Luka 24
1 Lirilin lizunu nayiri kuzor nin kwui dinding, ida kiti kissekke, ida nin nuffe na ishirya.
Prvoga dana u tjednu, veoma rano, dođoše one na grob s miomirisima što ih pripraviše.
2 Ise iturno litala ntursu kissekke.
Kamen nađoše otkotrljan od groba.
3 I pira nan nya, ama na iyene kidowo Ncikilari Yesu ba.
Uđoše, ali ne nađoše tijela Gospodina Isusa.
4 Ita buu nan nya nkpilizu mine kitene ni leli imone, I tunna, anit naba yissina kupo mine nin nimon ibo in baltu.
I dok su stajale zbunjene nad tim, gle, dva čovjeka u blistavoj odjeći stadoše do njih.
5 Na awane tiu nkifo nani I tunnu ati mine kutyin, I woro na wane, “Iyiziari idin piziru nnan lai nan nya na nan kue?
Zastrašene obore lica k zemlji, a oni će im: “Što tražite Živoga među mrtvima?
6 Na adi kikane ba, ama a fila! Lizinon ulirue na awa belu minu adutun Galili,
Nije ovdje, nego uskrsnu! Sjetite se kako vam je govorio dok je još bio u Galileji:
7 asa a woro Gono nnit uma nakpu ghe nacara na nan nalapi gbas inan kotunghe kucar lirin lin tatte a fita tutung.”
'Treba da Sin Čovječji bude predan u ruke grešnika, i raspet, i treći dan da ustane.'”
8 Awane lizino iliru me,
I sjetiše se one riječi njegovih,
9 ikpilla unuzu kissekke I belle ngissin kuzakure ubeleng ni leli imone vat umunu ngissin nanite.
vratiše se s groba te javiše sve to jedanaestorici i svima drugima.
10 Maryamu Magdaliya, Yuwana, nin Maryamu unan Yakubu, a ngissin na wane na iwa di ligowe di belin nono katwawe ile imone.
A bile su to: Marija Magdalena, Ivana i Marija Jakovljeva. I ostale zajedno s njima govorahu to apostolima,
11 Ka kadura so nono katwa we nafo uliru uhem, na iyinna nin liru na wane ba.
ali njima se te riječi pričiniše kao tlapnja, te im ne vjerovahu.
12 Vat nani Bitrus fita, nin cum a do kiti kissekke, a tumuno adin yenju nan nye, ayene kumalti kubowe non likot. Bitrus nya ado ngame, adin kpilizu kitene nimon ile na ise.
A Petar usta i potrča na grob. Sagnuvši se, opazi samo povoje. I vrati se kući čudeći se tome što se zbilo.
13 Anit naba nan nya mine wa din cin libo ucin du kagbiri Imwasu. Kanga na npite wa durun timel akut kutocin unuzun Urshalima.
I gle, dvojica su od njih toga istog dana putovala u selo koje se zove Emaus, udaljeno od Jeruzalema šezdeset stadija.
14 I wa din belu nbeleng nimon ile na ina se.
Razgovarahu međusobno o svemu što se dogodilo.
15 I wa din lirue icin cine a iyita ntiru nati mine ligowe Yesu da duru nani a tunna ncine nanghinu.
I dok su tako razgovarali i raspravljali, približi im se Isus i pođe s njima.
16 Amma iyizi mine wa turdun na iyininghe ba.
Ali prepoznati ga - bijaše uskraćeno njihovim očima.
17 Yesu woro nani, “Iyaghari idin belue nabe icin cina?” Iyissina kitene nin tecu timuro.
On ih upita: “Što to putem pretresate među sobom?” Oni se snuždeni zaustave
18 Unit urum mine, unan lissan, Kilyobas, kawa ghe, “Fere cas in Urshalima ulenge na nyiru imon ilenge na ina se nayiri alele ba?”
te mu jedan od njih, imenom Kleofa, odgovori: “Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana?”
19 Yesu woro nani, “Iyeme imon?” Ikawa ghe, “Imon nbeleng Yesu Nnazareth, na awa di unan liru nin nuu Kutelle, awa di nin likara katwa a uliru nbun Kutelle a anit.
A on će: “Što to?” Odgovore mu: “Pa ono s Isusom Nazarećaninom, koji bijaše prorok - silan na djelu i na riječi pred Bogom i svim narodom:
20 Na udya na prieste nin na go na iwa nakpa ghe aso nca nkul I kotunghe kuca aku.
kako su ga glavari svećenički i vijećnici naši predali da bude osuđen na smrt te ga razapeli.
21 Ti wa cisso ayi nworu amere ma tucu anan Israila. Nanere, kinal ni lele vat, kitimone lin tat na ile imone na se.
A mi se nadasmo da je on onaj koji ima otkupiti Izraela. Ali osim svega toga ovo je već treći dan što se to dogodilo.
22 Nani tutung, among awani nan nya bite nna nari tissina, ini do kissekke nin kwui dinding.
A zbuniše nas i žene neke od naših: u praskozorje bijahu na grobu,
23 Na iyene kidowo me ba, inani kpilla, ina ni nworo inin ta amoron wui nono kadura Kutelle nworo nani adi nin lai.
ali nisu našle njegova tijela pa dođoše te rekoše da su im se ukazali anđeli koji su rekli da je on živ.
24 Among anit na idi ligowe nan ghiruk ndo kiti kissekke, ina nin se kinin nafo ubellu na wane. Amma na iyene ghe ba.”
Odoše nato i neki naši na grob i nađoše kako žene rekoše, ali njega ne vidješe.”
25 Yesu woro nani, “Anung na nilime ni lalang idi shankalong in yinnu nin vat nimon unan liru nin nuu Kutelle na bellin!
A on će im: “O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili!
26 Udi gbas nworu Kristi nco nan nya nile imone, a piru nan nyan ngongong me?”
Nije li trebalo da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu?”
27 Ucizunu kitin Musa udu anan liru nin nuu Kutelle vat, Yesu wa belin nani imon ile na idi litine nan nya nliru ntucue.
Počevši tada od Mojsija i svih proroka, protumači im što u svim Pismima ima o njemu.
28 Na ida susut nin kagbire, na iwa cinu ucin due, Yesu ta nofo ama katu ulsun.
Uto se približe selu kamo su išli, a on kao da htjede dalje.
29 I masa ghe nworu, “Aso nanghinu, bara kuleleng wadi ku mal dak, kiti cizna usirui.” Yesu pira a so nan ghinu.
No oni navaljivahu: “Ostani s nama jer zamalo će večer i dan je na izmaku!” I uniđe da ostane s njima.
30 Iwa se nani, na awa so nanghinu ima li imonli, ayauna ufungale, ata nkoli ku, a pucco unin, a na nani unin.
Dok bijaše s njima za stolom, uze kruh, izreče blagoslov, razlomi te im davaše.
31 Iyizi mine tunna ipuno, inin yininghe, atunna a wulu niyizi mine.
Uto im se otvore oči te ga prepoznaše, a on im iščeznu s očiju.
32 Itunna nbelu nati mine, “Na nibinai bite npya nan nya bite ba, kube na tini cina ninghe libowe, na ani bele nari uliru ntueue?”
Tada rekoše jedan drugome: “Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putem govorio, dok nam je otkrivao Pisma?”
33 Iwa tunun ifita nan nya kube, I kpilla udu Urshalima. Idi se kuzakure nzuro ligowe, nan na lenge na Iwa di nanghinu,
U isti se čas digoše i vratiše u Jeruzalem. Nađoše okupljenu jedanaestoricu i one koji bijahu s njima.
34 I woro, “Kidigenere, Cikilare na fita, amini na durso litina kitin Simon.”
Oni im rekoše: “Doista uskrsnu Gospodin i ukaza se Šimunu!”
35 Inung tunna I belle imon ile na ise libowe, nin nimusun dursue na ani pucco nani ufungule.
Nato oni pripovjede ono s puta i kako ga prepoznaše u lomljenju kruha.
36 Na iwadi nbelu nileli imone, Yesu da ada yissina kyitik mine, a woro nani, “Lissosin limang sa nanghinu.”
Dok su oni o tom razgovarali, stane Isus posred njih i reče im: “Mir vama!”
37 Iwa ketize fiu kifo nani, iyenje nafo inung yene mmoli.
Oni, zbunjeni i prestrašeni, pomisliše da vide duha.
38 Yesu woro nani, “Iyaghari nta nibinai mine nfita? Iyaghari nta matiru tiru din fitiyu nibinai mine?
Reče im Isus: “Zašto se prepadoste? Zašto vam sumnje obuzimaju srce?
39 Yeneng acara nighe nin nabune, mere nin liti nighe. Dudoi uyene. Bara na mmoli di nin kidowo nin naku ba, nafo na iyene men dimun.”
Pogledajte ruke moje i noge! Ta ja sam! Opipajte me i vidite jer duh tijela ni kostiju nema kao što vidite da ja imam.”
40 Na awa belin nani, a durso nani acara me nin nabunue.
Rekavši to, pokaza im ruke i noge.
41 A I dutu nan nyan salin yinnu a liburi libo, a ukpiliza, Yesu woro nani, “I di nin nimonmong nlia?”
I dok oni od radosti još nisu vjerovali, nego se čudom čudili, on im reče: “Imate li ovdje što za jelo?”
42 Inaghe kugir fibo nwui.
Oni mu pruže komad pečene ribe.
43 Yesu sere fining, a leo finin nbun mine.
On uzme i pred njima pojede.
44 A woro nani, “Kube na nwa di nanghinu, nwa woro minu nenge vat nimon ile na ina nyertin liti nighe nan nya ndukan Musa nin na nan liru nin nuu Kutelle a Uzabura vat ma kulu gbas.”
Nato im reče: “To je ono što sam vam govorio dok sam još bio s vama: treba da se ispuni sve što je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano.”
45 A tunna apuno nibinai mine, inan yinno ulirun ntucue.
Tada im otvori pamet da razumiju Pisma
46 A woro nani, “Tutung ina nyertin nworo Kriste ba niu, anin fita tutung nan nyan ku lirin lin tat.
te im reče: “Ovako je pisano: 'Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih,
47 Uwazi nsunu nalapi nin shawu nin kulapi isu unin nan nya ligang in yie vat, icizin in Urshalima.
i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema.'
48 Anung iyizi nbari ni lenge imone.
Vi ste tomu svjedoci.
49 Yeneng, mma tu nin ciu nnuu ncifnighe nati mine. Amma cican nan nya kipine, sei ikulo minu nin likara unuzu kitine kani.”
I evo, ja šaljem na vas Obećanje Oca svojega. Ostanite zato u gradu dok se ne obučete u Silu odozgor.”
50 Yesu tunna na nuzu nan ghinu udu susut nin Baithanya. A ghantina acara me, ata nani nkoli.
Zatim ih izvede do Betanije, podiže ruke pa ih blagoslovi.
51 Uwa se nani, kube na awa di nan nya nti nani nkolie, asuna nani iyira ghe ughanu udu kitene Kutella.
I dok ih blagoslivljaše, rasta se od njih i uznesen bi na nebo.
52 Isu ghe usajada, inin kpilla udu Urshalima nin nabari abo kang.
Oni mu se ničice poklone pa se s velikom radosti vrate u Jeruzalem
53 Iwa so nan nya kutyi nlira ko lome liyiri, idin tizzu Kutelle nkoli.
te sve vrijeme u Hramu blagoslivljahu Boga.
