< Matiyu 21 >

1 Na Yisa nin nono katwa me nda duru susut nin urshalima ida U Baitfayi, kusari likup Nzaitan, Yisa tunna a to nono katwa me naba,
Ka koro ne gichiegni chopo Jerusalem, bangʼ chopo Bethfage manie Got Zeituni, Yesu nooro jopuonjrene ariyo,
2 a belle nani, “Can nan nya kagbiri nbune, ima yenu kajaki terin ku, nin gono kajake ku. bunkun ninin ida nei ni ning.
kowachonegi niya, “Dhiuru e dala man nyimu cha kendo udhi yudo mapiyo kanyna moro motwe kuno ka nyathine ni bute kanyo; gonygiuru mondo ukelnagi.
3 Andi umong matirinu ubeleng nining, ima woru, 'Cikilari di nin su nining,' unit une na turun munu nin nining.
Ka ngʼato owachonu gimoro amora to unyise ni Ruoth dwarogi, kendo gikanyono obiro miyougi mondo ukelnagi.”
4 Imone wa so nani inan kulo uliru ulenge na iwa bellin kkiti nnan liru nin nuu Kutelle nworo,
Mano notimore mondo ochop gima nowachi gi dho janabi kama:
5 “Bellen ushonon Sihiyona, yene, Ugo fee din cinu udak kitife, Nin toltunu liti kitene kajaki, Kitene kalpadari, gono kajaki.”
“Nyisuru nyar Sayun niya, ‘Nee, Ruodhi biro iri, obiro komuol, kendo koidho kanyna; koidho kanyna matin, adier en mana nyathi punda.’”
6 Nono katwa me tunna ido idi su nafo ubellu me.
Jopuonjre nodhi motimo kaka Yesu nochikogi.
7 I da nin kayake nin ka gonoe, i tarsa imon nidowo mine kitene, Yisa nin so kitene.
Negikelone kanyna gi nyathi kanyna, kendo negiketo lepgi e ngʼegi, mi Yesu nobet kuomgi.
8 Ngbardangg nanite nonkuzo imon mine libauwe, among tutuung kezze tilang nace inonkuzo libauwe.
Oganda maduongʼ nopedho kodegi e yo, to jomoko to nongʼado bede yiende, kendo gin bende negi pedhogi e yo.
9 Ligozin nanite na iwa din nbun in Yisa nin na lenge na iwadi dortughe, jartiza kang, i woro. (Hossana) Liru udu kiti Nsaun Dauda! Unan mmariari ame ulenge na adin cinu nanya lissan Cikilari. Hosanna udya!”
Oganda mane otelo nyime kod mago mane odongʼ chien nekok ni, “Hosana ne Wuod Daudi!” “Ogwedh ngʼat mabiro e nying Jehova Nyasaye!” “Hosana manie polo malo!”
10 nKubi kongo na Yesu wa piru Urushalima, vat kipine wayissin dang, “Ghari ulele?”
Kane Yesu odonjo Jerusalem to dala duto ne iye osakni kendo ji nopenjore kendgi niya, “Ma to ngʼa?”
11 Ligozin nanite kawa, “Yesuari ulele, unan liru nin nuu Kutelle, na ana nuzun Galili.”
To oganda nodwokogi niya, “Ma en Yesu, janabi moa Nazareth, e piny Galili.”
12 Na Yesu npira ukaikali Kutelle, akoo ale na idin sessu ilesse nya kaikale atunna awufuzu atebur na nan kpillizu nikkurfung ghe nan niti lisosin na nan lessu na tattabara.
Yesu nodonjo ei hekalu mi noriembo oko joma ne ngʼiewo kendo uso gik moko kanyo. Noloko mesni mag jowil pesa ataro kod kombe mag joma ne uso akuche, kendo
13 Aworo nani, “Ina nyertin, 'Kilari nighe iba yicu kinin kilarin nlira,' inani kpilaa kinin ki so lii na kir.”
nowachonegi niya, “Ondiki ni, ‘Oda noluongi ni od lamo,’to un to uloke ‘kar chokruok mar jomecho.’”
14 Aduuwe nanan kentu daa kitime nyan haikali, a shino nin ghinu.
Muofni gi rongʼonde nobiro ire e hekalu kendo nochangogi.
15 Na udya na priest nin na nan nyerte inyene imon izikiki na a suu, na ilanza nono din teit nyan haikali idin belu, “Huzana kitin gonon Dauda,” nibinei mine nana.
To ka jodolo madongo gi jopuonj chik noneno gik miwuoro mane otimo, kendo ka nyithindo kok ei hekalu niya, “Hosana ne Wuod Daudi,” chunygi nokethore.
16 I woroghe, “Ulanza ile imon na anile alele din bele?” Yesu woro nani, “Ee! Na anun sa karanta baa, 'Na iyiru liruu din nucu tinuu nnono nibebene nin ninese baa'?”
Negipenje niya, “Bende iwinjo gima nyithindogi wacho?” Yesu nodwokogi niya, “Ee, awinjo. Kare pok usomo kama wacho ni, “‘Ne isechano mondo nyithindo kod nyithindo mayom omiyi pak’?”
17 Yesu suun nani anuzu kipine adoo Ubetani adi moru ku.
Omiyo noweyogi, mowuok odhi e dala maduongʼ mar Bethania, kuma ne oninde otienono.
18 Nin kui ding-ding ghe na akpilla nya kipine, awadin lanzu kukpon.
Kinyne kogwen kane oyudo en e yo odok Jerusalem, kech ne kaye.
19 Libau we ayene ku ca kupal, adoo kiti kunin, na ase imonku ba sei afa, awore kuce, “Sali gang na iwa se kumat kiti fe ba.” Kitene kuca kupule tunna ku koto. (aiōn g165)
Ka noneno yiend ngʼowu moro e bath yo, nobaro kochomo yien-no, to ne ok oyudo gimoro amora kuome, makmana ite. Eka nowachone niya, “Kik ichak inyag olemo kendo!” Gikanyono yien-no noner. (aiōn g165)
20 Na nono katwa we inyene nani, imone taani zikiki i woro, “Inyizyarin ntaa kuca kupul koni mba tunna ko koto kite?”
Kane jopuonjre oneno gima notimoreno, ne giwuoro, ka gipenjore niya, “Ere kaka yadh ngʼowuni ne oner mapiyo kamano?”
21 Yesu kawa aworo nani, “Kidegen inbelin minu, i wa dinin kidegen na ikosu nibinei ba, naiba suu ile imon na ina su ku ca kupule kune cas ba, iba bellu likup lole caccana udyun nyan mmen, tutung uba soo nanin.
To Yesu nodwokogi niya, “Awachonu adier ni ka un gi yie ma uonge gi kiawa, to ok unyal mana timo gima ne otim ne ngʼowuni, to unyalo bende wacho ne godni ni, ‘Dhiyo mondo inyumri e nam,’ kendo notimre kamano.
22 Asa iyinna vat nile imon na itirina nya nlira iba seru.”
Ka uyie to unuyud gimoro amora mukwayo kulamo.”
23 Na Yesu ndaa nyan haikali, udya na priest nin nakune na nite daa kitime, a ayitan ndursuzu aworo, “Na yapi akarari udin su ile imone? tutung ghari nafi lolikare?”
Yesu nodonjo e laru mar hekalu, kendo kane oyudo opuonjo, jodolo madongo gi jodong oganda nobiro ire. Negipenje niya, “Itimo gigi gi teko mane, koso ngʼa momiyi teko ma in-goni?”
24 Yesu kawa aworo ani, “Meng wang ba tirin mi nu utirinu urum, anun wa belli meng wang ba bellu minu sa likara nghari ndin suu ile imon.
Yesu nodwokogi niya, “Abiro penjou penjo achiel. Ka udwoka, to abiro nyisou teko ma atimogo gigi.
25 Ubaptisman Yohanna-uwa nuzun weari, unuzu kitene sa nanit?” Igbondilo na timine, iworo, “Tiwa woro, 'Unuzu kitene,' aba woro ari, 'Inyan ghari wa ti na iyinna nin ghe ba?'
Uparo ni batiso mar Johana noa kanye. Noa e polo, koso noa kuom dhano?” Negiwuoyo kuom wachni e kindgi giwegi kendo giwacho niya, “Ka wawacho ni, ‘Noa e polo,’ to obiro penjowa ni, ‘ka en kamano to angʼo momiyo nutamoru yie kuome?’
26 Tiwa woro unuzu nati, 'Tilanza fiu ligozin,' bara na vat iwa yene Yohanna kufo unan kadura.”
To ka wawacho ni, ‘Noa kuom dhano,’ to waluoro ji nimar giduto gikawo ni Johana ne en janabi.”
27 Ikawa Yesu ku iworo, “Na tiyiru ba.” Ame wang woro ani na meng ba bellu minu sa nya na kara nghari meng din su ile imone ba.
Omiyo negidwoko Yesu niya, “Ok wangʼeyo.” Eka nowachonegi niya, “An bende ok abi nyisou kuma agole teko ma atimogo gigi.
28 Iyanghari ukpilzu mine? Unit nin nasaun a ba, adoo kiti kin funu aworo, 'Usaun can kuneng kitimone udu su kataa.'
“Uparo nade? Ne nitie ngʼato moro mane nigi yawuowi ariyo. Nodhi ir mokwongo mowachone ni, ‘Kawuono dhi iti e puoth mzabibu.’
29 Usaun kawa aworo, 'Nan ba duba,' na akpilza kibinei me anyaa udu kunene.
“To nodwoko ni, ‘Ok abi dhi.’ Kata kamano bangʼe achien noloko pache mi odhi.
30 Unite doo kitin saun unbee abellin ghe fo unan infune. Ule usaune kawa ghe aworo, 'Mba du, Cikilari,' na adoo ba.
“Eka wuon-gino nodhi ir wuowi machielo monyise gima nonyiso wuowi mokwongo. To en nodwoko ni, ‘Abiro dhi, jaduongʼ, to ne ok odhi.’”
31 Nya na saun abe uyemeari wa poo ucif me liburi?” I woro, “Unan finu.” Yesu woro nani, “Kidegennari in belin minu, anan sessun gandu nin nakilaki ba yarin minu npiru kilari Kutelle.
Yesu nopenjogi niya, “Kuom yawuowi ariyogi, mane manotimo gima wuon-gi ne dwaro?” Negidwoke niya, “Wuowi mokwongo.” Yesu nowachonegi niya, “Awachonu adier ni josol osuru gi jochode kuongonu donjo e pinyruodh Nyasaye.
32 Yohanna wa dak kitimine nin libau lilau, na iyinna nin ghe ba, anan sessun gandu nin na kilaki yinna nin ghe, anun tutung, na iyene ileli imone, na iba cino alapi mine idan se kubi iyinna ninghe ba.
Nimar Johana nobiro iru mondo onyisu yor tim makare, to ne ok uyie kuome, kata obedo ni josol osuru gi jochode to noyie kuome. Kendo kata bangʼ neno mano, pod ne udagi lokoru mondo uyie kuome.
33 Lanzan nton tinan tigoldo, umong unit wa duku, unite nin kuneng gbardang, a bilsa a ca ku anin kee udanga ku, awuzu kuu kaciso ku anin kee kutii ncaa ku, anaa kibala kunin, anin nyaa udu mmon mmin.
“Winjuru ngero machielo. Ne nitie wuon puodho moro mane opidho mzabibu e puothe. Nochiele gi ohinga, mi okunyo bugo mibiyoe olemo mochiek e iye, kendo ogero ne osuch ngʼicho. Eka ne oketo puothe mar mzabibuno e lwet jopur moko, bangʼe nowuok odhi e wuoth moro mabor.
34 Na kubi kusane ndaa susut, atoo aciin me kiti na nan kataa we inighe kumat na ce.
Kane kinde keyo koro chiegni, nooro jotichne ir jorit puothego mondo oomne olembe mowuok e puothe.
35 Anan kataa kunene kifo aciin me, ifo warun, imolo umong nannyee inin kunene kifo aciin me, ifo warun imolo umong nannyee inin tasa umong nin na tala.
“To jopur puodhogo nomako jotichnego mi ogoyo achiel, to machielo ginego to mar adek gichielo gi kite.
36 Tutung unan kunene too among aciin me, ngardang mine kata anan finue, anan kataa kunene suu nin ghinu fo anan finue.
Eka nochako ooro jotich mamoko irgi; jotich mangʼeny moloyo mago mane ooro mokwongo, kendo gin bende negitimonegi machalre.
37 Nkatu nani, unan kunene too usaun me kitime, aworo, 'Iba ghantinu usauni ghe gongong.”
Mogik tik ne ooro negi wuode, koparo ni, ‘Wuoda to gibiro miyo luor.’
38 Na anan kataa we nyene usaune, I woro nati mine, 'Usau nare ulele. Dan timolu ghe ti li ugadu me.'
“To ka jopur puodhogo noneno wuod wuon puodho, negiwacho e kindgi giwegi ni, ‘Ma e jacham girkeni. Biuru mondo wanege mondo girkeni odongʼnwa.’
39 Inutung ghe nya kunene, inin imolo ghe.
Omiyo negimake mi gidire oko mar puoth mzabibu kendo neginege.
40 Neenee kubi koo na unan kunene nwadak, nyan gharai aba suu nin na nan kataa kunene?”
“Koro, uparo ni ka wuon puoth mzabibu obiro to angʼo mobiro timo ne jopur puothego?”
41 Anite woroghe, “Aba molu anan kataa ananzang anee nya libau nsalin kune kune, anin ni kibala kunene kiti nameng, anit ale na iba biu ikurfung kubi ko na imon kunene nyini.”
Negidwoke niya, “Obiro nego joma achachgo gi nek marach bangʼe oketo puothe mar mzabibuno e lwet jopur mamoko, manyalo miye olembege, ka kinde keyo ogik.”
42 Yesu woro ani, “Na ikaranta nyan litape ba, 'Litala lo na anan makeke na nari linnare nda soo liti ne. Ilele unuzu kitin Cikilari, tutung udi zikiki bite?'
Yesu nowachonegi niya, “Donge usesomo Ndiko mawacho niya, “‘Kidi mane jogedo odagi osedoko kidi motegno moriwo kor ot, Jehova Nyasaye ema osetimo mano, kendo en gima iwuoro ka waneno?’
43 Bara nani nbelin minu, iba seru kutii tigoo Kutelle kitimine ini mmin moo na ini maa kazuzu minin kolu kumati te.
“Emomiyo anyisou ni pinyruodh Nyasaye ibiro gol kuomu kendo mi oganda machielo ma biro nyago olemo mare.
44 Vat nle na deo kitene litala lole aba putuzu agir-agir. Ulenge na litale ndeo litime liba jazilinghe.
Ngʼato angʼata mopodho kuom kidino notur matindo tindo, to ngʼatno ma kidino ogore kuome noregre ka buru.”
45 Na udya na priestoci nin na Farisawa nlanza too tinan tigoldue iyinno adi nliru natimine re.
Ka jodolo madongo gi jo-Farisai nowinjo ngeche mag Yesu, negingʼeyo ni gin ema nowuoyo kuomgi.
46 Ko kobe kubi ko na asa imala ukifu ghe, asa ilanza fiu ligozin na nite bara na anit gbardang nyira ghe ame unan nliru nin nuu Kutelleari.
Negichako manyo yo mane ginyalo makego, to negiluoro oganda, nikech ji nokawe ni en janabi.

< Matiyu 21 >