< Marku 6 >

1 Pastaj doli prej andej dhe erdhi në vendlindjen e tij, dhe dishepujt e vet e ndiqnin.
In od tam je odšel ven ter prišel v svojo lastno deželo, in njegovi učenci so mu sledili.
2 Dhe kur erdhi e shtuna, filloi t’i mësojë në sinagogë. Dhe shumë, kur e dëgjonin, habiteshin dhe thoshnin: “Nga i vijnë këtij këto? Vallë ç’dituri është kjo që i është dhënë? Dhe si kryhen këto vepra të mëdha nëpërmjet dorës së tij?
In ko je prišel šabatni dan, je začel učiti v sinagogi, in mnogi, ki so ga poslušali, so bili osupli, rekoč: »Od kod ima ta človek te besede? In kakšna je ta modrost, ki mu je dana, da so po njegovih rokah storjena celó takšna mogočna dela?
3 A s’është ky zdrukthëtar i biri Marisë, vëllai i Jakobit, i Joses, i Judës dhe i Simonit? Dhe nuk janë këtu midis nesh motrat e tij?”. Dhe skandalizoheshin për shkak të tij.
Ali ni to tesar, Marijin sin, brat Jakoba in Jozéja in od Juda in Simona? In ali niso njegove sestre tukaj z nami?« In pohujševali so se nad njim.
4 Por Jezusi u tha atyre: “Asnjë profet s’është i përbuzur përveç në vendlindjen e tij, në farefisin e vet dhe në shtëpinë e vet”.
Toda Jezus jim je rekel: »Prerok ni brez spoštovanja, razen v svoji lastni deželi in med svojim lastnim rodom in v svoji lastni hiši.«
5 Dhe nuk mundi të kryejë aty asnjë vepër të pushtetshme, përveçse shëroi disa të lëngatë, duke vënë mbi ta duart.
In tam ni mogel storiti nobenega mogočnega dela, razen da je svoje roke položil na nekaj bolnih ljudi in jih ozdravil.
6 Dhe çuditej për mosbesimin e tyre; dhe dilte nëpër fshatra përreth e i mësonte.
In čudil se je zaradi njihove nevere. In odšel je naokoli po vaseh ter učil.
7 Pastaj ai i thirri te vetja të dymbëdhjetët dhe filloi t’i dërgojë dy nga dy; dhe u dha pushtet mbi frymët e ndyra.
In k sebi je poklical dvanajstere ter jih začel pošiljati po dva in dva, in dal jim je oblast nad nečistimi duhovi
8 Dhe i urdhëroi të mos marrin asgjë tjetër udhës, përveç një shkop vetëm: as trasta, as bukë, as denar në brez;
in jim zapovedal, da naj na svojo pot ne jemljejo ničesar razen zgolj palice; ne malhe, ne kruha, ne denarja v svoji mošnji,
9 dhe të mbathin vetëm sandalet e të mos veshin dy palë tunika.
temveč naj bodo obuti v sandale in naj ne oblečejo dveh plaščev.
10 U tha akoma: “Kudo që të hyni në një shtëpi, rrini aty derisa të largoheni nga ai vend.
In rekel jim je: »V kateremkoli kraju vstopite v hišo, tam ostanite, dokler ne odidete iz tega kraja.
11 Në qoftë se disa nuk ju presin dhe nuk ju dëgjojnë, kur të largoheni që andej, shkundni pluhurin nga këmbët tuaja si dëshmi kundër tyre. Në të vërtetë ju them se ditën e gjyqit Sodoma dhe Gomorra do të trajtohen me më shumë tolerancë se sa ai qytet”.
Kdorkoli pa vas ne bo sprejel niti vas ne bo poslušal, ko odidete od tam, otresite prah pod vašimi stopali v pričevanje proti njim. Resnično, povem vam: ›Bolj znosno bo za Sódomo in Gomóro na dan sodbe, kakor za to mesto.‹«
12 Kështu ata shkuan dhe u predikonin njerëzve që të pendoheshin;
In odšli so ven ter oznanjali, da naj bi se ljudje pokesali.
13 dhe dëbonin shumë demonë dhe vajosnin me vaj shumë të lëngatë dhe i shëronin.
In izgnali so mnogo hudičev in z oljem mazilili mnoge, ki so bili bolni in jih ozdravili.
14 Tani mbreti Herod dëgjoi të flitej për Jezusin, sepse emri i tij ishte bërë i njohur, dhe ai tha: “Ky Gjoni që pagëzonte u ngjall së vdekuri; prandaj në të po veprojnë pushtete çudibërëse”.
In kralj Herod je slišal o njem; (kajti njegovo ime je bilo razglašeno povsod) in rekel: »Da je bil Janez Krstnik obujen od mrtvih in zato se v njem kažejo mogočna dela.«
15 Disa të tjerë thonin: “Éshtë Elia”; dhe disa të tjerë: “Éshtë një profet, ose si një nga profetët”.
Drugi so rekli: »Da je Elija.« Drugi pa so rekli: »Da je prerok ali kakor eden izmed prerokov.«
16 Por kur i dëgjoi Herodi të gjitha këto, tha: “Ky Gjoni, të cilit ia pata prerë kokën, u ngjall së vdekuri!”.
Toda ko je Herod slišal o tem, je rekel: »To je Janez, ki sem ga obglavil. Obujen je od mrtvih.«
17 Në fakt Herodi vet kishte dhënë urdhër të arrestohej Gjoni dhe të mbahej i lidhur në burg për shkak të Herodiadës, gruas së Filipit, vëllait të tij, sepse e kishte marrë për grua.
Kajti sam Herod je poslal in zgrabil Janeza ter ga zvezal v ječi zaradi Herodiade, žene svojega brata Filipa, ker se je z njo poročil.
18 Gjoni, pra, i thoshte Herodit: “Nuk është e lejueshme të kesh gruan e vëllait tënd!”
Kajti Janez je rekel Herodu: »Zate ni zakonito, da imaš ženo svojega brata.«
19 Dhe Herodiada e urrente dhe dëshironte ta vriste, por nuk mundte.
Zato je imela Herodiada proti njemu spor in bi ga ubila, toda ni mogla,
20 Herodi, pra, i druhej Gjonit, të cilin e dinte si njeri të drejtë dhe të shenjtë, dhe e mbronte; dhe, mbasi e dëgjonte, kryente shumë gjëra dhe e dëgjonte me dëshirë.
kajti Herod se je bal Janeza, ker je vedel, da je bil pravičen človek in svet in ga je spoštoval; in ko ga je poslušal, je storil mnoge stvari, poslušal pa ga je rade volje.
21 Por erdhi dita e volitshme dhe Herodi, për ditëlindjen e vet, shtroi një gosti për të mëdhenjtë e tij, për komandantët dhe për parinë e Galilesë.
Ko pa je prišel primeren dan, da je Herod na svoj rojstni dan pripravil večerjo svojim velikašem, visokim stotnikom in upravnikom posestev Galileje,
22 Hyri vetë e bija e Herodiadës, kërceu dhe i pëlqeu Herodit e atyre që ishin bashkë me të në tryezë, atëherë mbreti i tha vajzës: “Më kërko ç’të duash dhe unë do të ta jap”.
in ko je vstopila hči od že omenjene Herodiade in plesala ter ugajala Herodu in tem, ki so sedeli z njim, je kralj rekel gospodični: »Prosi me, karkoli si želiš in ti bom to dal.«
23 Dhe iu betua: “Gjithçka që të më kërkosh, do të ta jap, deri gjysmën e mbretërisë sime!”.
In prisegel ji je: »Karkoli me boš prosila, ti bom to dal, do polovice svojega kraljestva.«
24 Ajo doli dhe i tha s’ëmës: “Çfarë duhet t’i kërkoj?” Ajo u përgjigj: “Kokën e Gjon Pagëzorit!”.
In odšla je in rekla svoji materi: »Kaj naj prosim?« Ta pa je rekla: »Glavo Janeza Krstnika.«
25 Ajo u kthye menjëherë te mbreti dhe i kërkoi me nxitim: “Unë dëshiroj që ti të më japësh menjëherë, mbi një pjatë, kokën e Gjon Pagëzorit”.
In nemudoma je z naglico vstopila h kralju ter prosila, rekoč: »Hočem, da mi v kratkem na velikem pladnju izročiš glavo Janeza Krstnika.«
26 Dhe mbreti, megjithëse u trishtua shumë nga kjo, nuk deshi të refuzojë për shkak të betimit dhe për respekt të të ftuarve.
In kralj je bil silno žalosten, vendar je zaradi svoje prisege in zaradi teh, ki so sedeli z njim, ni hotel zavrniti.
27 Kështu mbreti dërgoi menjëherë një roje me urdhër që ti sillnin kokën e Gjonit.
In kralj je takoj poslal rablja ter ukazal, da se prinese njegova glava; in ta je odšel ter ga v ječi obglavil
28 Dhe ky shkoi, ia preu kokën në burg, dhe e solli kokën e tij mbi një pjatë, ia dha vajzës dhe vajza ia dha s’ëmës.
in na velikem pladnju prinesel njegovo glavo ter jo dal gospodični, gospodična pa jo je dala svoji materi.
29 Kur dishepujt e Gjonit i dëgjuan këto, erdhën, morën trupin e tij dhe e vunë në varr.
Ko so njegovi učenci slišali o tem, so prišli in vzeli njegovo truplo in ga položili v grobnico.
30 Tani apostujt u mblodhën tek Jezusi dhe i treguan të gjitha ato që kishin bërë dhe i kishin mësuar.
In apostoli so se skupaj zbrali k Jezusu ter mu povedali vse stvari, tako kaj so delali, kakor kaj so učili.
31 Dhe ai u tha atyre: “Ejani veçmas në një vend të vetmuar dhe pushoni pak”. Sepse njerëzit që vinin dhe shkonin ishin aq shumë, sa s’u dilte koha as për të ngrënë.
In rekel jim je: »Pridite sami, ločeno, na zapuščen kraj in nekaj časa počijte, « kajti tam so bili mnogi, ki so prihajali in odhajali in niso imeli nobenega prostega časa, niti toliko, da bi jedli.
32 U nisën, pra, me një barkë drejt një vend të vetmuar e të mënjanuar.
In skrivoma so z ladjo odpluli na zapuščen kraj.
33 Porsa turma i pa që u nisën, dhe shumë veta e njohën; dhe nga të gjitha qytetet erdhën aty me këmbë dhe mbërritën përpara tyre; dhe u mblodhën rreth tij.
Množica pa jih je videla odhajati in mnogi so ga poznali in iz vseh mest so peš tekli tja ter jih prehiteli in skupaj prišli k njemu.
34 Kur Jezusi doli nga barka, pa një turmë të madhe dhe iu dhimbs, sepse ishin si delet pa bari; dhe nisi t’u mësojë shumë gjëra.
Ko pa je Jezus prišel ven, je zagledal mnogo ljudi in bil prevzet s sočutjem do njih, ker so bili kakor ovce, ki nimajo pastirja, in začel jih je učiti mnogo stvari.
35 Duke qenë se u bë vonë, dishepujt e tij iu afruan dhe i thanë: “Ky vend është i shkretë, dhe tashmë është vonë.
Ko pa je dan davno minil, so k njemu prišli njegovi učenci in rekli: »To je zapuščen kraj in sedaj je čas davno potekel;
36 Lejoi këta njerëz që të shkojnë në fushat dhe në fshatrat rreth e qark që të blejnë bukë, se s’kanë gjë për të ngrënë”.
pošlji jih proč, da lahko gredo naokoli po deželi in v vasi in si kupijo kruha zase, kajti nič nimajo za jesti.«
37 Por ai, duke iu përgjigjur, u tha atyre: “U jepni ju të hanë!” Ata i thanë: “A duhet të shkojmë ne të blejmë për dyqind denarë bukë dhe t’u japim të hanë?”.
Odgovoril je in jim rekel: »Dajte jim vi jesti.« Oni pa so mu rekli: »Ali naj gremo in kupimo za dvesto denarjev kruha ter jim damo jesti?«
38 Dhe ai u tha atyre: “Sa bukë keni? Shkoni e shikoni”. Ata, mbasi shikuan, thanë: “Pesë bukë e dy peshq”.
Reče jim: »Koliko hlebov imate? Pojdite in poglejte.« In ko so vedeli, so rekli: »Pet in dve ribi.«
39 Atëherë ai i urdhëroi ata që t’i rregullojnë të gjithë, ulur në grupe, mbi barin e njomë.
In ukazal jim je, naj se vsi po skupinah posedejo na zeleno travo.
40 Kështu ata u ulën në grupe nga njëqind e nga pesëdhjetë.
In posedli so se v vrstah, po sto in po petdeset.
41 Pastaj ai mori pesë bukët dhe dy peshqit, i ngriti sytë nga qielli, i bekoi; i theu bukët dhe ua dha dishepujve të vet, që t’ua shpërndanin atyre; ua ndau gjithashtu dy peshqit të gjithëve.
Ko je vzel pet hlebov in dve ribi, je pogledal gor v nebo in blagoslovil in razlomil hlebe in jih dal svojim učencem, da jih postavijo prednje; in dve ribi je razdelil med njih vse.
42 Të gjithë hëngrën sa u ngopën.
In vsi so jedli in bili nasičeni.
43 Dhe mblodhën dymbëdhjetë shporta me copa buke dhe me mbetje peshku.
In pobrali so dvanajst polnih košar odlomkov in od rib.
44 Ata që hëngrën nga ato bukë ishin pesë mijë burra.
Teh pa, ki so jedli od hlebov, je bilo okoli pet tisoč mož.
45 Menjëherë Jezusi i detyroi dishepujt e vet të hyjnë në barkë dhe t’i prijnë në bregun tjetër drejt Betsaidas, derisa ai ta lejonte turmën.
In svoje učence je nemudoma primoral, da gredo v ladjo in da gredo naprej, na drugo stran, v Betsajdo, medtem ko je on odpustil množico.
46 Sapo e lejoi, ai iu ngjit malit për t’u lutur.
In ko jih je odpustil, je odšel na goro molit.
47 U ngrys, barka ishte në mes të detit dhe ai ishte i vetëm fare në tokë.
Ko pa je prišel večer, je bila ladja na sredi morja, on sam pa na kopnem.
48 Dhe kur i pa dishepujt që po mundoheshin duke vozitur, sepse era ishte kundër tyre, aty nga roja e katërt e natës, ai u nis drejt tyre duke ecur përmbi det dhe donte t’i kalonte.
In videl jih je garati v veslanju, kajti veter jim je bil nasproten. In okoli četrte nočne straže je prihajal k njim, hodil je po morju in bi šel mimo njih.
49 Por ata, kur e panë që po ecte mbi det, menduan se ishte një fantazmë dhe filluan të bërtasin,
Toda ko so ga videli hoditi po morju, so domnevali, da je bil to duh in so zakričali,
50 sepse e kishin parë të gjithë dhe ishin trembur; por ai menjëherë filloi të flasë me ta dhe tha: “Merrni zemër, jam unë, mos kini frikë!”
kajti vsi so ga videli in so bili zaskrbljeni. On pa je z njimi takoj spregovoril in jim reče: »Bodite dobre volje; jaz sem, ne bojte se.«
51 Pastaj hipi në barkë me ta dhe era pushoi; dhe ata mbetën jashtëzakonisht të habitur në veten e tyre dhe u mrekulluan,
In vzpel se je k njim na ladjo in veter je ponehal in v sebi so bili zelo osupli, prekomerno in so se čudili.
52 sepse nuk e kishin kuptuar ndodhinë e bukëve, sepse zemra e tyre ishte ngurtësuar.
Kajti niso še preudarili čudeža s hlebi, ker je bilo njihovo srce zakrknjeno.
53 Mbasi kaluan, arritën në krahinën e Gjenasaretit dhe aty e lidhën barkën.
Ko pa so se prepeljali, so prišli v deželo Genezaret in se približali obali.
54 Dhe kur dolën nga barka, njerëzit e njohën menjëherë
In ko so prišli z ladje, so ga nemudoma spoznali
55 dhe, duke përshkuar me vrap mbarë krahinën përreth, filluan të sjellin të sëmurë në vigje, kudo që dëgjonin se gjendej;
in tekli naokoli prek celotnega področja in začeli s seboj nositi v posteljah te, ki so bili bolni, kjer so slišali, da se je nahajal.
56 dhe kudo ku ai vinte, në fshatra, në qytete a në lagje, njerëzit i vendosnin të lënguarit në sheshe dhe e lutnin që të paktën të mund të preknin cepin e rrobes së tij; dhe të gjithë ata që e preknin, shëroheshin.
In kamorkoli je vstopil, v vasi ali mesta ali deželo, so na ulice polagali bolne in ga rotili, da bi se lahko dotaknili vsaj roba njegove obleke. In tako veliko, kot se ga je dotaknilo, so bili ozdravljeni.

< Marku 6 >