< 1 Samuel 9 >

1 Ɔbarima ɔdefoɔ bi a ɔdi mu tenaa ase a na ne din de Kis na ɔfiri Benyamin abusuakuo mu. Na ɔyɛ Abiel babarima, na ne nana ne Seror a ɔfiri Bekorat fie ne Afia abusua mu.
Pea naʻe ai ʻae tangata ʻo Penisimani, ko Kisi hono hingoa, ko e foha ʻo ʻApieli, ko e foha ʻo Siloa, ko e foha ʻo Pikolati, ko e foha ʻo ʻAfia ko e tangata Penisimani, ko e tangata mālohi.
2 Na ne babarima Saulo ho yɛ fɛ yie sene obiara wɔ Israel. Na ɔware sene obiara firi nʼabati kɔsi ne tiri so wɔ asase no so.
Pea naʻe ʻiate ia ʻae foha ko Saula hono hingoa, ko e tangata talavou lelei, mo toulekeleka: pea naʻe ʻikai ha tangata ʻi he fānau ʻa ʻIsileli naʻe lelei hake ʻiate ia: mei hono uma ʻo fai ki ʻolunga naʻe māʻolunga lahi taha pe ia ʻi he kakai kotoa pē.
3 Ɛda bi Kis mfunumu yeraeɛ, na ɔka kyerɛɛ Saulo sɛ, “Fa asomfoɔ no mu baako, na wone no nkɔhwehwɛ mfunumu no.”
Pea naʻe hē ʻae fanga ʻasi ʻa Kisi ko ʻene tamai. Pea naʻe pehē ʻe Kisi kia Saula ko hono foha, “Ko eni ke ke ʻave ʻae tokotaha ʻoe kau tamaioʻeiki, pea ke ʻalu ʻo kumi ʻae fanga ʻasi.”
4 Enti, Saulo faa asomfoɔ no mu baako. Wɔkɔfaa Efraim bepɔ asase, Salisa asase, Saalim fam ne Benyamin asase nyinaa so, nanso wɔanhunu mfunumu no baabiara.
Pea naʻe ʻalu ia, ʻo ʻasi ʻi he moʻunga ʻo ʻIfalemi, ʻo ne ʻosiki ʻae fonua ʻo Salisa, ka naʻe ʻikai te na ʻilo ʻakinautolu: pea naʻa na toki ō ʻo ʻasi ʻi he fonua ʻo Salima, pea naʻe ʻikai tenau ʻi ai: pea ʻalu ia ʻo ʻasi ʻi he fonua ʻoe kakai Penisimani, ka naʻe ʻikai te na ʻilo ʻakinautolu.
5 Na wɔduruu Suf mansini mu no, Saulo ka kyerɛɛ ɔsomfoɔ a ɔka ne ho no sɛ, “Bra, ma yɛnsane nkɔ baabi a yɛfiri baeɛ, na ebia, mʼagya agyae mfunumu no ho dwene, ɛredwene yɛn ho mmom.”
Pea ʻi he ʻena hoko ki he fonua ʻo Sufi, naʻe pehē ʻe Saula ki heʻene tamaioʻeiki naʻe ʻiate ia, “Ke ta tafoki; telia naʻa tuku ʻe heʻeku tamai ʻene tokanga ki he fanga ʻasi, pea hoko ʻo tokanga kiate kitaua.”
6 Nanso, ɔsomfoɔ no buaa sɛ, “Manya adwene bi, Onyame onipa bi te kuro yi mu a wɔbu no yie. Na asɛm biara a ɔbɛka nso ba mu. Ma yɛnkɔ ne hɔ seesei ara, ebia ɔbɛtumi akyerɛ yɛn baabi a ɛsɛ sɛ yɛfa.”
Pea naʻe pehē ʻe ia kiate ia, “Vakai mai, ʻoku ʻi he kolo ni ʻae tangata ʻoe ʻOtua, pea ko e tangata ongoongolelei ia; ʻoku hoko moʻoni ʻaia kotoa pē ʻoku ne lea ki ai: pea ko eni ke ta ō ki ai; heiʻilo pe te ne faʻa fakahā mai hota hala ke ta ō ai.”
7 Saulo buaa no sɛ, “Yɛnni hwee a yɛbɛtumi de akyɛ saa ɔbarima no, yɛn nnuane mpo asa, yɛnni biribiara a yɛde bɛma no.”
Pea naʻe pehē ai ʻe Saula ki heʻene tamaioʻeiki, “Kae vakai, kapau te ta ō, ko e hā te ta ʻave ki he tangata? He kuo ʻosi ʻae mā ʻi heʻeta ngaahi ipu, pea ʻoku ʻikai ha meʻaʻofa ke ʻatu ki he tangata ʻoe ʻOtua: ko e hā ʻoku ta maʻu?”
8 Ɔsomfoɔ no buaa no bio sɛ, “Hwɛ! Mewɔ dwetɛ gram mmiɛnsa. Yɛbɛtumi de ama no, na yɛahwɛ deɛ ɛbɛsie.”
Pea naʻe toe lea ʻae tamaioʻeiki kia Saula, ʻo pehē, “Vakai, ʻoku ʻiate au hono fā ʻoe vahe ʻoe sikeli siliva: te u ʻatu ia ki he tangata ʻoe ʻOtua, ke ne fakahā hota hala.”
9 (Saa ɛberɛ no, sɛ nnipa rekɔbisa Onyankopɔn hɔ adeɛ a, wɔka sɛ, “Momma yɛnkɔbisa ademuhununi” ɛfiri sɛ, saa ɛberɛ no na wɔfrɛ adiyifoɔ ademuhunufoɔ.)
(ʻI he ʻalu ha tangata ʻi muʻa ʻi ʻIsileli ke fehuʻi ki he ʻOtua, naʻe lea ia ʻo pehē, “Haʻu ke tau ō ki he tangata kikite: he ko ia ʻoku ui ni ko e Palōfita, naʻe ui ia ʻi muʻa ko e tangata kikite.”)
10 Saulo penee so ka kyerɛɛ ne ɔsomfoɔ no sɛ, “Ɛyɛ, ma yɛnsɔ nhwɛ!” Enti, wɔsii mu kɔɔ kuro a Onyame onipa wɔ mu no so.
Pea naʻe pehē ʻe Saula ki heʻene tamaioʻeiki, “ʻOku lelei hoʻo lea, haʻu ke ta ō.” Ko ia ne na ō ai ki he kolo ʻaia naʻe ʻi ai ʻae tangata ʻoe ʻOtua.
11 Wɔreforo bepɔ bi akɔ kuro no mu no, wɔhyiaa mmabaawa bi a wɔrekɔsa nsuo. Enti, Saulo ne ne ɔsomfoɔ no bisaa wɔn sɛ “Ademuhununi no wɔ ha ɛnnɛ?”
Pea ʻi heʻena ʻohake ʻi he moʻunga ki he kolo, naʻa na ʻilo ʻae kau finemui naʻe ʻalu ke ʻutu vai, pea ne na pehē kiate kinautolu, “ʻOku ʻi heni ʻae tangata kikite?”
12 Wɔbuaa sɛ, “Aane. Momfa ɛkwan yi so tee, na mobɛhunu sɛ ɔte kuro no apono ano hɔ. Ɔrebɛduru ha ara nie, na ɔno nso rebɛbɔ ɔmanfoɔ afɔdeɛ no bi wɔ bepɔ no so hɔ.
Pea naʻa nau tali ʻakinaua, ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ia; vakai, ʻoku ʻalu muʻomuʻa ia ʻiate kimoua: mo fakatoʻotoʻo, he naʻe haʻu he ʻaho ni ia ki he kolo; he ʻoku ai ʻae kātoanga ʻae kakai he ʻaho ni ʻi he potu māʻolunga:
13 Monka mo ho nkɔto no, ansa na waforo akɔ bepɔ no so akɔdidi. Nnipa no mfiri aseɛ nnidi kɔsi sɛ ɔbɛhyira aduane no so.”
‌ʻI hoʻomo hoko ki he kolo, te mo ʻilo leva ia, ʻi he teʻeki ke ʻalu hake ia ki he potu māʻolunga ke kai: koeʻuhi ʻe ʻikai kai ʻe he kakai kaeʻoua ke hoko ange ia, he ʻoku ne tāpuaki ʻae feilaulau; pea hili ia, ʻe toki kai ʻakinautolu naʻe tala ki ai. Ko ia mo ʻohake eni; he ko e feituʻulaʻā eni te mo ʻilo ia.”
14 Enti, wɔkɔɔ kuro no mu. Na wɔrewura apono no mu no, na Samuel ani kyerɛ wɔn so a ɔrekɔforo bepɔ no.
Pea naʻa na ʻohake ki he kolo: pea ʻi heʻena hoko hake ki he kolo, vakai, naʻe hū kituʻa ʻa Samuela kiate kinaua, koeʻuhi ke ʻalu hake ki he potu māʻolunga.
15 Na Awurade aka akyerɛ Samuel, ɛda a atwam no sɛ,
Ka ko eni kuo ʻosi hono fakahā ʻe Sihova ki he telinga ʻo Samuela ʻi he ʻaho naʻe muʻa ʻi he hoko atu ʻa Saula, ʻo pehē,
16 “Ɔkyena sɛsɛɛ, mɛsoma obi afiri Benyamin asase so. Sra no ngo, na ɔmmɛyɛ me nkurɔfoɔ Israelfoɔ kannifoɔ. Ɔbɛgye wɔn afiri Filistifoɔ nsam. Mede ahummɔborɔ ahwɛ me nkurɔfoɔ, na mate wɔn sufrɛ.”
“Feʻunga mo e feituʻulaʻā ni ʻapongipongi te u fekau kiate koe ʻae tangata mei he fonua ʻo Penisimani, pea te ke fakanofo ia ko e ʻeiki ki hoku kakai ko ʻIsileli, koeʻuhi ke ne fakamoʻui hoku kakai mei he nima ʻoe kau Filisitia: he kuo u vakai ki hoku kakai, koeʻuhi kuo hoko hake ʻenau tangi kiate au.”
17 Ɛberɛ a Samuel hunuu Saulo ara pɛ, Awurade kaa sɛ, “Yei ne ɔbarima a mekaa ne ho asɛm kyerɛɛ wo no. Ɔno na ɔbɛdi me nkurɔfoɔ so no.”
Pea ʻi he mamata ʻa Samuela kia Saula, naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia, “Vakai ko e tangata eni ʻaia ne u lea ai kiate koe! Ko ia ia te ne pule ki hoku kakai.”
18 Ɛhɔ ara, Saulo kɔɔ Samuel nkyɛn wɔ abɔntenpono no ano kɔbisaa no sɛ, “Wobɛtumi akyerɛ me baabi a ademuhununi no fie wɔ anaa?”
Pea naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Saula kia Samuela ʻi he matapā, ʻo ne pehē, “ʻOku ou kole kiate koe ke ke tala mai, ko e fē ʻae fale ʻoe tangata kikite?”
19 Samuel buaa sɛ, “Mene adehunumuni no. Di mʼanim ɛkan wɔ bepɔ no so, kɔ baabi a wɔbɔ afɔdeɛ hɔ, na yɛn nyinaa bɛdidi wɔ hɔ. Anɔpa, mɛkyerɛ wo deɛ wopɛ sɛ wohunu, na magya wo ɛkwan.
Pea naʻe tali ʻe Samuela ʻa Saula, ʻo pehē, “Ko au ko e tangata kikite: ke ke ʻalu muʻomuʻa ʻiate au ki he potu māʻolunga, he te tau kai mo au he ʻaho ni, pea te u tuku koe ke ʻalu ʻapongipongi, pea te u tala kiate koe ʻaia kotoa pē ʻoku ʻi ho loto.
20 Na mfunumu a wɔyeraeɛ nnansa ne ɛnnɛ no, mma wɔn ho asɛm nha wo koraa, ɛfiri sɛ, wɔahunu wɔn. Na mepɛ sɛ meka kyerɛ wo sɛ, Israel anidasoɔ nyinaa yɛ wo ne wo fiefoɔ.”
Pea ko e meʻa ʻi he fanga ʻasi ʻaia naʻe hē ʻi he ʻaho ʻe tolu kuo hili, ʻoua naʻa tokanga ho loto ki ai; he kuo ʻilo ʻakinautolu. Pea ʻoku tau kia hai ʻae holi ʻa ʻIsileli kotoa pē? ʻIkai ʻoku ʻiate koe, pea ki he fale kotoa pē ʻo hoʻo tamai?”
21 Saulo buaa sɛ, “Mefiri Benyamin a ɛyɛ abusua ketewa koraa wɔ mmusuakuo no mu. Na me fie nso yɛ ketewa koraa wɔ Benyamin mmusua no nyinaa mu. Na adɛn enti na woka yei kyerɛ me?”
Pea naʻe tali ʻe Saula ʻo pehēange, “ʻIkai ko e tangata Penisimani au ʻi he faʻahinga ʻoku siʻi hifo ʻi he ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli? Pea ko hoku fale ko e siʻi taha pe ʻi he ngaahi fale ʻoe faʻahinga ʻo Penisimani? Pea ko e hā ʻoku ke lea pehē ai kiate au?”
22 Enti, Samuel de Saulo ne ne ɔsomfoɔ no baa asa so hɔ. Ɔmaa wɔtenaa wɔn a wɔato nsa afrɛ wɔn no ɛpono ti, de hyɛɛ wɔn animuonyam wɔ nnipa dodoɔ bɛyɛ sɛ aduasa no anim.
Pea naʻe ʻave ʻe Samuela ʻa Saula mo ʻene tamaioʻeiki, ʻo ne ʻomi ʻakinaua ki he potu fale kuo teuteu, ʻo ne fakanofo ʻakinaua ʻi he potu lahi taha pe ʻiate kinautolu naʻe tala, ʻaia ko e toko tolungofulu nai.
23 Samuel ka kyerɛɛ osoodoni no sɛ, “Fa ɛnam sini a mede maa wo no bra, deɛ wɔde asie ama deɛ wɔrehyɛ no animuonyam no.”
Pea naʻe pehē ʻe Samuela ki he ngaohi kai, “ʻOmi ʻae tufakanga naʻaku ʻatu kiate koe, ʻaia naʻaku lea ki ai kiate koe, Tuku pe ia ʻo tauhi.”
24 Enti, osoodoni no de ba bɛtoo Saulo anim. Samuel kaa sɛ, “Di deɛ wɔde asi wʼanim no. Mede sie maa wo ansa na mereto nsa afrɛ afoforɔ yi.” Enti Saulo ne Samuel didiiɛ.
Pea naʻe toʻo ʻe he ngaohi kai ʻae alanga muʻa, mo ia naʻe ʻi ai, ʻo tuku ia ʻi he ʻao ʻo Saula. Pea naʻe pehē ʻe Samuela, “Vakai, ko ia ʻoku toe ke tuku ia ʻi ho ʻao, pea ke kai: he naʻe tauhi ia kiate koe ʻo aʻu ki he feituʻulaʻā ni talu ʻeku pehē, kuo u tala ki he kakai.” Pea ko ia naʻe kai ʻe Saula mo Samuela ʻi he ʻaho ko ia.
25 Apontoɔ no akyi a wɔsane baa kuro no mu no, Samuel de Saulo kɔɔ atifi dan mu kɔsiesie daberɛ maa no.
Pea ʻi heʻenau ʻalu hifo mei he potu māʻolunga ki he kolo, naʻe alea ʻa Samuela mo Saula ʻi he tuʻa fale.
26 Adeɛ kyee anɔpa no, Samuel kɔɔ Saulo nkyɛn kɔfrɛɛ no sɛ, “Sɔre! Anka ɛsɛ sɛ saa ɛberɛ yi wonam ɛkwan so.” Enti, Saulo siesiee ne ho na ɔne Samuel nyinaa bɔɔ mu firii efie hɔ.
Pea naʻa nau tuʻu hengihengi hake pea feʻunga mo e maʻa ʻae ʻaho, naʻe ui ʻe Samuela ke ʻalu hake ʻa Saula ki he tuʻa fale, ʻo pehē, “Tuʻu hake koeʻuhi ke u tuku koe ke ke ʻalu.” Pea naʻe tuʻu hake ʻa Saula, pea naʻa na ō kituʻa fakatouʻosi pe, ʻaia mo Samuela ki he mamaʻo.
27 Wɔduruu kurotia no, Samuel ka kyerɛɛ Saulo sɛ ɔnsoma ne ɔsomfoɔ no nni wɔn ɛkan. Ɔsomfoɔ no kɔeɛ no, Samuel kaa sɛ, “Tena ha, ɛfiri sɛ, Onyankopɔn de nkra sononko bi ama me a, ɛsɛ sɛ meka kyerɛ wo.”
Pea ʻi heʻena ʻohifo ki hono ngataʻanga ʻoe kolo, naʻe pehē ʻe Samuela kia Saula, “Fekau ki he tamaioʻeiki ke ʻalu muʻomuʻa ʻiate kitaua, (pea naʻe ʻalu atu ia, ) ka ke tuʻumaʻu pe ʻa koe, koeʻuhi ke u fakahā kiate koe ʻae folofola ʻae ʻOtua.”

< 1 Samuel 9 >