< Batur Hakimlar 4 >

1 Emdi Ehud wapat bolghandin kéyin Israillar Perwerdigarning neziride yene rezil bolghanni qilghili turdi.
Pea naʻe toe fai kovi ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he ʻao ʻo Sihova, hili ʻene mate ʻa ʻEhuti.
2 Shuning bilen Perwerdigar ularni Qanaaniylarning padishahi Yabinning qoligha tashlap berdi. Yabin Hazor shehiride seltenet qilatti; uning qoshun serdarining ismi Siséra bolup, u Haroshet-Goyim dégen sheherde turatti.
Pea naʻe fakatau ʻakinautolu ʻe Sihova ki he nima ʻo Sapini, ko e tuʻi ʻo Kēnani, ʻaia naʻe pule ʻi Hasoa; ko e ʻeiki ʻoe tau ʻaʻana ko Sisela, ʻaia naʻe nofo ʻi Haloseti ʻoe ngaahi kolo taʻelotu.
3 Israillar Perwerdigargha nale-peryad kötürdi, chünki Yabinning toqquz yüz tömür jeng harwisi bolup, Israillargha yigirme yildin buyan tolimu zulum qilip kelgenidi.
Pea naʻe tangi ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Sihova: he naʻe ʻiate ia ʻae saliote ʻaione ʻe hivangeau; pea naʻa ne fakamamahi lahi ki he fānau ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe uofulu.
4 U waqitta Lapidotning xotuni Deborah dégen ayal peyghember Israilgha hakim idi.
Pea ko Tepola, ko e fefine palōfita, ko e uaifi ʻo Lapetoti, naʻa ne fakamaauʻi ʻa ʻIsileli ʻi he kuonga ko ia.
5 U Efraim taghliqidiki Ramah bilen Beyt-Elning otturisidiki «Deborahning xorma derixi»ning tüwide olturatti; barliq Israillar dewaliri toghrisida höküm sorighili uning qéshigha kéletti.
Pea naʻe nofo ia ʻi he lolo ponga, ʻi he vahaʻa ʻo Lama mo Peteli ʻi he moʻunga ʻo ʻIfalemi: pea naʻe ʻalu hake kiate ia ʻae fānau ʻa ʻIsileli ki he fakamaau.
6 U adem ewetip Naftali yurtidiki Kedeshtin Abinoamning oghli Baraqni chaqirtip kélip, uninggha: — Mana, Israilning Xudasi Perwerdigar [mundaq] emr qilghan emesmu?! U: — Sen bérip Naftalilar qebilisi hem Zebulun qebilisidin on ming ademni özüng bilen bille élip Tabor téghigha chiqqin;
Pea naʻe fekau ʻe ia ʻo ui kia Pelaki ko e foha ʻo ʻApinoami mei Ketesi-Nafitali, ʻo ne pehē kiate ia, “ʻIkai kuo fekau ʻe Sihova ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻo pehē, ‘ʻAlu ʻo ʻunuʻunu atu ki he moʻunga ko Tepoa, pea ke ʻave ʻae kau tangata ʻe toko mano ʻi he fānau ʻa Nafitalai pea ʻi he fānau ʻa Sepuloni?
7 shuning bilen Men Yabinning qoshun serdari Sisérani jeng harwiliri we qoshunliri bilen qoshup Kishon éqinining boyigha, séning qéshinggha barghusi niyetke sélip, uni qolunggha tapshurimen dégen, — dédi.
Pea te u toho ki he vaitafe ko Kisoni ʻa Sisela, ko e ʻeikitau ʻoe kautau ʻo Sapini, mo ʻene ngaahi saliote mo hono fuʻu kakai; pea te u tukuange ia ki ho nima.’”
8 Baraq uninggha: — Eger sen men bilen bille barsang, menmu barimen. Sen men bilen barmisang, menmu barmaymen! — dédi.
Pea naʻe pehē ʻe Pelaki kiate ia, “Kapau te ta ō mo koe, pea te u ʻalu: pea kapau ʻe ʻikai te ta ō mo koe, pea ʻe ʻikai te u ʻalu.”
9 Deborah jawaben: — Maqul, men sen bilen barsam baray; halbuki, sepiring sanga héch shan-sherep keltürmeydu; chünki Perwerdigar Sisérani bir ayal kishining qoligha tapshuridu, — dédi. Shuning bilen Deborah qopup Baraq bilen bille Kedeshke mangdi.
Pea pehē ʻe ia, “Te ta ō moʻoni mo koe: ka ko e moʻoni ko e fononga ni ʻoku ke ʻalu ai ʻe ʻikai te ke ongolelei ai koe; koeʻuhi ʻe fakatau ʻe Sihova ʻa Sisela ki he nima ʻo ha fefine.” Pea naʻe tuʻu hake ʻa Tepola, ʻo na ō mo Pelaki ki Ketesi.
10 Baraq Zebulunlar we Naftalilarni Kedeshke chaqirtti; shuning bilen on ming adem uninggha egeshti; Deborahmu uning bilen chiqti
Pea naʻe ui ʻe Pelaki ke haʻu ki Ketesi ʻa Sepuloni mo Nafitalai; pea naʻe ʻalu hake ia mo e kau tangata ʻe tokotaha mano naʻe muimui ʻiate ia: pea naʻe ʻalu hake ʻa Tepola mo ia.
11 (shu chaghda kéniylerdin bolghan Heber özini Musaning qéynatisi Hobabning neslidin bolghan kéniylerdin ayrip chiqip, Kedeshning yénidiki Zaanaimning dub derixining yénida chédir tikkenidi).
Pea ko Hepa ko e tangata Kena, ʻaia naʻe ʻi he fānau ʻa Hopapi ko e tamai ʻi he fono ʻa Mōsese, kuo ne fakamavahe ia mei he kau Kena, ʻo ne fokotuʻu hono fale fehikitaki ʻi he toafa ko Seaneimi, ʻaia ʻoku ʻi Ketesi.
12 Emdi Siséragha: — Abinoamning oghli Baraq Tabor téghigha chiqiptu, dégen xewer yetküzüldi.
Pea naʻa nau fakahā kia Sisela ʻae ʻalu hake ʻa Pelaki ko e foha ʻo ʻApinoami ki he moʻunga ko Tepoa.
13 Shuni anglap Siséra barliq jeng harwilirini, yeni toqquz yüz tömür jeng harwisini we barliq eskerlirini yighip, Haroshet-Goyimdin chiqip, Kishon éqinining yénida toplidi.
Pea naʻe tānaki fakataha ʻe Sisela ʻa ʻene ngaahi saliote ʻaione ʻe hivangeau, pea mo e kakai kotoa pē naʻe ʻiate ia, mei Haloseti ʻoe ngaahi kolo taʻelotu ʻo ʻalu ki he vai lahi ʻo Kisoni.
14 Deborah Baraqqa: — Qopqin; bügün Perwerdigar Sisérani séning qolunggha tapshuridighan kündür. Mana, Perwerdigar aldingda yol bashlighili chiqti emesmu?! — dédi. Shuni déwidi, Baraq we on ming adem uninggha egiship Tabor téghidin chüshti.
Pea pehē ʻe Tepola kia Pelaki, “Tuʻu hake, he ko e ʻaho ko eni kuo tukuange ʻe Sihova ʻa Sisela ki ho nima: ʻikai kuo ʻalu muʻomuʻa ʻa Sihova ʻiate koe?” Ko ia naʻe ʻalu hifo ai ʻa Pelaki mei he moʻunga ko Tepoa, pea muimui ʻiate ia ʻae kau tangata ʻe tokotaha mano.
15 Perwerdigar Sisérani, uning hemme jeng harwiliri we barliq qoshunini qoshup Baraqning qilichi aldida tiripiren qildi; Siséra özi jeng harwisidin chüshüp, piyade qéchip ketti.
Pea naʻe veuveuki ʻe Sihova ʻa Sisela mo ʻene ngaahi saliote, mo ʻene tau kotoa pē, ʻaki ʻae mata ʻoe heletā ʻi he ʻao ʻo Pelaki: ko ia naʻe hifo ai ʻa Sisela mei heʻene saliote, pea hola ʻi hono vaʻe ke mamaʻo.
16 Baraq jeng harwilirini we qoshunni Haroshet-Goyimgiche qoghlap bardi; Siséraning barliq qoshuni qilich astida yiqildi, birimu qalmidi.
Ka naʻe tuli ʻe Pelaki ki he ngaahi saliote, mo e tau, ki Haloseti ʻoe ngaahi kolo taʻelotu: pea naʻe tō ʻae tau kotoa pē ʻa Sisela ki he mata ʻoe heletā: pea naʻe ʻikai fakatoe ha tangata.
17 Lékin Siséra piyade qéchip, Kéniylerdin bolghan Heberning ayali Yaelning chédirigha bardi; chünki Hazorning padishahi Yabin bilen Kéniylerdin bolghan Heberning jemeti otturisida dostluq alaqisi bar idi.
Ka ko e moʻoni naʻe hola ke mamaʻo ʻa Sisela ʻi hono vaʻe ki he fale ʻo Saeli ko e uaifi ʻo Hepa ko e tangata Kena; he naʻe melino ʻa Sapini ko e tuʻi ʻo Hasoa mo e fale ʻo Hepa ko e tangata Kena.
18 Yael Sisérani qarshi élishqa chiqip uninggha: — Ey xojam, kirgine! Qorqma, méningkige kirgin, dédi. Shuning bilen Siséra uning chédirigha kirdi, u uning üstige yotqan yépip qoydi.
Pea naʻe ʻalu kituʻa ʻa Saeli ke fakafetaulaki kia Sisela, ʻo ne pehē kiate ia, “Afe mai, ʻE hoku ʻeiki, afe mai kiate au; ʻoua naʻa manavahē.” Pea ʻi heʻene afe kiate ia ki he fale naʻa ne ʻufiʻufi ʻaki ʻe ia ia ʻae pulupulu.
19 U uninggha: — Men ussap kettim, manga bir otlam su bergine, déwidi, ayal bérip süt tulumini échip, uninggha ichküzüp, andin yene uni yépip qoydi.
Pea pehē ʻe ia kiate ia, “ʻOku ou kole kiate koe, tuku mai ha vai siʻi ke u inu; he ʻoku ou fieinua.” Pea naʻe toʻo ʻe ia ʻae hina huʻahuhu, ʻo ne ʻatu ia ke ne inu, pea ʻufiʻufi ʻe ia ia.
20 Andin Siséra uninggha: — Sen chédirning ishikide saqlap turghin. Birkim kélip sendin: — Bu yerde birersi barmu, dep sorisa, yoq dep jawab bergin, — dédi.
Pea toe lea ʻe ia kiate ia, “Tuʻu ʻi he matapā ʻoe fale, pea ʻe pehē, kapau ʻe haʻu ha tangata ʻo fehuʻi kiate koe, ʻo pehē, “ʻOku ʻi heni ha tangata,” pea ke pehē ai ʻe koe, “ʻOku ʻikai.”
21 Emdi Heberning ayali Yael qopup, bir chédir qozuqini élip, qolida bolqini tutqiniche shepe chiqarmay uning qéshigha bardi; u hérip ketkechke, qattiq uxlap ketkenidi. Yael uning chékisige qozuqni shundaq qaqtiki, qozuq chékisidin ötüp yerge kirip ketti. Buning bilen u öldi.
Pea naʻe toʻo ʻe Saeli ko e uaifi ʻo Hepa ʻae faʻo ʻoe fale, pea toʻo ʻae hamala ʻi hono nima, pea naʻe ʻalu fakaʻeteʻete ia kiate ia, pea tuki ʻae faʻo ki hono ʻulu ke ʻasi ʻo fakamaʻu ʻaki ia ki he kelekele: he naʻe maʻu pe ʻene mohe, pea naʻa ne ongosia. Pea naʻe mate ai ia.
22 Shu chaghda, Baraq Sisérani qoghlap keldi, Yael aldigha chiqip uninggha: — Kelgin, sen izdep kelgen ademni sanga körsitey, — dédi. U uning chédirigha kirip qariwidi, mana Siséra ölük yatatti, qozuq téxiche chékisige qéqiqliq turatti.
Pea vakai, ʻi he tuli ʻe Pelaki ʻa Sisela, naʻe ʻalu kituʻa ʻa Saeli ke fakafetaulaki kiate ia, ʻo ne pehē kiate ia, “Haʻu, pea te u fakahā kiate koe ʻae tangata ʻoku ke kumi.” Pea ʻi heʻene hū mo ia, vakai, kuo tuku ʻi ai ʻa Sisela kuo mate, pea naʻe ʻi hono ʻulu ʻae faʻo.
23 Shundaq qilip, Xuda shu küni Qanaan padishahi Yabinni Israillarning aldida töwen qildi.
Naʻe pehē ʻae fakavaivai ʻe he ʻOtua ʻi he ʻaho ko ia ʻa Sapini ko e tuʻi ʻo Kēnani ʻi he ʻao ʻoe fānau ʻa ʻIsileli.
24 Shu waqittin tartip Israillar barghanséri küchiyip, Qanaan padishahi Yabindin üstünlükni igilidi; axirda ular Qanaan padishahi Yabinni yoqatti.
Pea naʻe fakamonūʻia ʻo mālohi ʻae nima ʻoe fānau ʻa ʻIsileli kia Sapini ko e tuʻi ʻo Kēnani, ʻo aʻu ki heʻenau fakaʻauha ʻa Sapini ko e tuʻi ʻo Kēnani.

< Batur Hakimlar 4 >