَابَ يَسُوعُ وَقَالَ لَهُمْ: «أَعْطُوا مَا لِقَيْصَرَ لِقَيْصَرَ وَمَا لِلهِ لِلهِ». فَتَعَجَّبُوا مِنْهُ. ١٧ 17
Boe ma Yesus nae, “Mete ma ta'o naa, fee mana parenda saa fo mana parenda ena na. Ma fee Lamatualain saa fo Lamatualain ena na.” Rena nataa na'o naa, boe ma basa se ndii-ndii' a, te Ana nataa ndaa. Naa de, ara nda bisa te'e-sii rala E sa.
وَجَاءَ إِلَيْهِ قَوْمٌ مِنَ ٱلصَّدُّوقِيِّينَ، ٱلَّذِينَ يَقُولُونَ لَيْسَ قِيَامَةٌ، وَسَأَلُوهُ قَائِلِينَ: ١٨ 18
Hambu partei agama laen esa, fo atahori rae partei Saduki. Ara ranori rae atahori mates nda bisa rasod'a bali' sa. Lao esa, atahori Saduki hira rema rae hengge Yesus.
«يَا مُعَلِّمُ، كَتَبَ لَنَا مُوسَى: إِنْ مَاتَ لِأَحَدٍ أَخٌ، وَتَرَكَ ٱمْرَأَةً وَلَمْ يُخَلِّفْ أَوْلَادًا، أَنْ يَأْخُذَ أَخُوهُ ٱمْرَأَتَهُ، وَيُقِيمَ نَسْلًا لِأَخِيهِ. ١٩ 19
Ara ola' ro Yesus rae, “Papa Meser! Ba'i Musa sura' hela fee hai, adat ia nae: Mete ma tou' esa mate hela sao na, ma ana' nese, tou' naa od'i na musi sao nala ina falu na, fo hela fee tititi-nonosi' neu a'a mana mate na.
فَكَانَ سَبْعَةُ إِخْوَةٍ. أَخَذَ ٱلْأَوَّلُ ٱمْرَأَةً وَمَاتَ، وَلَمْ يَتْرُكْ نَسْلًا. ٢٠ 20
Mema' Musa nanori ta'o naa. Te hai mae mitane ta'o ia. Hambu tou' hitu od'i-a'a. A'a ka sao na'ahulu'. Basa ma ana mate, te nda ma ana' sa.
فَأَخَذَهَا ٱلثَّانِي وَمَاتَ، وَلَمْ يَتْرُكْ هُوَ أَيْضًا نَسْلًا. وَهَكَذَا ٱلثَّالِثُ. ٢١ 21
Boe ma od'i mana tungga eni a, sao bali' ina falu naa. Nda doo sa ma, ana mate, nda hambu ana' sa. Ona' naa od'i ka telu na, sao bali' no ina falu naa, te ana mate, ma ana' nese.
فَأَخَذَهَا ٱلسَّبْعَةُ، وَلَمْ يَتْرُكُوا نَسْلًا. وَآخِرَ ٱلْكُلِّ مَاتَتِ ٱلْمَرْأَةُ أَيْضًا. ٢٢ 22
Ta'o naa nekendoo' a losa od'i muri na o mate. Basa boe ma, ina falu naa mate.
فَفِي ٱلْقِيَامَةِ، مَتَى قَامُوا، لِمَنْ مِنْهُمْ تَكُونُ زَوْجَةً؟ لِأَنَّهَا كَانَتْ زَوْجَةً لِلسَّبْعَةِ». ٢٣ 23
Ia naa hai mae mitane ta'o ia: Ina' naa sao tou' hitu ena! Te mete ma raefafo'a natete'e fo Lamatualain fee atahori mates ra rasod'a bali', ina' naa dad'i seka sao na mia tou' kahitu' naa ra?”
فَأَجَابَ يَسُوعُ وقَالَ لَهُمْ: «أَلَيْسَ لِهَذَا تَضِلُّونَ، إِذْ لَا تَعْرِفُونَ ٱلْكُتُبَ وَلَا قُوَّةَ ٱللهِ؟ ٢٤ 24
Basa ma Yesus nataa nae, “Mete ma hei mitane ta'o naa, naa hei nda mihine Lamatualain susura' na isi na sa. Hei o nda mihine Lamatualain koasa na sa. De hei ia ra seli teb'e ma!
لِأَنَّهُمْ مَتَى قَامُوا مِنَ ٱلْأَمْوَاتِ لَا يُزَوِّجُونَ وَلَا يُزَوَّجُونَ، بَلْ يَكُونُونَ كَمَلَائِكَةٍ فِي ٱلسَّمَاوَاتِ. ٢٥ 25
Rena, e! Ta'o ia! Sia sorga, nda hambu masao' sa. Basa atahori mates fo Lamatua' fee rasod'a bali' ra, nda hambu rasao selu' sa ena. Ona' naa boe o Lamatualain ate nara sia sorga nda sao sa' bee.
وَأَمَّا مِنْ جِهَةِ ٱلْأَمْوَاتِ إِنَّهُمْ يَقُومُونَ: أَفَمَا قَرَأْتُمْ فِي كِتَابِ مُوسَى، فِي أَمْرِ ٱلْعُلَّيْقَةِ، كَيْفَ كَلَّمَهُ ٱللهُ قَائِلًا: أَنَا إِلَهُ إِبْرَاهِيمَ وَإِلَهُ إِسْحَاقَ وَإِلَهُ يَعْقُوبَ؟ ٢٦ 26
Au o ufad'e atahori mates ra, ara rasod'a bali', do hoko'. Sia Ba'i Musa susura na ana sura' nae hau ana' mana lalangge' te nda kad'e sa. Hei misined'a dud'uit naa, do hoko'? Lele' ai a mbila mia hau naa, Lamatualain nafad'e Musa nae, ‘Au ia ho ba'i mara Lamatualain na. Naa, eni Ba'i Abraham, Ba'i Isak, ma Ba'i Yakob. Basa sira be'utee neu Au losa ia neme.
لَيْسَ هُوَ إِلَهَ أَمْوَاتٍ بَلْ إِلَهُ أَحْيَاءٍ. فَأَنْتُمْ إِذًا تَضِلُّونَ كَثِيرًا!». ٢٧ 27
Hita tahine tae ba'i naa ra, mate doo ena. Te huu Lamatualain nafad'e nae Eni fe'e dad'i neu sira Lamatua' na. Mema' atahori mana be'utee neu Lamatualain, atahori masod'a', nda atahori mates sa. Naa de, hita tahine tae ara rasod'a bali' ena. De mae atahori mate ena o, ara rasod'a bali'. De mete ma hei to'u mikindoo neu nenori' a nae, atahori mates ra nda rasod'a bali' sa, hei mema' talalu sala ena!”
فَجَاءَ وَاحِدٌ مِنَ ٱلْكَتَبَةِ وَسَمِعَهُمْ يَتَحَاوَرُونَ، فَلَمَّا رَأَى أَنَّهُ أَجَابَهُمْ حَسَنًا، سَأَلَهُ: «أَيَّةُ وَصِيَّةٍ هِيَ أَوَّلُ ٱلْكُلِّ؟». ٢٨ 28
Lele' naa, meser agama esa rena Yesus ola-ola' no atahori partei Saduki ra. Meser agama naa d'ua nae Yesus nataa sira no malole'. Basa ma ana natane Yesus nae, “Papa! Au ae utane ta'o ia: Hita parenda adat no parenda agama na, nae na seli. Mia basa se, bee ka lena'?”
فَأَجَابَهُ يَسُوعُ: «إِنَّ أَوَّلَ كُلِّ ٱلْوَصَايَا هِيَ: ٱسْمَعْ يَا إِسْرَائِيلُ. ٱلرَّبُّ إِلَهُنَا رَبٌّ وَاحِدٌ. ٢٩ 29
Yesus nataa nae, “Ba'i Musa sura' hela Lamatualain parenda mana seli' na, nae ta'o ia: ‘Basa atahori sia Isra'el! Rena matalolole! Lamatualain mema' hita Lamatua' na no hita malangga na! Nda hambu laen sa, aka' a Eni!
وَتُحِبُّ ٱلرَّبَّ إِلَهَكَ مِنْ كُلِّ قَلْبِكَ، وَمِنْ كُلِّ نَفْسِكَ، وَمِنْ كُلِّ فِكْرِكَ، وَمِنْ كُلِّ قُدْرَتِكَ. هَذِهِ هِيَ ٱلْوَصِيَّةُ ٱلْأُولَى. ٣٠ 30
De hita musi sue-lai E lena' basa e. Hita musi hii E nakandoo' a, tahine E, ma manggate tungga hihii-nanau na.
وَثَانِيَةٌ مِثْلُهَا هِيَ: تُحِبُّ قَرِيبَكَ كَنَفْسِكَ. لَيْسَ وَصِيَّةٌ أُخْرَى أَعْظَمَ مِنْ هَاتَيْنِ». ٣١ 31
Ma parenda' karua naa nae ta'o ia: ‘Hita musi sue atahori, ona' a hita sue hita ao na boe.’ Parenda karua' ia ra mana seli'. Nda hambu parenda' laen mana lena' mia parenda karua ia ra sa.”
فَقَالَ لَهُ ٱلْكَاتِبُ: «جَيِّدًا يَامُعَلِّمُ. بِٱلْحَقِّ قُلْتَ، لِأَنَّهُ ٱللهُ وَاحِدٌ وَلَيْسَ آخَرُ سِوَاهُ. ٣٢ 32
Basa ma, meser agama ra ola' selu' ro Yesus rae, “Mema'! Papa nafad'e naa, teb'e'. Lamatualain dad'i hita malangga na, ma nda hambu Lamatua' laen sa ena.
وَمَحَبَّتُهُ مِنْ كُلِّ ٱلْقَلْبِ، وَمِنْ كُلِّ ٱلْفَهْمِ، وَمِنْ كُلِّ ٱلنَّفْسِ، وَمِنْ كُلِّ ٱلْقُدْرَةِ، وَمَحَبَّةُ ٱلْقَرِيبِ كَٱلنَّفْسِ، هِيَ أَفْضَلُ مِنْ جَمِيعِ ٱلْمُحْرَقَاتِ وَٱلذَّبَائِحِ». ٣٣ 33
Hita musi sue Eni lena' basa e, losa hita hii eni, tahine eni, ma manggate tungga hihii-nanau na. Hita o musi sue atahori, ona' a hita sue ao tara. Hita bisa tungga parenda lain ra, te mete ma hita tungga parenda karua' naa ra, Lamatualain namaho'o lena'. Hita bisa fee banda tutunu-hohotu' a, do tutunu-hohotu' laen, te mete ma hita tungga parenda karua' naa ra, Ana namaho'o lena'.”
فَلَمَّا رَآهُ يَسُوعُ أَنَّهُ أَجَابَ بِعَقْلٍ، قَالَ لَهُ: «لَسْتَ بَعِيدًا عَنْ مَلَكُوتِ ٱللهِ». وَلَمْ يَجْسُرْ أَحَدٌ بَعْدَ ذَلِكَ أَنْ يَسْأَلَهُ! ٣٤ 34
Rena nataa na'o naa, Yesus d'ua nae meser agama ia nahine no malole' ena. De Yesus nae, “Ho mae' a dad'i Lamatualain atahorin.” Basa naa, nda hambu atahori laen rambarani raselu-bale ro Yesus, huu nda hambu atahori rasenggi' E sa ena.
ثُمَّ أَجَابَ يَسُوعُ وَقَالَ وَهُوَ يُعَلِّمُ فِي ٱلْهَيْكَلِ: «كَيْفَ يَقُولُ ٱلْكَتَبَةُ إِنَّ ٱلْمَسِيحَ ٱبْنُ دَاوُدَ؟ ٣٥ 35
Lele' Yesus fe'e nanori atahori ra sia Ume Hule-o'e Huu' a, natane se nae, “Tungga hei dud'u'a ma, naa ta'o bee? Meser agama ra ranori rae Kristus naa, atahori fo Lamatualain dudu basa mia fai ma'ahulu na. Tungga sira, Eni aka' a Mane Daud a tititi-nonosi na. Te naa nda teb'e sa.
لِأَنَّ دَاوُدَ نَفْسَهُ قَالَ بِٱلرُّوحِ ٱلْقُدُسِ: قَالَ ٱلرَّبُّ لِرَبِّي: ٱجْلِسْ عَنْ يَمِينِي، حَتَّى أَضَعَ أَعْدَاءَكَ مَوْطِئًا لِقَدَمَيْكَ. ٣٦ 36
Fai ma'ahulu na Lamatualain Dula-Dale Meumare' na pake Daud fo sura' nae, ‘Lamatualain nafad'e basa neu au malangga ngga nae, “Uma endo' muu mamana malole' sia Au bob'oa ona ngga. Dei fo Au tao musu mara losa ara ta'alok neu nggo.’”
فَدَاوُدُ نَفْسُهُ يَدْعُوهُ رَبًّا. فَمِنْ أَيْنَ هُوَ ٱبْنُهُ؟». وَكَانَ ٱلْجَمْعُ ٱلْكَثِيرُ يَسْمَعُهُ بِسُرُورٍ. ٣٧ 37
Mia naa nema hita hambu tahine tae mane Daud no'e Kristus, nae ‘Malangga’. Sosoa na, mete ma atahori rae Kristus aka' a mane Daud tititi-nonosi na, naa nda fe'e dai sa! Huu Eni o dad'i Mane Daud malangga na boe! Yesus ola' ta'o naa ma, atahori nae' hii rena E.
وَقَالَ لَهُمْ فِي تَعْلِيمِهِ: «تَحَرَّزُوا مِنَ ٱلْكَتَبَةِ، ٱلَّذِينَ يَرْغَبُونَ ٱلْمَشْيَ بِٱلطَّيَالِسَةِ، وَٱلتَّحِيَّاتِ فِي ٱلْأَسْوَاقِ، ٣٨ 38
Ana nafad'e selu' se nae, “Hei musi besa-b'esa mbali meser agama ra. Ara hii' a pake sira bad'u naru nara, lao-lao reu randaa ro atahori nae', fo ara rae, ‘We! Sira atahori moko, o!’
وَٱلْمَجَالِسَ ٱلْأُولَى فِي ٱلْمَجَامِعِ، وَٱلْمُتَّكَآتِ ٱلْأُولَى فِي ٱلْوَلَائِمِ. ٣٩ 39
Mete ma risi' ume hule-o'e a, do tungga fefetas, ara sangga mamana e'endo' malole', fo atahori nae' rita se.
ٱلَّذِينَ يَأْكُلُونَ بُيُوتَ ٱلْأَرَامِلِ، وَلِعِلَّةٍ يُطِيلُونَ ٱلصَّلَوَاتِ. هَؤُلَاءِ يَأْخُذُونَ دَيْنُونَةً أَعْظَمَ». ٤٠ 40
De besa-b'esa! Te ara boe o hii a peko-lelelo' ina falu ra, fo lea rala basa ume nara. Sia atahori nae' mata na, ara tatana de'ulaka nara, ma rambarii' hule-o'e doo na seli. Sira hii' a fo atahori rafad'e rae sira rala nara meu'. Te dei fo Lamatualain fee huku-doki' monae' neu se.”
وَجَلَسَ يَسُوعُ تُجَاهَ ٱلْخِزَانَةِ، وَنَظَرَ كَيْفَ يُلْقِي ٱلْجَمْعُ نُحَاسًا فِي ٱلْخِزَانَةِ. وَكَانَ أَغْنِيَاءُ كَثِيرُونَ يُلْقُونَ كَثِيرًا. ٤١ 41
Basa naa, Yesus neu endo' mbali, peti kolete a mia Ume Hule-o'e Huu' a. Ana mete atahori ra rema mbed'a doi kolete neu peti kolete a rala. Ana nita atahori mamasu'i-ma'ena' ra rema mbed'a doi kolete nae' nisi' peti rala neu.
فَجَاءَتْ أَرْمَلَةٌ فَقِيرَةٌ وَأَلْقَتْ فَلْسَيْنِ، قِيمَتُهُمَا رُبْعٌ. ٤٢ 42
Basa ma, ina falu mana tud'a-loloe' esa o nema tungga hule-o'e. Ana mbed'a doi' sen rua nisi' peti a. Doi' naa, feli na mbei' na sala.
فَدَعَا تَلَامِيذَهُ وَقَالَ لَهُمُ: «ٱلْحَقَّ أَقُولُ لَكُمْ: إِنَّ هَذِهِ ٱلْأَرْمَلَةَ ٱلْفَقِيرَةَ قَدْ أَلْقَتْ أَكْثَرَ مِنْ جَمِيعِ ٱلَّذِينَ أَلْقَوْا فِي ٱلْخِزَانَةِ، ٤٣ 43
Basa ma Yesus kaper mana tungga nara nae, “Hei mete matalolole ina falu mana tud'a-loloe' naa. Ana fee aka' doi' sen rua' a, te ana fee nalena' basa atahori ra.
لِأَنَّ ٱلْجَمِيعَ مِنْ فَضْلَتِهِمْ أَلْقَوْا، وَأَمَّا هَذِهِ فَمِنْ إِعْوَازِهَا أَلْقَتْ كُلَّ مَا عِنْدَهَا، كُلَّ مَعِيشَتِهَا». ٤٤ 44
Atahori laen ra basa se fee doi kolete mia sira doi sisa nara. Te ina falu ia, fee nabasa' doi nara reu Lamatualain. Nda hela mbei sa bee.”

< مَرْقُس 12 >