Katwa Nono Katwa 21
1 Nin nizu kidin tinanin wa belin akune sai lonliri unuzu Efisu, tina nin wa piru ujirgi mmen tinin china kitenen mmen udu utudun Cos, kikanere ujirge wayisin nin kitik. uwui unbe tina tipira nan nya jirgi mmen nuzu kusarin Cos tidua utudun Rhodes, kikane tutun ujirge mmen yisina. Uwui kidun dana tiwa piru kipin Patara, kikanere ujirgin mmen yisina.
I kad bi te se odvezosmo otrgnuvši se od njih, iduæi pravo doðosmo u Ko, i drugi dan u Rod i odande u Pataru.
2 kusarin Patara tinanin wa chin ujirgin mmen, umong unit bele nari kikane umong ujirgin mmen ma katu udu kusarin Phonenica. tinanin wa chin kikane ti piru ujirge mmen
I našavši laðu koja polazi u Finikiju, uðosmo i odvezosmo se.
3 Tiwa chinu nan nya kurawa kudia ma tinin yene utudun Cyprus. Tiwa kata kusari inyamma tudun tinin leu ubun ichin ti duru kusarin Phoenicia, nin kusari Siria nan nya kipin Tyre. Ujirge mmen ma tiayiri kikane bar anan kata jirgin mmen wa dinin kutura kona ima toltunu
A kad nam se ukaza Kipar, ostavismo ga nalijevo, i plovljasmo u Siriju, i stadosmo u Tiru; jer ondje valjaše da se istovari laða.
4 Umong bele nari kikane ananyinusauyenu sosun nan nya Tyre, nin nanin tisuo nan ghinu tita ayiri kuzor. Bar Ufunu Ulau Kutellẹ na ti nanin yinno anit ma ti Bulus ku tikanchi nan nya Urshalima, inanin wa belin Bulus ku na awa duo kikaneba.
I našavši uèenike ostasmo ondje sedam dana: oni Pavlu govorahu Duhom da ne ide gore u Jerusalim.
5 Tutun dana kubin ta ujirgin mmen ma ghiu, tinna ti su makemake tinan leu ubun chin bit udu Urshalima. Dana ti chino u Tyre, vat anite nin na wani mine ah nono mine ida na arik ubiu kurawa kudia. Vat bite kikane ti tumuno kitene lichichinghe tinin ta ilira.
A kad bi te mi dane navršismo, izišavši iðasmo, i praæahu nas svi sa ženama i djecom do iza grada, i kleknuvši na brijegu pomolismo se Bogu.
6 Nin kidun tininin su elip nimalin, Bulus nin nanan chime tina ti pira jirgin mmen, ka kisin nanan yinusauyenu tin na ikwila nilarimine.
I oprostivši se jedan s drugijem uðosmo u laðu; a oni se vratiše svojijem kuæama.
7 Nin kidun tichino u Tyre, tileu ubun nin chinbit udu ka gbiri Ptolemais. Kikane anan yinnu sa uyenu wa duku. Timini tiwa liso nanin tiso nan ghinu nin kani kitike
A mi poèevši plovljenje od Tira, doðosmo u Ptolemaidu; i pozdravivši se s braæom ostasmo kod njih jedan dan.
8 nin kuwi ti chino Ptolemais tinin kata udu kipin Kaesariah, kikanere tiwa so kilarin Philip, ulena awa yiru kubi me kap dursuzu nanit indana imma dofunu yesu. awa di nan nya nanit alena anan yinusauyenu wa fere yenje awa ni alena alesumine na ku.
A sjutradan pošavši Pavle i koji bijasmo s njim doðosmo u Æesariju; i ušavši u kuæu Filipa jevanðelista, koji bješe jedan od sedam ðakona, ostasmo u njega.
9 Awadinin na shono anas na isa su ulimaba. Ufunu Ulau asa benle nanin kaudura nan nya umoron yenji kiti.
I ovaj imaše èetiri kæeri djevojke koje proricahu.
10 Nin kidun tiwa di ingan Philip nin na yiri gbarde, umong unan yinusauyenu lisame wadi Agabus amini wadak kusari Judea amini wa duru nan nya kaiseria. Kokome kubi asa belle kadura nan nya moro yenjikiti. [Amewadi kuannabi]
Stojeæi mi pak ondje mnogo dana, doðe odozgo iz Judeje jedan prorok, po imenu Agav;
11 Nin daki me kika na tiwadik, ani yira libelt Bulus annin tere nabunu me nin na chara me nin belle, “Ufunu Ulau woro 'adide na Yahudawa nan nya Urshalima ma kifu Bulus ku iterughe nafo nene inanin matighe kuti lichin.'”
I došavši k nama uze pojas Pavlov i svezavši svoje ruke i noge reèe: tako veli Duh sveti: èovjeka kojega je ovaj pojas, ovako æe ga svezati u Jerusalimu Jevreji, i predaæe ga u ruke neznabožaca.
12 Dana tilanza nanin, arik nin nan nanyinusausalinyenu kikane tinin woro Bulus ku, “Na uwado U4shalima ba!” Inja uwado nan nya Urshalima
I kad èusmo ovo, molismo i mi i ondašnji da ne ide gore u Jerusalim.
13 Bulus nin kwana nani, “chinon kuchulu mine nin ti salin likara lkibinai nin woro na iwadoba! bar yeri idin su kuchule nin ti usalin likara kibinai. In na kibinai nin in do kuti lichin tutun unku nan nya Urshalima bar kata Chikilaribit Yesu.
A Pavle odgovori i reèe: šta èinite te plaèete i cijepate mi srce? Jer ja ne samo svezan biti hoæu, nego i umrijeti u Jerusalimu gotov sam za ime Gospoda Isusa.
14 Dana ti yene ama du Urshalima, tinari uwantin ghe. Tinin woro, “Na uso nanin nafo kibinai Chikilari.
A kad ga ne mogasmo odvratiti, umukosmo rekavši: volja Božija neka bude.
15 Nin kidun nayirane nan nya Kaiseria, ninanin wasu makeke nimon bit tinin naya kutin udu Urshalima.
A poslije ovijeh dana spremivši se iziðosmo u Jerusalim.
16 Amon anan yinusauyenu dofuno nari tutun unuzun Kasaria. Inanin wa yiri nari umong unit lisame wadi Mnason. Awadi kusarin Cypros, ame wadi unan dortu Yesu kubia nin chizunu dursuzu nanit kadura kitene me.
A doðoše s nama i neki uèenici iz Æesarije vodeæi sa sobom nekoga Mnasona iz Kipra, staroga uèenika, u kojega bismo mi stajali.
17 Dana ti duru nan nya Urshalim, kipi nananyinnusauyenu liso nari nin kibinai kibo.
I kad doðosmo u Jerusalim, primiše nas braæa ljubazno.
18 Nin kui Bulus nin kagisin bit ti do tidi lirin nin Yakub, amere wadi udia kuti kubowe, kika ne. Vat nin na dida kuti kubo Urshalima wadiku tutun.
A sjutradan otide Pavle s nama k Jakovu, i doðoše sve starješine.
19 Bulus nin liso nani, anin bele nanin vat ilemon na Kutelle nasu nin nan nya Alumai.
I pozdravivši se s njima kazivaše sve redom šta uèini Bog u neznabošcima njegovom službom.
20 Dana ilaza nanin, Yakukbu nin kagisin na kune su ugodo kiti Kutellẹ. Nin nanin umong nin woro Bulus ku,”Gwana, uyiru kap arik a Yahudawe karin nan nya kikane na inayinin nin Chikilari Yesu. Tutu, uyiru vat bite tile bun durtu ti sharia to na Musa na ninari.
A oni èuvši hvaljahu Boga i rekoše mu: vidiš li, brate! koliko je hiljada Jevreja koji vjerovaše, i svi teže na stari zakon.
21 Tutun nana bit Ayahudawe alena ina yininsauyenu ina bellin nanin andi nan nya nalena a Yahudawari ba, ibelle a yahudawa alena ina yininsauyenu na isosin nan nya nale na a Yahudawa ba kikane ichin u dortu ti sharia Musa. Anit na woro fena bellin a Yahudawa na inayininsauyenu ichin ubozu na churu nono mine nin aladu bit. Arik na yinin ba bar tina yene idn belu kinuwari.
A doznali su za tebe da uèiš otpadanju od zakona Mojsijeva sve Jevreje koji žive meðu neznabošcima, kazujuæi da im ne treba obrezivati djece svoje, niti držati obièaja otaèkijeh.
22 Tutun nanua bit Ayahudawa anan yinnusauyenu lanza uda, ima lazu ayi ninf. Bar udinin isu imong na imanunu nanin elemon na ina lanza na kiden nariba.
Šta æemo dakle sad? narod æe se sabrati jamaèno; jer æe èuti da si došao.
23 Bara nanin su elemon na tina bellen munu isu. Anit awa nas na su isilin nan nya bit kiti Kutellẹ.
Ovo dakle uèini što ti reèemo: u nas imaju èetiri èovjeka koji su se zavjetovali Bogu;
24 Chan nin na le anite uduo kiti kuti kubowe idi su matiza mana dininsuzu bar anin nin ghinu isu uzazinu nan nya kuti kubowe. Nin na nin andi kubi nizi liti mine da, beng ilemong na inna. Nin kidun, iwa yna ibasa titi mine nanin mati elemon na ina belin imasu. Andi anite yene minu ima yinnu ilemon na ina belin kinuwari. Kikane tutun ima yinu idin durtu ti sharia na Yahudawe vat.
Ove uzmi i oèisti se s njima, i potroši na njih neka ostrigu glave svoje, i svi æe doznati da ono što su èuli za tebe ništa nije, nego da i sam držiš zakon i živiš po njemu.
25 Kitin na lena a Yahudawari ba arik akune kikane nan nya Urshalima tina belin ti sharia tona inin ma dortu, tinanin na su ma nyertatinani na belin nanin ilemon na tina yinin. Tina su ma nyert, naiwa li inawa ilena ina nizu ichilmine b, tutun naiwa li mmi ninawa b, na iwa lizu inawa elena ina manling utoh ninin ba. tinanin na belin nanin na iwa pizuru awani nanit.
A za neznabošce koji vjerovaše mi poslasmo presudivši da oni takovo ništa ne drže osim da se èuvaju od priloga idolskijeh, i od krvi, i od udavljenoga, i od kurvarstva.
26 Nin nanin Bulus nin yina nin lilemon na iworo asu, nin kunye atinna ayira anit awanas, ligowe itinna ikusu ati mine. Nin kidu, Bulus nin duo kuti kubowe anin bele aprist liri lona ima malu kusu nati mine nin liri lona ima niszu inawa kusu litimine.
Tada Pavle uze one ljude, i sjutradan oèistivši se s njima, uðe u crkvu, i pokaza kako izvršuje dane oèišæenja dokle se ne prinese žrtva za svakoga njih.
27 Dana ayiru kuzor dakusa inkulu ikusu nati mine, Bulus nin kwinla kuti kubowe. Among a Yahudawa unuzu Asia ni yeneghe kikane inanin wa lanza ayi nin ghe. Inanin wa yichila a Yahudawa alena iwa di nan nya kuti kubowe ibin nanin ikifo Bulus.
A kad šæaše da se navrši sedam dana, vidjevši ga u crkvi oni Jevreji što bijahu iz Azije, pobuniše sav narod, i metnuše ruke na nj
28 Inin jartiza,”Israila nuanua, dan ida bun nari ushuru nit ule! ule unitere din dursuzu anit kikana apira innari ma dursuzu na Yahudawe. Adin dursuzu anit ichin udurtu ti sahria Musa, nin nanzu kuti kulau. Amini tutun ana pirin nan ghinu nan nya kuti kubua nin ti kiti kane kiti nanzan?
Vièuæi: pomagajte, ljudi Izrailjci! ovo je èovjek koji protiv naroda i zakona i protiv ovoga mjesta uèi sve svuda; pa još i Grke uvede u crkvu i opogani sveto mjesto ovo.
29 Iwa bellin nanin bar iwayene Bulus ku ichin nan nya Urshalima ninbTrophimus bar ame wadi ku Yahudawari ba. Bar usharia mine yinna ku wurmi piru kuti kuboa ba, iwa susa Bulus pira nin Trophimus nan nya kuti kubo in wuine.
Jer bijahu vidjeli s njim u gradu Trofima iz Efesa, kojega mišljahu da je uveo Pavle u crkvu.
30 Anit vat ka gbiri lanza kuti kubowe rikiche. inin chuo idakikane. Ininkifo Bulus iwunin ghe udas kiti kubuo. Inin tursu nibulun kuti kubuo. Bar anit wa tirikiche nan nya kuti kubuo.
I sav se grad podiže, i navali narod sa sviju strana, i uhvativši Pavla vucijahu ga napolje iz crkve; i odmah se zatvoriše vrata.
31 Dana iwa chinu umolu Bulus ku umong tina di nuzu nin chum ada kiti kuti kubuo anin belle ugo nanan likum na Roman ah anit gbarden din fizu tirikichi kuti kubuowe nan nya Urshalima.
A kad šæahu da ga ubiju, doðe glas gore k vojvodi od èete da se pobuni sav Jerusalim.
32 Udia nanan likum fita dadai ayira anong anan katame nin na mong anan likum gbardan inin chuo ida kiti kuti kubuawe kikana lipitin nanit wadiku. Dana lipintin nanit alena iwa din kwizu Bulus ku yene ugo likum nin nanan likum din chinu itin ichino kwuizu ghe.
A on odmah uzevši vojnike i kapetane dotrèa na njih. A oni vidjevši vojvodu i vojnike prestaše biti Pavla.
33 Udia na nanan likum da kikana Bulus diku atinna akifo ghe. Anin belle anan likumme iteru acharan Bulus nin nga. Anin tirino lipitin nanite, Ghari unit ulele, nin yari asumina?
A vojvoda pristupivši uze ga, i zapovjedi da ga metnu u dvoje verige, i pitaše ko je i šta je uèinio.
34 Among gbardan nanit kikane iwa tinin jartizu nimomo, among tutun jartizu nimomon dabam. Barna iwa liubun din jartizu kan, ude nanan likumme awa yninin ilemong na iwadi belle ba. Tutun ame ude nanan likum ta iyira Bulus ku pira ninghe anan tirino ghe kikane.
A jedan vikaše jedno, a drugi drugo po narodu. A kad ne može od bune ništa da razumije upravo, zapovjedi da ga odvedu u oko.
35 Anan likumme tin na yira Bulus ku udu kiti kana kidimin likar, Vat nanit tin na durtu nnanin, chinin molu Bulus ku. Tutun ugo nanan. Nin nanin ude nanan likumme tin na aworo anan likum iyiri Bulus udu nan nya kuti likara.
A kad bi na basamacima, moraše ga vojnici nositi sile radi naroda.
36 Lipitin durtu iyita jartizu, “mologhe! mologhe!''
Jer za njim prista mnoštvo naroda koji vikahu: pogubi ga.
37 Dana iwa chinu uyiru Bulus ku udu nan nya kuti kun likar, anin lirina nin udia na nan likumme nin ti Helenist,”Iwaghe ilirina nin fia? Ude nanan likumme woro, udin lanzu ti Helinanchira?
A kad šæaše Pavle da uðe u oko, reèe vojvodi: je li mi slobodno govoriti što tebi? A on reèe: zar umiješ Grèki?
38 Idususa fia unuzu kusarin Masarawari iminin din chinu dani nin likichi kitenen gomnaniti nayiri alena na kata imini na yiru anit amui anas na fea likichi nan nya kusho, nin nanin tima yinu ukifume ba.
Nijesi li ti Misirac koji prije ovijeh dana podbuni i izvede u pustinju èetiri hiljade hajduka?
39 Bulus nin kwan, “babban, menghariba! men ku Yahudawari. Iwa mari nan nya Tarsus ka gbiri kusarin Cilicia. Idinin su ilirin nin na nite.
A Pavle reèe: ja sam èovjek Jevrejin iz Tarsa, graðanin poznatoga grada u Kilikiji: nego te molim dopusti mi da govorim k narodu.
40 Kikanere Ude na nan likumme nin na Bulusku kubi alirin. Kikane Bulus ni nakwa uchara me anan talipitin anit ititik. Nin kidun dana lipitin anite ta tik, Bulus nin lirina nin tiyari mine na Yahudawe.
A kad mu dopusti, stade Pavle na basamacima i mahnu rukom na narod; i kad posta velika tišina progovori Jevrejskim jezikom govoreæi:
