Matiyu 27
1 Nene na kitin shanta, vat na didya na priest iyawa nin na kukune na nite kpiliza umolun Yesu ku.
A kad objutri, svi su glavari svećenički i starješine narodne održali vijećanje protiv Isusa da ga pogube.
2 Itere ghe inyaa mung idi nakpa ghe na caran Bilatus, ugumna.
I svezana ga odveli i predali upravitelju Pilatu.
3 Ku bi kongo Yahuda, ulenge na awa leu ghe nyene isuu Yesu ku ushara nkul, a deo kutin akurtuno ikurfunghe akut atat na iwa bya ghe na cara na priest didya nin na kune,
Kada Juda, njegov izdajica, vidje da je Isus osuđen, pokaja se i vrati trideset srebrnjaka glavarima svećeničkim i starješinama
4 A woro, “Nati kulapi nlewe unan myii milau, min nan sali kulap.” Amma inun woro, “Ilele nsoo nyan kiti bit? Ulele ulawa ufin.”
govoreći: “Sagriješih predavši krv nedužnu!” Odgovoriše: “Što se to nas tiče? To je tvoja stvar!”
5 Atoo ikurfunghe nya kuti nlira, atunna anuza anyaa adi bana litime.
I bacivši srebrnjake u Hram, ode te se objesi.
6 Adya kutii nlire yira ikurfunghe inin woro, “Na ucaun i taa ile ikurfunghe nanya filaiye ba bara na ikurfung myii yari.”
Glavari svećenički uzeše srebrnjake i rekoše:
7 I kpiliza ulire ligowe idi seru kunen nin nikurfunghe ki ka na ima kasu amaraku.
“Nije dopušteno staviti ih u hramsku riznicu jer su krvarina.” Posavjetuju se i kupe za njih lončarovu njivu za ukop stranaca.
8 Bara nani kunen kune idin yucu kunin, “Kunen nmyii” udak kitimone.
Stoga se ona njiva zove “Krvava njiva” sve do danas.
9 Nani imon ile na Irimiya na beleng i kulo, na awa woro, “I yira ikurfunghe akut atat, uparashi ule na iwa ti liti me nnuzu na nit me Israila,
Tada se ispuni što je rečeno po proroku Jeremiji: Uzeše trideset srebrnjaka - cijenu Neprocjenjivoga kojega procijeniše sinovi Izraelovi -
10 Ining na kiti kunenen, nafo na Cikilare na duru nani.”
i dadoše ih za njivu lončarovu kako mi naredi Gospodin.
11 Nene Yesu yisina nbun ngumna, ugumne nin tiringhe, “Fere ugo na Yahudawe?” Yesu kawaghe, “ubelle nani.”
Dovedoše dakle Isusa pred upravitelja. Upita ga upravitelj: “Ti li si kralj židovski?” On odgovori: “Ti kažeš.”
12 Bara nani na i wa din pizirughe nin kulapi, na akawa nani imon ba.
I dok su ga glavari svećenički i starješine narodne optuživale, ništa nije odgovarao.
13 Bilatus nin woroghe, “Uku lanza imon ile na idin belu litii fe?”
Tada mu reče Pilat: “Ne čuješ li što sve protiv tebe svjedoče?”
14 Bara nan na a kawa ligbulang lirumba, bara nani ugumne kifo unuu me.
I ne odgovori mu ni na jednu riječ te se upravitelj silno čudio.
15 Kubin buki mene ugadwari ugummne suun nkon kucin ko na anite fere.
A o Blagdanu upravitelj je običavao svjetini pustiti jednoga uznika, koga bi već htjeli.
16 Nkuni kube i wadi nin kon kucim kugbas lisa me Barabas.
Tada upravo bijaše u njih poznati uznik zvani Baraba.
17 Na izuru vat kiti kirum, Bilatus woro nani, “Ghari idi nin su insun minu ame? Barabas sa Yesu ule idin yicu KKristi?”
Kad se dakle sabraše, reče im Pilat: “Koga hoćete da vam pustim: Barabu ili Isusa koji se zove Krist?”
18 Bara na ayiri i wa nakpaghe bara nshinari.
Znao je doista da ga predadoše iz zavisti.
19 Na a wa sosin kutet nwucun nliru uwani me tooghe nin kadura a woro, na uwati imon nin kadura a woro, “Na uwati imon nin nit une ba. Bara na inneu kitimone nanya namoro bara ame.”
Dok je sjedio na sudačkoj stolici, poruči nu njegova žena: “Mani se ti onoga pravednika jer sam danas u snu mnogo pretrpjela zbog njega.”
20 A didya kutiii nlira nang na kukune ntardu nacara kutii nlira risa ligosin na nite i woro, idi nin su Barabas, imolu Yesu ku.
Međutim, glavari svećenički i starješine nagovore svjetinu da zaište Barabu, a Isus da se pogubi.
21 Ugumne tirino nani, “Ghari nan wabe idi nin su in cin minu ame?” I woro, “Barabas.”
Upita ih dakle upravitelj: “Kojega od ove dvojice hoćete da vam pustim?” A oni rekoše: “Barabu!”
22 Bilatus woro nani, “I yari mma ti nin Yesu ule na idin yicughe Kristi?” Vat mene kawa i woro, “Kotin ghe kitene kucan nkull.”
Kaže im Pilat: “Što dakle da učinim s Isusom koji se zove Krist?” Oni će: “Neka se razapne.”
23 Anin woro na nin, “Bara iyang, kulapin nyanghari ataa?” Bara nani ighantina ti uwi mene kang, “Katin ghe ku can nkull.”
A on upita: “A što je zla učinio?” Vikahu još jače: “Neka se razapne!”
24 Bara na Bilatus nyene na a wa sa a wantina nani ba, banin nani ayene i cizina ufeuj nibinai, i yira myein, akusu acara me mbun ligozin na nite, a woro, “Na myein nin duku nin nang sali kulapi ulele. Yeneng ati mene imon ile na ima tighe.”
Kad Pilat vidje da ništa ne koristi, nego da biva sve veći metež, uzme vodu i opere ruke pred svjetinom govoreći: “Nevin sam od krvi ove! Vi se pazite!”
25 Anite vat woro, “Na nmyii me so natii bite udu nono bite.”
Sav narod nato odvrati: “Krv njegova na nas i na djecu našu!”
26 Anin suna nani Barabas ku, aning nakpa nani Yesu ku idi kotinghe kucan nkull.
Tada im pusti Barabu, a Isusa, izbičevana, preda da se razapne.
27 A sojan gumne yira Yesu ku udu nanya kitin yisizunu kutiin nwucun nliru idi pitirin a soje vat.
Onda vojnici upraviteljevi uvedoše Isusa u dvor upraviteljev i skupiše oko njega cijelu četu.
28 I kalaghe imon kidowome vat itaghe imoon licin kidowe.
Svukoše ga pa zaogrnuše skrletnim plaštem.
29 Inin kyele kitik tigoo namart itaghe liti, i taghe uca ncara uleme me inin tumunu nbun me idighe liyom, idin belu, “Ulai dandaun Ugo na Yahudawa!”
Spletoše zatim vijenac od trnja i staviše mu na glavu, a tako i trsku u desnicu. Prigibajući pred njim koljena, izrugivahu ga: “Zdravo, kralju židovski!”
30 I tufuzunghe ataf, i bolo ucan na cara me i kpizoghe mun kitene liti.
Onda pljujući po njemu, uzimahu trsku i udarahu ga njome po glavi.
31 Na imala usughe liyarne, i kala imonne na itaghe kidowe, ishonghe inme, ini nya ninghe cindi kutinu kucan kull.
Pošto ga izrugaše, svukoše mu plašt, obukoše mu njegove haljine pa ga odvedoše da ga razapnu.
32 Na inuzu udas, I se umong unit kunang sirmi lisa me simon, uli na iwa boroghe iyizi a nya nanghinu bara anan yauna kucan nkull me.
Izlazeći nađu nekoga čovjeka Cirenca, imenom Šimuna, i prisile ga da mu ponese križ.
33 Idaa kankiti na idin yicu Ugolgota, kite na idin sumun, “Kiti na kankang nati.”
I dođoše na mjesto zvano Golgota, to jest Lubanjsko mjesto,
34 Inaghe nmyein me gbalala a sono. Na a buti minin, na a yino usone ba.
dadoše mu piti vino sa žuči pomiješano. I kad okusi, ne htjede piti.
35 Na ikofinghe ikoso imoon kito wome nin kuriya.
A pošto ga razapeše, razdijeliše među se haljine njegove bacivši kocku.
36 Inin suu idin yenju ghe.
I sjedeći ondje, čuvahu ga.
37 Kitene litime i Yertine lo ligbulanghe na li woro, “Yesuari, ulele ugo na Yahudawa.”
I staviše mu ponad glave krivicu napisanu: “Ovo je Isus, kralj židovski.”
38 A kiri aba wa di ninghe kitene kuce, warum ncara ulime, warum ncara ugule.
Tada razapeše s njime dva razbojnika, jednoga zdesna, drugoga slijeva.
39 Ale na idin katizu zugizoghe, idin zinlu ati mene
A prolaznici su ga pogrđivali mašući glavama:
40 inin din belu, “Fe ule na uwadin woru uturiin atat! Tucu litife andi fe Gono Kutelleari, tolo kitene ku can nkull kone!”
“Ti koji razvaljuješ Hram i za tri ga dana sagradiš, spasi sam sebe! Ako si Sin Božji, siđi s križa!”
41 Nanere adidya kutiin nlire wadin sisughe ligowe nanang niyerte nin nakukunen ntardu nacara kutii nlira, nin wor,
Slično i glavari svećenički s pismoznancima i starješinama, rugajući se, govorahu:
42 “Ana tucu among, na a wasa atucu litime ba. Amere Ugoon Israila. Na atolu kitine kucan nkulle, ti ma nin yinun ninghe.
“Druge je spasio, sebe ne može spasiti! Kralj je Izraelov! Neka sada siđe s križa pa ćemo povjerovati u nj!
43 Ana yinin min Kutelle. Na Kutelle tucughe nene a wadi nin suwe, bara ana woro, 'Meng Gono Kutelleari.'”
Uzdao se u Boga! Neka ga sad izbavi ako mu omilje! Ta govorio je: 'Sin sam Božji!'”
44 A kire na i wa kutin nani ligowe taghe liyarin lirume.
Tako ga vrijeđahu i s njim raspeti razbojnici.
45 Nene ucizinu kubi kun tocin insirti talo nmgeine vat udu kubi kun zakure.
Od šeste ure nasta tama po svoj zemlji - do ure devete.
46 Udu kubi kun zakure, Yesu taa intet nin liwui kang a woro, “Eli, Eli, lama sabachthani?” na idin nufi, “Kutelle nin, Kutelle nin, iyarin taa usuni?”
O devetoj uri povika Isus iza glasa: “Eli, Eli, lema sabahtani?” To će reći: “Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?”
47 Na ale na iwa yisin kupoowe nlanza nani, i woro, “Adin yicu Iliya ku.”
A neki od nazočnih, čuvši to, govorahu: “Ovaj zove Iliju.”
48 Kitene umong ta ucum a di yiru usoso, a lumu unin nin myein mi gbalala, ataa nca ujangaran a nakpaghe a sono.
I odmah pritrča jedan od njih, uze spužvu, natopi je octom, natakne je na trsku i pruži mu piti.
49 Kagisin mene woro, “Sunanghe tiyene sa Iliya ba dak ada tucughe.”
A ostali rekoše: “Pusti da vidimo hoće li doći Ilija da ga spasi.”
50 Yesu nin ghantina liwui nin teet anin suna nfep me a kuu.
A Isus opet povika iz glasa i ispusti duh.
51 Bara nani azanin kesu kiti kilau kutii nlire marta tiba unuzu kitene udak kadase. Kutine nin zuluno kang, apara martiza.
I gle, zavjesa se hramska razdrije odozgor dodolje, nadvoje; zemlja se potrese, pećine se raspukoše,
52 Ni sek wa pozun, abe na nit alau ale na iwa nun fitiza.
grobovi otvoriše i tjelesa mnogih svetih preminulih uskrsnuše
53 I nuzu nanya niseke na ame nfita, a pira kipin kilau, a duro anit gbardan litime.
te iziđoše iz grobova nakon njegova uskrsnuća, uđoše u sveti grad i pokazaše se mnogima.
54 Nene na asoje nyene nani nan nale na iwadin yenjun Yesu ku yene uzulunu kutine nin nimonile na isee feu da nani kang inin woro, “Kidegene Gono Kutelleari kane wadi.”
A satnik i oni koji su s njime čuvali Isusa vidješe potres i što se zbiva, silno se prestrašiše i rekoše: “Uistinu, Sin Božji bijaše ovaj.”
55 A wani gbardan na iwa dufin Yesu ku unuzun Galili inan di kye ghe waduku idin yenju vat iyisina piit.
A bijahu ondje i izdaleka promatrahu mnoge žene što su iz Galileje išle za Isusom poslužujući mu;
56 Nanya mene Maryamu Magdaliya, Maryamu unang Yakub, nin Yusufu ning naa nnonon zibide.
među njima Marija Magdalena i Marija, Jakovljeva i Josipova majka, i majka sinova Zebedejevih.
57 Na kulelen nda, umong unan nikurfung kunan Arimatiya, lisane Yusufu, ule na awadi gono kaduran Yesu.
Uvečer dođe neki bogat čovjek iz Arimateje, imenom Josip, koji i sam bijaše učenik Isusov.
58 Ada see Bilatus ku atiringhe kidowon Yesu. Bilatuse woro nani i ninghe.
On pristupi Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Tada Pilat zapovjedi da mu se dadne.
59 Yusufu yira kidowe, a gbincilo nanya mayapi ma boo,
Josip uze tijelo, povi ga u čisto platno
60 a nunku nanya kisek kipese kanga na awa wuzu nanya natala. Anin tarda llitala kibulun kiseke anin nya.
i položi u svoj novi grob koji bijaše isklesao u stijeni. Dokotrlja velik kamen na grobna vrata i otiđe.
61 Maryamu Magadaliya nin leli Maryamu wa di kikane, i sosin idin Yenju kideke.
A bijahu ondje Marija Magdalena i druga Marija: sjedile su nasuprot grobu.
62 Nin kurtunun koiye, lo na liwa kafin, lirin shiri, a didya kultiin nlira nin na Farisiyawa wa pitirin nan Bilatus.
Sutradan, to jest dan nakon Priprave, sabraše se glavari svećenički i farizeji kod Pilata
63 I woro, “Cikilari, ti lizino na unang kinu kane wadi nin nlai a wa woro, 'Mbaya nayiri atat nma fitu tutung.'
te mu rekoše: “Gospodaru, sjetismo se da onaj varalica još za života kaza: 'Nakon tri dana uskrsnut ću.'
64 Bara nani ta anit idi yenje kiseke udu liri lin tatte. Bara nono katwa me wada tuughe i belle anit au, 'Afita nanya kiseke.' Kinu kin mbe wa kata kin burne.”
Zapovjedi dakle da se grob osigura sve do trećega dana da ne bi možda došli njegovi učenici, ukrali ga pa rekli narodu: 'Uskrsnuo je od mrtvih!' I bit će posljednja prijevara gora od prve.”
65 Bilatus woro nani, “Yiran unan ncaa. Can idi kiliin kitene vat.”
Reče im Pilat: “Imate stražu! Idite i osigurajte kako znate!”
66 Bara nani i do idi kilin Kiseke vat, itursu litale inin ceu anan ncauleku.
Nato oni odu i osiguraju grob: zapečate kamen i postave stražu.
