Əzra 4
1 Yǝⱨuda wǝ Binyamindiki rǝⱪiblǝr sürgünlüktin ⱪaytip kǝlgǝnlǝr Israilning Hudasi Pǝrwǝrdigarƣa atap ɵyni yengiwaxtin salmaⱪqikǝn, degǝn gǝpni anglap,
Ali kada su čuli Judini i Benjaminovi neprijatelji da povratnici iz sužanjstva grade svetište Jahvi, Bogu Izraelovu,
2 Zǝrubbabǝl wǝ jǝmǝt baxliⱪliri bilǝn kɵrüxüp: — Biz silǝr bilǝn billǝ salayli; qünki bizmu silǝrgǝ ohxaxla silǝrning Hudayinglarni izlǝp, bizni bu yǝrgǝ ǝkǝlgǝn Asuriyǝ padixaⱨi Esar-Ⱨaddonning künliridin tartip uningƣa ⱪurbanliⱪ sunup keliwatimiz, deyixti.
potražiše Zerubabela, Ješuu i glavare obiteljske i rekoše im: “Mi želimo s vama graditi, jer, kao i vi, tražimo Boga vašega i njemu prinosimo žrtve od vremena Esar Hadona, asirskoga kralja, koji nas je ovamo doveo.”
3 Lekin Zǝrubbabǝl, Yǝxua bilǝn Israilning baxⱪa jǝmǝt baxliⱪliri ularƣa: — Hudayimizƣa ɵy selixta silǝrning biz bilǝn ⱨeqⱪandaⱪ alaⱪǝnglar yoⱪ; bǝlki Pars padixaⱨi Ⱪorǝx bizgǝ buyruƣandǝk, pǝⱪǝt biz ɵzimizla Israilning Hudasi bolƣan Pǝrwǝrdigarƣa ɵy salimiz, deyixti.
Zerubabel, Ješua i glavari izraelskih obitelji odgovoriše im: “Nije na vama da s nama gradite Dom našemu Bogu: gradit ćemo mi sami Jahvi, Bogu Izraelovu, kako nam je naredio Kir, kralj perzijski.”
4 Xuningdin keyin xu yǝrdiki aⱨalǝ Yǝⱨudalarning ⱪolini ajiz ⱪilip, ularning ⱪurulux ⱪilixiƣa kaxila tuƣdurup turdi.
Tada je narod one zemlje plašio ljude Judeje i smetao im u gradnji.
5 Ular yǝnǝ Pars padixaⱨi Ⱪorǝxning barliⱪ künliridin taki Pars padixaⱨi Darius tǝhtkǝ olturƣan waⱪitⱪiqǝ, daim mǝsliⱨǝtqilǝrni setiwelip, Yǝⱨudalar bilǝn ⱪerixip, ⱪurulux nixanini buzuxⱪa urunup turdi.
Podmitili su savjetnike da im ometaju naum: tako je bilo za vrijeme perzijskoga kralja Kira sve do perzijskoga kralja Darija. Samarijanske smetnje za Kserksove i Artakserksove vladavine
6 Aⱨaxwerox tǝhtkǝ qiⱪⱪan dǝslǝpki waⱪitlarda ular uningƣa Yǝⱨudiyǝ wǝ Yerusalem aⱨalisi üstidin bir ǝrznamǝ yazdi.
Za Kserksova kraljevanja, na početku njegove vladavine, sastaviše tužbu protiv stanovnika Judeje i Jeruzalema.
7 Xuningdǝk Artahxaxta künliridǝ Bixlam, Mitridat, Tabǝǝl wǝ ularning ⱪalƣan xeriklirimu Pars padixaⱨi Artahxaxtaƣa aramiy tilida bir ǝrz hetini yazdi; hǝt aramiy tilidin tǝrjimǝ ⱪilindi.
I za vremena Artakserksova pisali su Bišlam, Mitredat, Tabel i ostali njihovi drugovi protiv Jeruzalema perzijskom kralju Artakserksu. Podnesak je bio pisan aramejskim pismom i jezikom.
8 Waliy Rǝⱨum bilǝn diwan begi Ximxay padixaⱨ Artahxaxtaƣa Yerusalem üstidin tɵwǝndikidǝk ǝrznamǝ yazdi: —
Zatim su upravitelj Rehum i tajnik Šimšaj napisali kralju Artakserksu slijedeće pismo protiv Jeruzalema -
9 «Mǝzkur mǝktupni yazƣanlardin, waliy Rǝⱨum, katip begi Ximxay wǝ ularning baxⱪa ⱨǝmraⱨliri bolƣan soraⱪqilar, mupǝttixlǝr, mǝnsǝpdarlar, katiplar, arⱪiwiliⱪlar, Babilliⱪlar, Xuxanliⱪlar, yǝni Elamiylar
upravitelj Rehum, tajnik Šimšaj i ostali drugovi njihovi: perzijski suci, poslanici, činovnici; Arkevajci, Babilonci, Suzanci - to jest Elamci -
10 wǝ uluƣ janabiy Osnappar Samariyǝ xǝⱨirigǝ wǝ [Əfrat] dǝryaning muxu tǝripidiki baxⱪa yǝrlǝrgǝ orunlaxturƣan aⱨalimu bar
i ostali narodi koje je veliki i slavni Asurbanipal bio odveo u sužanjstvo i naselio ih u gradove Samarije i druge krajeve s onu stranu Rijeke.
11 (mana bu ularning padixaⱨⱪa yazƣan hetining kɵqürülmisi) — ɵzlirining dǝryaning muxu tǝripidiki hizmǝtkarliridin padixaⱨ aliliri Artahxaxtaƣa salam!
Evo prijepisa pisma koje su mu poslali: “Kralju Artakserksu, tvoje sluge, ljudi s onu stranu Rijeke. Sada, dakle,
12 Padixaⱨ aliylirigǝ mǝlum bolsunki, ɵzliri tǝrǝptin biz tǝrǝpkǝ kǝlgǝn Yǝⱨudiylar Yerusalemƣa kelixti; ular axu asiy wǝ sesiⱪ xǝⱨǝrni ⱪuruwatidu, ulini yasap püttürdi, sepilni yasap qiⱪti wǝ sepilning ullirini bir-birigǝ ulap yasawatidu.
neka zna kralj da su Judejci stigli k nama od tebe; došavši u Jeruzalem, žele ponovo sagraditi odmetnički i opaki grad; podižu zidine, a temelje su već postavili.
13 Əmdi uluƣ padixaⱨ aliylirigǝ xu mǝlum bolƣayki, mubada bu xǝⱨǝr onglansa, sepil pütküzülsǝ, ular baj tapxurmaydiƣan, olpan tɵlimǝydiƣan wǝ paraⱪ tapxurmaydiƣan boluwalidu, bundaⱪ ketiwǝrsǝ padixaⱨlarning hǝzinisigǝ sɵzsiz ziyan bolidu.
Neka zna kralj: ako ovaj grad bude sagrađen i zidovi podignuti, neće se više plaćati porez, ni danak, ni carina, i ovaj će grad biti na štetu kraljevske riznice.
14 Biz ordining tuzini yǝp turup, padixaⱨimizning bundaⱪ biⱨɵrmǝt ⱪilinixiƣa ⱪarap turuximizƣa ⱪǝt’iy toƣra kǝlmǝydu, xu sǝwǝbtin padixaⱨimizƣa mǝlum ⱪilixⱪa jür’ǝt ⱪilduⱪ.
Budući da jedemo dvorsku sol, ne čini nam se doličnim gledati ovu sramotu nanesenu kralju. Zato, dakle, obavještavamo kralja:
15 Xuning üqün [aliylirining] ata-bowilirining tarihnamisini sürüxtǝ ⱪilixlirini tǝxǝbbus ⱪilimiz; sili tarihnamidin bu xǝⱨǝrning ǝⱨwalini bilip, uning padixaⱨlarƣimu, ⱨǝrⱪaysi ɵlkilǝrgimu ziyan yǝtküzüp kǝlgǝn asiy bir xǝⱨǝr ikǝnlikini, ⱪǝdimdin tartip bu xǝⱨǝrdikilǝr aƣdurmiqiliⱪ teriƣanliⱪini bilgǝyla; dǝl xu sǝwǝbtin bu xǝⱨǝr wǝyran ⱪilinƣanidi.
neka se poduzmu istraživanja u ljetopisima tvojih očeva: u tim ćeš ljetopisima naći i utvrditi da je ovaj grad odmetnički grad, nesretan za kraljeve i pokrajine i da su se u njemu od davnine dizale bune. Zato je ovaj grad bio razoren.
16 Xunga biz aliyliriƣa xuni uⱪturmaⱪqimizki, ǝgǝr bu xǝⱨǝr ⱪurulsa, sepilliri pütküzülsǝ, undaⱪta silining dǝryaning muxu tǝripidiki yǝrlǝrgǝ ⱨeqⱪandaⱪ igidarqiliⱪliri bolmay ⱪalidu».
Obavješćujemo kralja da neće biti više tvoje područje preko Rijeke ako ovaj grad bude ponovo sagrađen i zidovi podignuti!”
17 Padixaⱨ mundaⱪ jawab yollidi: — «Waliy Rǝⱨum, diwan begi Ximxayƣa wǝ Samariyǝ ⱨǝm Dǝryaning xu tǝripidiki baxⱪa yǝrlǝrdǝ turuxluⱪ ⱨǝmraⱨliringlarƣa salam!
Kralj je poslao ovaj odgovor: “Rehumu, upravitelju, Šimšaju, tajniku, i ostalim drugovima njihovim koji borave u Samariji i drugdje, s onu stranu Rijeke - mir! Evo,
18 Silǝrning bizgǝ yazƣan ǝrz hetinglar mening aldimda eniⱪ ⱪilip oⱪup berildi.
podnesak koji ste mi poslali bio je preda mnom pričitan u njegovu prijevodu.
19 Tǝkxürüp kɵrüxni buyruwidim, bu xǝⱨǝrning dǝrwǝⱪǝ ⱪǝdimdin tartip padixaⱨlarƣa ⱪarxi qiⱪip isyan ⱪozƣiƣan, xǝⱨǝrdǝ daim asiyliⱪ-ⱪozƣilang kɵtürüxtǝk ixlarning bolup kǝlgǝnliki mǝlum boldi.
Po mojoj su naredbi poduzeli istraživanja i utvrdili da se taj grad dizao od davnine protiv kraljeva i da su u njemu bivali ustanci i bune.
20 Ilgiriki waⱪitlarda ⱪudrǝtlik padixaⱨlar Yerusalemƣa ⱨɵkümranliⱪ ⱪilip, Dǝryaning xu tǝripidiki pütün yǝrlǝrni idarǝ ⱪilip kǝlgǝn, ular xularƣa beⱪinip baj, olpan wǝ pariⱪini tapxurup kǝlgǝnikǝn.
I moćni su kraljevi kraljevali u Jeruzalemu, koji su gospodarili svime s onu stranu Rijeke: njima se plaćao danak, porez i carina.
21 Əmdi silǝr buyruⱪ qüxürüp u hǝlⱪni ixtin tohtitinglar, mǝndin baxⱪa yarliⱪ qüxürülmigüqǝ, bu xǝⱨǝrni yengiwaxtin ⱪurup qiⱪixⱪa bolmaydiƣanliⱪi uⱪturunglar.
Zapovjedite, dakle, da se prekine pothvat onih ljudi: taj se grad neće zidati dok ja o tome ne odlučim.
22 Bu ixni ada ⱪilmay ⱪelixtin pǝhǝs bolunglar; padixaⱨlarƣa ziyan kǝltüridiƣan apǝt nemixⱪa küqiyiweridikǝn?».
Čuvajte se svakog propusta u postupku, da ne bi zlo poraslo na štetu kraljeva.”
23 Padixaⱨ Artahxaxtaning yarliⱪining kɵqürülmisi Rǝⱨumƣa, diwan begi Ximxay ⱨǝm ularning ⱨǝmraⱨliriƣa oⱪup berilixi bilǝnla, ular alman-talman Yerusalemdiki Yǝⱨudalarning ⱪexiƣa qiⱪip, ⱨǝrbiy küq ixlitip, ularni ixni tohtitixⱪa mǝjbur ⱪildi.
Pošto je prijepis otpisa kralja Artakserksa pročitan pred Rehumom, upraviteljem, Šimšajem, tajnikom, i pred njihovim drugovima, oni brzo odoše u Jeruzalem k Judejcima te im oružanom snagom zabraniše radove.
24 Xuning bilǝn Yerusalemdiki Hudaning ɵyidiki ixlar tohtidi; ix taki Pars padixaⱨi Darius tǝhtkǝ qiⱪip ikkinqi yiliƣiqǝ tohtaƣliⱪ ⱪaldi.
Tako su obustavljeni poslovi oko gradnje Doma Božjega u Jeruzalemu. Bili su prekinuti sve do druge godine kraljevanja Darija, perzijskoga kralja.
