< Selemaia 48 >

1 ‌ʻOku folofola pehē ʻe Sihova ʻoe ngaahi kautau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli ki Moape; “ʻE malaʻia ʻa Nipo! He kuo maumau ia: kuo veuveuki mo kapa ʻa Kiliateimi: pea kuo maveuveu mo puputuʻu ʻa Misikapi.
Now it came to pass in the seventh month that Ismael the son of Nathanias the son of Eleasa of the seed royal, came, and ten men with him, to Godolias to Massepha: and they ate bread there together.
2 ‌ʻE ʻikai toe fakaongolelei ʻa Moape: kuo nau fakakaukau kovi ki ai ʻi Hesiponi; ([ʻo pehē], ) ‘Ke tau tuʻusi ia ke ʻoua naʻa kei puleʻanga ia.’ Pea ʻe tuʻusi foki ʻa koe Matimena: ʻe tuli koe ʻe he heletā.
And Ismael rose up, and the ten men that were with him, and smote Godolias, whom the king of Babylon had appointed [governor] over the land,
3 Kuo ongo mai ʻae leʻo ʻoe tangi mei Holonaimi, ‘Ko e maumauʻi mo e fakaʻauha lahi.’
and all the Jews that were with him in Massepha, and all the Chaldeans that were found there.
4 Kuo fakaʻauha ʻa Moape; kuo tangi ke ongo ʻa hono kakai iiki.
And it came to pass on the second day after he had smitten Godolias, and no man knew [of it],
5 Koeʻuhi ʻi he ʻalu hake ʻa Luiti te nau ʻalu hake mo e tangi maʻuaipē: he kuo fanongo ʻae fili ki he tangi ʻoe fakaʻauha ʻi he ʻalu hifo ʻa Holonaimi.
that there came men from Sychem, and from Salem, and from Samaria, [even] eighty men, having their beards shaven, and their clothes rent, and beating their breasts, and [they had] manna and frankincense in their hands, to bring [them] into the house of the Lord.
6 Mou hola, pea fakahaofi hoʻomou moʻui, ka te mou hangē ko e ʻakau taʻehanolau ʻi he toafa.
And Ismael went out to meet them; [and] they went on and wept: and he said to them, Come in to Godolias.
7 “He koeʻuhi kuo ke falala ki hoʻo ngaahi ngāue, mo hoʻo ngaahi koloa, ʻe lavaʻi ai foki koe: pea ʻe ʻalu ki he fakapōpula ʻa Kimosi, mo ʻene kau taulaʻeiki mo hono houʻeiki fakataha.
And it came to pass, when they had entered into the midst of the city, [that] he slew them [and cast them] into a pit.
8 Pea ʻe hoko ʻae tangata maumau ki he kolo kotoa pē, pea ʻe ʻikai ʻaupito hao ha kolo ʻe taha: ʻe malaʻia ʻae teleʻa, pea ʻe fakaʻauha mo e toafa, ʻo hangē ko e folofola ʻa Sihova.
But ten men were found there, and they said to Ismael, Slay us not: for we have treasures in the field, wheat and barley, honey and oil. So he passed by, and slew them not in the midst of their brethren.
9 Foaki ʻae kapakau ki Moape, koeʻuhi ke ne hola ʻo ʻalu: he kuo lala hono ngaahi kolo, pea ʻoku ʻikai ha taha ke nofo ai.”
Now the pit into which Ismael cast all whom he smote, is the great pit, which king Asa had made for fear of Baasa king of Israel: [even] this Ismael filled with slain men.
10 “ʻE malaʻia ia ʻoku ne fai ʻae ngāue ʻa Sihova ʻi he kākā, pea ʻe malaʻia ia ʻoku taʻofi ʻene heletā mei he toto.
And Ismael brought back all the people that were left in Massepha, and the king's daughter, whom the captain of the guard had committed in charge to Godolias the son of Achicam: and he went away beyond the children of Ammon.
11 “Kuo fakafiemālie ʻa Moape talu ʻene kei siʻi, pea kuo toka hifo ki hono takele, pea naʻe ʻikai fakatafe mei he ipu ki he ipu, pea naʻe ʻikai ʻave ia ki he fakapōpula: ko ia ʻoku maʻu ʻiate ia hono ifo, pea ʻoku ʻikai fakakehe hono nanamu.
And Joanan the son of Caree, and all the leaders of the host that were with him, heard of all the evil deeds which Ismael had done.
12 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “Vakai, ʻoku haʻu ʻae ngaahi ʻaho, ʻaia te u fekau ai ʻae kau fakahē, pea te nau fakahēʻi ia, pea fakatafe ʻene ngaahi ipu, pea maumau ʻenau ngaahi hina.
And they brought all their army, and went to fight against him, and found him near much water in Gabaon.
13 Pea ʻe mā ʻa Moape ia Kimosi, ʻo hangē ko e mā ʻae fale ʻo ʻIsileli ki Peteli ko honau falalaʻanga.
And it came to pass, when all the people that was with Ismael saw Joanan, and the leaders of the host that was with him,
14 “Pea ʻoku fēfē hoʻomou lea pehē, ‘ʻOku mau mālohi ko e kau tangata mālohi ki he tau?’
that they returned to Joanan.
15 Kuo maumau ʻa Moape, pea kuo ʻalu hake ia ʻi hono ngaahi kolo, pea kuo ʻalu hifo ki he tāmateʻi ʻa hono kau talavou kuo fili,” ʻoku pehē, ʻe he tuʻi, ʻaia ko hono huafa ko Sihova ʻoe ngaahi kautau.
But Ismael escaped with eight men and went to the children of Ammon.
16 “Kuo ofi ʻene hoko mai ʻae tuʻutāmaki ʻa Moape, pea ʻoku fakatoʻotoʻo mai ʻa hono mamahi.
And Joanan, and all the leaders of the host that were with him, took all the remnant of the people, whom he [had] brought back from Ismael, mighty men in war, and the women, and the other [property], and the eunuchs, whom they [had] brought back from Gabaon:
17 Ko kimoutolu kotoa pē ʻoku nonofo mo ia, mou mamahi koeʻuhi ko ia, pea ko kimoutolu kotoa pē ʻoku ʻilo hono hingoa, mou pehē, ‘ʻOiauē! ʻAe fesiʻi ʻae tokotoko mālohi, pea mo e vaʻa matamatalelei!’
and they departed, and dwelt in Gaberoch-amaa, that is by Bethleem, to go into Egypt, for fear of the Chaldeans:
18 “Ke ke ʻalu hifo mei ho nāunau, pea nofo fieinua, ʻa koe ko e ʻofefine ʻaia ʻoku nofo ʻi Tiponi; he kuo hoko kiate koe ʻae maumau ʻo Moape, pea te ne fakaʻauha hoʻo ngaahi potu mālohi.
for they were afraid of them, because Ismael had smitten Godolias, whom the king of Babylon made [governor] in the land.
19 ‌ʻA koe ʻoku ke nofo ʻi ʻAloeli, Ke ke tuʻu ʻi he veʻehala mo leʻo; pea fehuʻi kiate ia ʻoku hola, pea mo ia ʻoku hao, ʻo pehē, ‘Ko e hā ʻae meʻa kuo fai?’
20 Kuo veuveuki ʻa Moape; he kuo holoki hifo ia: mou tangilāulau pea tangi lahi, mou fakahā ia ʻi ʻAlanoni, kuo maumauʻi ʻa Moape.
21 Kuo hoko ʻae tautea ki he fonua tokalelei; ki Holoni, mo Sehasa, pea mo Mefata.
22 Pea mo Tiponi, mo Nipo, pea mo Petetipilateimi,
23 Pea mo Kiliateimi, mo Petekamuli, pea mo Petemioni,
24 Pea mo Kiliote, mo Posila, pea ki he ngaahi kolo kotoa pē ʻi he fonua ʻo Moape, pe ko e mamaʻo pe ko e ofi.
25 Kuo tuʻusi ʻae nifo ʻo Moape, pea kuo fesiʻi hono nima, ʻoku pehē ʻe Sihova.”
26 “Mou fakakona ia: he kuo ne fakahikihiki ʻe ia ia kia Sihova: ʻe fetafokifokiʻaki foki ʻa Moape ʻi heʻene lua, pea ʻe hoko ia foki ko e manukiʻanga.
27 ‌ʻIkai naʻe hoko ʻa ʻIsileli ko e manukiʻanga kiate koe? Naʻe ʻilo ia mo e kau kaihaʻa? Koeʻuhi talu hoʻo lea ki ai, mo hoʻo hopohopo ʻi he fiefia.
28 Ko kimoutolu ʻoku nofo ʻi Moape, liʻaki ʻae ngaahi kolo, pea nofo ʻi he potu maka, pea mou hangē ko e lupe ʻoku ngaohi hono pununga ʻi he ngutu ʻoe luo.
29 “Kuo tau fanongo ki he fielahi ʻa Moape, (ʻoku fakamanavahē ʻene fielahi) ko ʻene angahiki, mo e fieʻeiki, mo e fakamofutofuta, pea mo e laukau ʻo hono loto.
30 Pea ʻoku pehē ʻe Sihova, “ʻOku ou ʻilo ʻene ʻita ka ʻoku ʻikai te ne faʻa fai; ʻe ʻikai te ne lavaʻi ʻi heʻene ngaahi loi.
31 Ko ia te u tangilāulau koeʻuhi ko Moape, ʻio, te u tangi koeʻuhi ko Moape, kotoa pē; Te u mamahi koeʻuhi ko e kau tangata ʻo Kilihelesi.
32 ‌ʻE vaine ʻo Sipima, te u tangi ʻaki ʻae tangi ʻo Sesa koeʻuhi ko koe: kuo ʻave ho huli ki tahi, ʻo aʻu ki he tahi ʻo Sesa: kuo hoko ʻae maumau ki ho ngaahi fua momoho, pea ki he fua ʻoe vaine.
33 Pea kuo mole ʻae fiefia mo e nekeneka mei he ngoue mahu, pea mei he fonua ʻo Moape; pea kuo u fakangata ʻae uaine ʻi he tataʻoʻanga uaine: ʻe ʻikai fai ha malamalaki ʻaki ʻae kalanga; ʻoku ʻikai ko e kalanga ʻenau kalanga.
34 ‌ʻOku ongoʻi ʻae tangi mei Hesiponi ki ʻIliale, pea kuo ongo atu honau leʻo ʻo aʻu ki Sehasi, mei Soa ʻo aʻu ki Holonaimi, ʻo hangē ko e pulu mui kuo tolu taʻu ʻa ʻene motuʻa: koeʻuhi ʻe liakiʻi ʻae ngaahi vai ʻo Nimilimi.”
35 Ko ia ʻoku pehē ʻe Sihova, “Te u fakangata ʻi Moape, ʻaia ʻoku ne fai ʻae feilaulau ʻi he ngaahi potu māʻolunga, pea mo ia ʻoku tutu meʻa namu kakala ki hono ngaahi ʻotua.
36 Ko ia ʻe tangi hoku loto ʻo hangē ko e ngaahi fangufangu koeʻuhi ko Moape, pea ʻe tangi hoku loto ʻo hangē ko e ngaahi fangufangu koeʻuhi ko e kau tangata ʻo Kilihelesi: koeʻuhi kuo ʻauha ʻae ngaahi koloa kuo ne maʻu.
37 Koeʻuhi ʻe tula ʻae ʻulu kotoa pē, pea ʻe kosi ʻae kava kotoa pē: pea ʻe ʻi he nima kotoa pē ʻae ngaahi tafa, pea mo e tauangaʻa ki he kongaloto.
38 ‌ʻE ai ʻae tangilāulau lahi, ʻi he funga ʻoe ngaahi fale kotoa pē ʻo Moape, pea ʻi hono ngaahi hala: he kuo u maumauʻi ʻa Moape ʻo hangē ko e ipu, ʻaia ʻoku ʻikai fiefia ki ai ha tokotaha,” ʻoku pehē ʻe Sihova.
39 Te nau tangi lahi, ʻo pehē, “ʻOiauē hono maumauʻi hifo ia! ʻOiauē ʻae fulituʻa mai ʻa Moape ʻi heʻene mā! ʻE hoko ʻa Moape ko e manukiʻanga, pea mo e meʻa fakailifia kiate kinautolu kotoa pē ʻoku takatakai ia.”
40 He ʻoku pehē ʻe Sihova; Vakai, te ne puna ʻo hangē ko e ʻikale, pea te ne mafao atu hono kapakau ki Moape.
41 Kuo kapa ʻa Kiliote, pea kuo ilifia ai ʻae ngaahi potu mālohi, pea ʻe hoko ʻi he ʻaho ko ia ʻae loto ʻoe kau tangata mālohi ʻi Moape ʻo hangē ko e loto ʻoe fefine kuo langā.
42 Pea ʻe fakaʻauha ʻae puleʻanga ʻo Moape, koeʻuhi ko e fakahikihiki ia kia Sihova.
43 ‌ʻOku pehē mai ʻe Sihova, ʻa koe ʻoku nofo ʻi Moape, ʻe ʻiate koe ʻae ilifia, mo e luo, pea mo e tauhele.
44 ‌ʻOku pehē ʻe Sihova, “Ko ia ʻoku hola ʻi he manavahē te ne tō ki he luo; pea ko ia ʻe hao mei he luo ʻe moʻua ia ʻi he tauhele: he te u ʻomi kiate ia, ʻio, ki Moape, ʻae taʻu ʻo honau ʻaʻahi.
45 “Naʻe tuʻu ʻi he malumalu ʻo Hesiponi ʻakinautolu naʻe hola ko e meʻa ʻi he mālohi: ka ʻe ʻalu atu ʻae afi mei Hesiponi, pea mo e ulo afi mei he loto Sihoni, pea ʻe fakaʻauha ai ʻae tuliki ʻo Moape, pea mo e tumuʻaki ʻoe ngaahi fonua fakamaveuveu.
46 ‌ʻE Moape, ʻe malaʻia ʻa koe! ʻoku malaʻia ʻae kakai ʻo Kimosi: he kuo ʻave fakapōpula ʻa ho ngaahi foha, pea kuo ʻalu foki ʻa ho ngaahi ʻofefine ki he fakapōpula.
47 Ka ʻoku pehē ʻe Sihova, “Te u liliu ʻae fakapōpula ʻo Moape, ʻi he ngaahi ʻaho ʻamui.” Ko eni ʻae fakamaau ʻo Moape.

< Selemaia 48 >