Matiyu 22
1 Yesu kawa anin lira nani nin tinan kuguldo tutung, abenle,
I odgovarajuæi Isus opet reèe im u prièama govoreæi:
2 “Kilari tigo Kutelle masin umon unit na awa su usaune ubuki ni lumga.
Carstvo je nebesko kao èovjek car koji naèini svadbu sinu svojemu.
3 A too a cin me idi yicila ale na a wa duru nani ilumge idak, na ida ba.
I posla sluge svoje da zovu zvanice na svadbu; i ne htješe doæi.
4 tutung a too among a cin, abenle nani, 'Benlang ale na ina duru nani ilumge, “Yenen, mmalu kanju imonle. Ina nan niyin nighe i malu basu, vat nimong nmalu zuru. Dan kiti nilumge.”'
Opet posla druge sluge govoreæi: kažite zvanicama: evo sam objed svoj ugotovio, junci moji i hranjenici poklani su, i sve je gotovo; doðite na svadbu.
5 Bara nani na anit an nda ba. Among kpila udu anenmene kagisine kpila udu kitin lesu nin sesu mene.
A oni ne marivši otidoše ovaj u polje svoje, a ovaj k trgovini svojoj.
6 Amen ta acin me imancing, inin molo nani.
A ostali uhvatiše sluge njegove, izružiše ih, i pobiše ih.
7 Bara nani ugowe nana ayi. A too anang likum me idi mulsu nani, inin juju kagbire.
A kad to èu car onaj, razgnjevi se i poslavši vojsku svoju pogubi krvnike one, i grad njihov zapali.
8 Anin woro na cin me, 'Ilumge din cinu, uzuru tutung ale na ina belin nani na ida ba.
Tada reèe slugama svojima: svadba je dakle gotova, a zvanice ne biše dostojne.
9 Bara nani can kitene tibau idi beleng vat ule na iyeneghe adok kitin nilumge.'
Idite dakle na raskršæa i koga god naðete, dozovite na svadbu.
10 A cine do kitenen libauwe idi yicila va nle na iyeneghe, anit a acine nin na le na idi acine ba, bara nani kutii nilumge wa kula gbem nin nanit.
I izišavši sluge one na raskršæa sabraše sve koje naðoše, zle i dobre; i stolovi napuniše se gostiju.
11 Bara nani na ugowe nda aba da yenu ale na ida kutii nilumge, a yene umun ule na awa shon kultuk nilumghe ba.
Izišavši pak car da vidi goste ugleda ondje èovjeka neobuèena u svadbeno ruho.
12 Ugowe woroghe, 'Udundun, utiza iyiziyari upira kikane sa kulutuk nilumge?' unite yisina nin kutike.
I reèe mu: prijatelju! kako si došao amo bez svadbenoga ruha? a on oæutje.
13 Ugowe nin woro na cin me, 'Teren unit ulele nacara nin nabunu i tuughe ndas nanyan nsirti, kika na ama gilu nin talu nayini.'
Tada reèe car slugama: svežite mu ruke i noge, pa ga uzmite te bacite u tamu najkrajnju; ondje æe biti plaè i škrgut zuba.
14 Bara na anit gbardang na iwa yicila nani ma cunghari ina fere.”
Jer su mnogi zvani, ali je malo izbranijeh.
15 A Farasiyawa non do idi mune atee ikye inda na ima kifu Yesu nanyan nliru me.
Tada otidoše fariseji i naèiniše vijeæu kako bi ga uhvatili u rijeèi.
16 Inin too ghe nono katwa mene, ligowe nan na Hirudiyawa. I woro Yesu ku, “Kumalami, ti yiru fe unan kidegenari unin din dursuzu tibau Kutelle nanya kidegene, tutung na umong ma wantinfi ubenlu kibinai fe ba, na udin feru anit ba.
I poslaše k njemu uèenike svoje s Irodovcima, te rekoše: uèitelju! znamo da si istinit, i putu Božijemu zaista uèiš, i ne mariš ni za koga, jer ne gledaš ko je ko.
17 Bara nani benle nari iyanghari udin kpilizu? Ukari i ugandu kitin Kaisar ra sa babu?”
Kaži nam dakle šta misliš ti? treba li dati haraè æesaru ili ne?
18 Bara nani Yesu yino nibinai ni nanzan mene anin woro, “Iyarin ta idin dumuzuni, anu anan kinuu?
Razumjevši Isus lukavstvo njihovo reèe: što me kušate, licemjeri?
19 Duruni fikurfunghe.” Inin da nin fikurfunghe kiti me.
Pokažite mi novac haraèki. A oni donesoše mu novac.
20 Yesu woro nani, “Kuyelin ghari nin lisa di kiteme fikurfunghe?”
I reèe im: èij je obraz ovaj i natpis?
21 Iworoghe, “Kaisar.” Yesu nin woro nani, “Bara nani nang kaisar ku imon ile na idi Kaisar, in Kutelle tutung imon ile na idi in Kutelle.”
I rekoše mu: æesarev. Tada reèe im: podajte dakle æesarevo æesaru, i Božije Bogu.
22 Na ilanza nani, ikifo ti nuu mene. Inin sunghe iya.
I èuvši diviše se, i ostavivši ga otidoše.
23 Liri lole amon a Sandukiyawa da kitime, ale na ina woro na ufitun kul duku ba. I tiringhe,
Taj dan pristupiše k njemu sadukeji koji govore da nema vaskrsenija, i upitaše ga
24 i woro, “Kumalami, Musa naworo, 'Unit wa ku na amara go ba, gwane yira uwane a se nono ku bara gwane.'
Govoreæi: uèitelju! Mojsije reèe: ako ko umre bez djece, da uzme brat njegov ženu njegovu i da podigne sjeme bratu svojemu.
25 Linwana kuzir wa duku, unan burne ku na asu ilumge, na ase nono ba. A suna gwane uwane.
U nas bješe sedam braæe; i prvi oženivši se umrije, i ne imavši poroda ostavi ženu svoju bratu svojemu.
26 Unan mbe ta nafo ame, nanere unan tat udu unang zure.
A tako i drugi, i treæi, tja do sedmoga.
27 Kimal mine vat, uwane da kuu.
A poslije sviju umrije i žena.
28 Nene lirin fitun nyii, uwanin ghari ba yitu nanya mene? Bara na vat mene wa yininghe nafo uwani.”
O vaskrseniju dakle koga æe od sedmorice biti žena? jer je za svima bila.
29 Bara nani Yesu kawa a woro nani, “I tana bara na iyiru uliru Kutelle sa likara me ba.
A Isus odgovarajuæi reèe im: varate se, ne znajuæi pisma ni sile Božije.
30 Bara na nin fitu nanan kull, na ilumga ma yitu ba a na ima nizu ilumga ba. Nnu nani, ima yiti nafo anan kadura Kutelle kitene kane.
Jer o vaskrseniju niti æe se ženiti ni udavati; nego su kao anðeli Božiji na nebu.
31 Bara ubelen nfitu nanan kull, na isa yene nanya niyerte ile imon na i wa beleng minu nuzu Kutelle,
A za vaskrsenije mrtvijeh nijeste li èitali što vam je rekao Bog govoreæi:
32 'Mere Kutellen Ibrahim, Kutellen Ishaku, nin Kutellen Yakub'? Kutelle na Kutelle na beari ba, bara na Kutelle nanang nlai yari.”
Ja sam Bog Avraamov, i Bog Isakov, i Bog Jakovljev? Nije Bog Bog mrtvijeh, nego živijeh.
33 Na ligozin na nite nlanza nani, ikifo tinuu nin ma dursuzu dursuzu me.
I èuvši narod divljaše se nauci njegovoj.
34 Bara na a Farisiyawan nlanza au Yesu ntursu ti nuu na Sandukiyawa, i pitirino ati mene kiti kirum.
A fariseji èuvši da posrami sadukeje sabraše se zajedno.
35 Umon nanya mene, ulauya, tiringhe a dumunghe-
I upita jedan od njih zakonik kušajuæi ga i govoreæi:
36 “Kumallami, lome liduari lidya nanya na du fe?”
Uèitelju! koja je zapovijest najveæa u zakonu?
37 Yesu woroghe, “'U ma ti usu ncif Kutelle nin kibinaife, nin kidowe fe vat nin kibinai fe.'
A Isus reèe mu: ljubi Gospoda Boga svojega svijem srcem svojijem, i svom dušom svojom, i svom misli svojom.
38 Uleleunare udyawe nin unburne.
Ovo je prva i najveæa zapovijest.
39 Un be masin ulele-'Uma ti usun nang kupoo fe nafo litife.'
A druga je kao i ova: ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe.
40 Kitene na le adu abere uduke sosin ku nin liru nin nuu Kutelle.”
O ovima dvjema zapovijestima visi sav zakon i proroci.
41 Nene na a Farisiyawa wadu kiti kirum, Yesu tirino nani.
A kad se sabraše fariseji, upita ih Isus
42 A woro, “Iyanghari idin kpilizu nin Kristi? Gonon ghari ame?” I woroghe, “Gonon Dauda.”
Govoreæi: šta mislite za Hrista, èij je sin? Rekoše mu: Davidov.
43 Yesu woro nani, “iyarin nta Dauda nanyan Ruhu din yecughe ucef, a benle,
Reèe im: kako dakle David njega duhom naziva Gospodom govoreæi:
44 'Ucef uworon ncef nin, “Suu ncara uleme ning, saide nta anan nari fe imon patilu na bunu fe.'”
Reèe Gospod Gospodu mojemu: sjedi meni s desne strane, dok položim neprijatelje tvoje podnožje nogama tvojima?
45 Andi Dauda din yicu Kristi ku 'Ucif', a ta iyiziari a so Gonon Dauda?”
Kad dakle David naziva njega Gospodom, kako mu je sin?
46 Na umong ula kawughe imon ba, na umong kuru a tiringhe imomon tutung ba uworu lire.
I niko mu ne mogaše odgovoriti rijeèi; niti smijaše ko od toga dana da ga zapita više.
