< San Mateo 26 >

1 Después que hubo dicho todo esto, Jesús le dijo a los discípulos:
Jesu ing ve ak awikhqi ak kqawn coengawh, a hubatkhqi venawh,
2 “Ustedes saben que en dos días es la Pascua, y el Hijo del hombre será entregado y crucificado”.
”Nami sim a myihna, Loentaak poei taw khaw hih voei doeng ni a ngaih hawh hy. Cawh thlanghqing Capa taw thinglam awh taai aham thlang a kut awh pe kawm uh,” tinak khqi hy.
3 Entonces los jefes de los sacerdotes y los ancianos del pueblo se reunieron en el patio de Caifás, el sumo sacerdote.
Cawh khawsoeih boeikhqi ingkaw a hqamcakhqi ce khawsoeih boei soeih Kaiapha a im awh cun uhy.
4 Allí conspiraron para arrestar a Jesús bajo algún pretexto engañoso y matarlo.
Jesu ce zoek nawh am tu coengawh him aham kqawn uhy.
5 Pero dijeron: “no hagamos esto durante el festival para que no haya disturbios en el pueblo”.
Cehlai poei khui awhtaw koeh sai usih, thlang kqeng anglakawh awipungnaak awm hau kaw, ti uhy.
6 Mientras Jesús estaba en la casa de Simón el leproso, en Betania,
Jesu taw Bethany khaw awhkaw mynqai ak neh Simon a im na a awm awh,
7 vino una mujer que traía un frasco de alabastro que contenía un perfume muy costoso. Ella lo derramó en la cabeza de Jesús mientras él estaba sentado y comía. Pero cuando los discípulos vieron lo que ella hizo, se incomodaron por ello.
a venawh nu pynoet ing alabaster um awh bawktui a phu ak tlo soeih ce hawlaw nawh, caboei awh buh a veel huili awh syp na hy.
8 “¡Qué gran desperdicio!” objetaron.
A hubatkhqi ing a mi huh awh, amik kaw so hy. Ikaw hamna vemyihna ak plak?
9 “¡Este perfume pudo haberse vendido por mucho dinero y lo habríamos regalado a los pobres!”
A phu khawzah na zawi nawh tangka ce hahqahkhqi pe thaw voei, ti uhy.
10 Jesús sabía lo que estaba pasando y les dijo: “¿Por qué están enojados con esta mujer? ¡Ella ha hecho algo maravilloso por mí!
Jesu ing ce amyihna a mi ti ce a sim awh, 'Ikaw hamna vawhkaw nu ve nami lawl plak? Anih ing them ak leek soeih ce kak khan awh sai hawh hy.
11 Los pobres siempre estarán entre ustedes, pero no siempre me tendrán a mí.
Hahqahkhqi taw nangmih a venawh awm quiqah kawm uh, cehlai kai taw nangmih a venawh am awm phat tikawng.
12 Al derramar este perfume en mi cuerpo, ella me ha preparado para mi sepultura.
Vawhkaw nu ing bawktui ing ka pum a ni sypnaak vetaw ka qawk vyinaak aham a sai hawh ni.
13 Les digo la verdad: dondequiera que se difunda esta buena noticia, se contará lo que esta mujer ha hecho, en memoria de ella”.
Awitak ka nik kqawn peek khqi, khawmdek pum awh vawhkaw awithang leek amik kqawnnaak hoei awh, anih ing kak khan awh a sai law ve amah simpoenaak aham kqawn kawm uh,” tina hy.
14 Entonces Judas Iscariote, uno de los doce discípulos, fue donde estaban los jefes de los sacerdotes
Cawh a hubat thlanghqa hlaihih ak khui awhkaw thlang pynoet - Judah Iskariot ing, khawsoeih boei soeih a venna cet nawh
15 y les preguntó: “¿Cuánto me pagarán por entregarles a Jesús?” Y ellos le pagaron treinta monedas de plata.
doet hy, nangmih a kut awh anih ce ka ni peek khqi awhtaw ikaw nami ni peek kaw? tina hy. Cekkhqi ing tangka sawmthum peek aham awi ta uhy.
16 A partir de ese momento, Judas buscaba una oportunidad para entregar a Jesús.
Cekcoengawh Juda ing anih ce am tunaak thai aham a tym leek ce sui hy.
17 El primer día del festival del pan sin levadura, los discípulos vinieron donde Jesús y le preguntaron: “¿Dónde quieres que preparemos la cena de la Pascua para ti?”
Hen amak pa phaihpi poei a hyp oet naak nyn awh, a hubatkhqi ce Jesu a venna law unawh doet uhy, “Loentaak poei buh ainaak aham han awh nu sai sak aham na ngaih?” tina uhy.
18 Jesús les dijo: “vayan a la ciudad y busquen a cierto hombre que está ahí y díganle que el Maestro dice: ‘Se acerca mi hora. Voy a celebrar la Pascua con mis discípulos en tu casa’”.
Anih ing, “Khawk bau khui awhkaw thlang pynoet a venawh cet nawh cawngpyikung ing: ka tym taw zoeca hawh hy. Ka hubatkhqi mi loentaak poei buh na im na veel kawng u nyng, tihy tina,” tina hy.
19 Entonces los discípulos hicieron lo que Jesús les dijo, y prepararon allí la cena de la Pascua.
Cedawngawh Jesu ing ak kqawn peek amyihna a hubatkhqi ing loentaak poei ce sai pe uhy.
20 Cuando llegó la noche, Jesús se sentó allí a comer con los doce.
Khaw a my law awhtaw, a hubat thlanghqa hlaihih tloek mi buh veel uhy.
21 Mientras comían, les dijo: “En verdad les digo que uno de ustedes va a entregarme”.
Buh a mi ai huili awh, a mingmih a venawh, “Awitak ka nik kqawn peek khqi, nangmih ak khui awhkaw thlang pynoet ing kai ve thlang a kut awh ni thak kaw,” tinak khqi hy.
22 Ellos estaban extremadamente incómodos. Uno por uno le preguntaban: “Señor, no soy yo, ¿cierto?”
Cawh a mingmih ce amik kaw se nawh a venawh, “Bawipa, kai aw?” tina uhy.
23 “El que ha metido su mano conmigo en el plato, me entregará”, respondió Jesús.
Jesu ing, “Kai ingqawi beei ak zoep haih ing kai ve thlang nim tu sak kaw.
24 “El Hijo del hombre morirá tal como fue profetizado acerca de él, pero ¡qué desgracia vendrá sobre el hombre que entregue al Hijo del hombre! ¡Habría sido mejor que nunca hubiera nacido!”
Thlanghqing Capa taw amah akawng qee hyt na a awm hawh amyihna cet kaw. Cehlai thlanghqing Capa thlang a kut awh ak thakkung ce khaw na map hy! Anih ce ama thang mantaw nep bet hlai voei,” tina hy.
25 Judas, el que lo iba a entregar, preguntó “¿Seré yo, Rabí?” “Tu lo has dicho”, respondió Jesús.
Cawh amah ce thlang a kut awh ak pe hly Juda ing, “Kai aw cawngpyikung?” tina hy. Jesu ing “Oeih, nang hawh ni,” tina hy.
26 Mientras comían, Jesús tomó del pan y lo bendijo. Entonces lo partió y lo repartió entre los discípulos. “Tomen este pan y cómanlo porque este es mi cuerpo”, dijo Jesús.
Buh ami vel huili awh, Jesu ing phaihpi lo nawh, zeelawi ak kqawn coengawh thek hy, a hubatkhqi venawh pe nawh, “Lo unawh, ai lah uh, ve ve ka sa ni,” tinak khqi hy.
27 Entonces cogió la copa, la bendijo y se la entregó a ellos. “Tomen todos de esta copa”, les dijo.
Cekcoengawh boet awm lo bai nawh, zeelawi ak kqawn coengawh a mingmih a venawh pehy, “Aw boeih lah uh;
28 “Porque esta es mi sangre del pacto, derramada por muchos para el perdón de pecados.
Vetaw awikamnaak ka thi, thlang khawzah a thawlh qeenkhaw ngainaak aham ka hawk ni.
29 Sin embargo, les digo, yo no beberé más de este fruto de la vid hasta el día en que vuelva a beberlo nuevamente con ustedes en el reino de mi Padre”.
Ka nik kqawn peek khqi, ce nyn awh ka Pa qam awh ak thai na nangmih mi amni aawk hlan dy taw vawhkaw misur tui ve tuh awhkawng am aw voel tikawng nyng,” tinak khqi hy.
30 Después que terminaron de cantar, se fueron al Monte de los Olivos.
Laa pynoet ami sak coengawh, Olive tlang na cet uhy.
31 “Todos ustedes me abandonarán esta noche”, les dijo Jesús. “Como dice la Escritura: ‘Yo golpearé al pastor, y el rebaño estará completamente disperso’.
Cawh Jesu ing a mingmih a venawh, “Tawh than awh kai ak camawh nangmih boeih tlu kawm uk ti, “Tuukhaikung ve vyk kawng nyngsaw, tuukhqi boeih a mi ngaih ngaih naak na kqeng kang kawm uh,” tinawh a qee hyt hawh a myihna.
32 Pero después que me haya levantado, yo iré delante de ustedes a Galilea”.
Cehlai ka thawh tlaih coengawh, nangmih a haaiawh Kalili na ana cet kawng,” tinak khqi hy.
33 Pero Pedro objetó: “incluso si todos los demás te abandonan, yo nunca te abandonaré”.
Piter ing, “Nang ak camawh ak changkhqi boeih tlu u seiawm kai ingtaw am ning tluuk taak qoe qoe kawng nyng,” tina hy.
34 “Te digo la verdad”, le dijo Jesús, “esta misma noche, antes de que el gallo cante, me negarás tres veces”.
Jesu ing, “Awitak ka nik kqawn peek khqi, tawh than qoe awh, ai ang khawng hlanawh thum voei nik khawng kawp ti,” tina hy.
35 “¡Aun si tengo que morir contigo, nunca te negaré!” insistió Pedro. Y todos los discípulos dijeron lo mismo.
Cehlai Piter ing, “Na thihnaak awh thih aham awm mai nyng seiawm, ityk awh awm am nik khawng qoe qoe tikawng,” tina hy. A hubatkhqi boeih ingawm ce amyihna ti lawt uhy.
36 Entonces Jesús se fue con sus discípulos a un lugar llamado Getsemaní. Les dijo: “Siéntense aquí mientras yo voy allá a orar”.
Cekcoengawh Jesu taw Gethsemane a mi ti hyn na a hubatkhqi mi cet uhy; a hubatkhqi venawh, “Cena cykcah aham cet hly nyng, vawh a nang ngawi uh,” tinak khqi hy.
37 Entonces llevó consigo a Pedro y a los dos hijos de Zebedeo, y comenzó a sufrir tristeza y aflicción agonizantes.
Piter ingkaw Zebedi a caqawi ce ceh pyi hy, ak kaw se nawh ang ngaih kyi soeih hy.
38 Entonces les dijo: “Estoy tan inundado de tristeza, que siento morir. Esperen aquí y estén en vigilia conmigo”.
A mingmih a venawh, “Thihnaak khqawh kawseetnaak ing ka hqingnaak ni vui malh hawh hy. Vawh awm unawh ni qeh pyi lawt lah uh,” tinak khqi hy.
39 Entonces se fue un poco más lejos, se postró sobre su rostro y oró. “Padre mío, por favor, si es posible, quítame esta copa de sufrimiento”, pidió Jesús. “Aun así, que no sea lo que yo quiero sino lo que tu quieres”.
A hlanaak benna va cet nawh dek awh a koep coengawh cykcah hy, “Ka Pa, ang coeng thai awhtaw, vawhkaw boet ing ni qei seh nyng; cehlai kai ak kawngaih na koeh awm seitaw nang ak kawngaih myihna awm seh nyng,” tina hy.
40 Entonces regresó donde estaban los discípulos y los encontró dormidos. Le dijo entonces a Pedro: “¿Cómo es que no pudieron estar despiertos conmigo apenas una hora?
A hubatkhqi venna a law awh a mingmih ce ip boeh boeh uhy. Piter a venawh, “Khawnoek pakhat khui kangna awm am nami qeh pyi thai nawh nu?
41 Estén despiertos y oren, para que no caigan en tentación. Sí, el espíritu está dispuesto, pero el cuerpo es débil”.
Syknaak ak khuiawh am naming tluuknaak thai aham qeh unawh qalqiing doena cykcah lah uh. Myihla ingtaw ngaih hlai hy, pumsa ingtaw zai hqoeng hy,” tinak khqi hy.
42 Entonces se fue por segunda vez y oró. “Padre mío, si no puedes quitarme esta copa sin que yo la beba, entonces se hará tu voluntad”, dijo.
Ahih voeinaak cet nawh cykcah bai hy, “Ka Pa, vawhkaw boet ing a ni qei ham am coeng thai voel nawh aawk aham a awm vik awhtaw namah ak cam seh,” tina hy.
43 Regresó entonces y encontró a los discípulos durmiendo, porque no pudieron mantenerse despiertos.
A law tlaih bai awhtaw, a mingmih ce mikku ing a noeng khqi a dawngawh ana ip tlaih bai uhy.
44 Entonces los dejó allí una vez más y se fue y oró por tercera vez, repitiendo las mismas cosas.
Cedawngawh a mingmih ce cehta nawh a thum voeinaak na ak cykcah khawi amyihna cykcah bai hy.
45 Entonces regresó donde estaban sus discípulos, y les dijo: “¿Cómo es posible que aún estén durmiendo y descansando? Miren, el momento ha llegado. ¡El Hijo del hombre está a punto de ser entregado en manos de pecadores!
Cekcoengawh a hubatkhqi venna law nawh a mingmih a venawh, “Ip unawh dym bak bak uhyk ti my? Toek lah uh, a tym khoek hawh hy, thlanghqing Capa taw tu sak aham thlak thawlhkhqi kut pe hawh uhy,” tinak khqi hy.
46 ¡Levántense, vámonos! Miren, acaba de llegar el que me entrega”.
“Tho uh, cet hlah usih! Kai thlang anik tu sakkung taw vawh awm hawh hy ve!” tinak khqi hy.
47 Cuando dijo esto, Judas, uno de los doce, llegó con una gran turba que estaba armada con espadas y palos, y habían sido enviados por los jefes de los sacerdotes y por los ancianos del pueblo.
Awi ak kqawn hui awh, thlanghqa hlaihih ak khui awhkaw thlang pynoet, Juda ce pha law hy. Khawsoih boeikhqi ingkaw a hqamcakhqi ven awhkaw tangboek cimca ingkaw thingboeng amik pawm thlang kqeng ce law pyi hy.
48 El traidor había acordado que les daría una señal: “Al que yo bese, ese es... ¡arréstenlo”, les dijo.
Thlang a kut awh ak thakkung ing huhsimnaak ce sai pe hy: “Kai ing ka mawk thlang cetaw anih hawh ni, anih ce tu uh,” tinak khqi hy.
49 Judas llegó inmediatamente donde estaba Jesús y dijo: “Hola, Rabí”, y lo besó.
Jesu a venna cet pahoei nawh, Juda ing, “Cawngpyikung na sa dip seh!” a tinaak coengawh mawk hy.
50 “Amigo mío, haz lo que viniste a hacer”, le dijo Jesús a Judas. Entonces vinieron y tomaron a Jesús y lo arrestaron.
Jesu ing, “Ka pyi, nani law sihnaak ce sai,” tina hy. Cawh thlangkhqi ce haina thoeih unawh, Jesu ce tu uhy.
51 Uno de los que estaban con Jesús alcanzó su espada y la sacó. Atacó con ella al siervo del sumo sacerdote, cortándole la oreja.
Cawh Jesu ing anik awm haih thlang pynoet ing ak cimca ce phlawng nawh, khawsoeih boei a tyihzawih ang haa ce zek pe hlak hy.
52 Pero Jesús le dijo: “Guarda tu espada. Todo el que pelea con una espada, morirá a espada.
Jesu ing a venawh, “Nak cimca ce sapangkawp awh chan tlaih lah, u awm cimca ak phlawng taw cimca ing thi lawt kaw.
53 ¿Acaso no crees que yo podría rogar a mi Padre, y él enviaría más de doce legiones de ángeles de inmediato?
Khan ceityih qalkap bu pahqa hlaihih ce tuh qoe awh tyih law aham, ka Pa a venawh am thoeh thai tikaw, tinawh namik poek nawh nu?
54 Pero entonces ¿cómo podría cumplirse la Escritura que dice que esto debe ocurrir?”
Ce myihna a awm mantaw ikawmyihna Bible awi ing ak kqawn hyt ce a soepnaak kaw? tinak khqi hy.
55 Entonces Jesús le dijo a la turba: “¿Han venido con espadas y palos para arrestarme como si yo fuese algún criminal? Todos los días me sentaba en el Templo a enseñarles y en ese momento no me arrestaron.
Cawh Jesu ing thlang kqeng a venawh, “Nangmih ing kai ve quk-ai a myihna, cimca ingkaw thingboeng ing kai tu aham nami law nawh nu? Myngawi tempul khuiawh thlang cawngpyi nyng, cawh am nim tu uhyk ti.
56 Pero todo esto está ocurriendo para que se cumpla lo que escribieron los profetas”. Entonces todos los discípulos lo abandonaron y huyeron.
Cehlai tawnghakhqi ak caqee a soepnaak aham ve ik-oeih ve a awm aham awm hy,” tinak khqi hy. Cawh a hubatkhqi boeih ing amah ce ta hyt unawh cen ta uhy.
57 Los que habían arrestado a Jesús lo llevaron a la casa de Caifás, el sumo sacerdote, donde se habían reunido los maestros religiosos y los ancianos.
Amah ak tukhqi ing Jesu ce anaa awi cawngpyikungkhqi ingkaw a hqamcakhqi ang cunnaak, khawsoeih boei soeih Kaiapha im na khyn uhy.
58 Pedro los seguía a la distancia, y entró al patio de los sumos sacerdotes. Se sentó allí con los guardias para ver cómo terminaban las cosas.
Cawh Piter ing khawsoeih boei soeih a im dyna ak hla nakawng a huhu awh qym hy. Ikawmyihna nu a mi sai law kaw tice sim a ngaih a dawngawh ak khuina ce lut nawh cawhkaw im ak qehkungkhqi venna ngawi lawt hy.
59 Los jefes de los sacerdotes y todo el concilio estaban tratando de encontrar alguna prueba falsa contra Jesús para mandarlo a matar.
Khawsoih boeikhqi ingkaw Sanhedrinkhqi ing Jesu a thawlhnaak ce tu pe nawh thih sak thainaak aham awi ce deng uhy.
60 Pero no podían encontrar nada, aun cuando habían venido muchos testigos falsos. Finalmente, llegaron dos
Amak thym thawlh puknaakkhqi ce khawzah awm hlai hy, a thawlh ce am tu pe thai uhy.
61 e informaron: “Este hombre dijo: ‘yo puedo destruir el Templo de Dios, y volver a construirlo en tres días’”.
A hukhit na taw thlang pakhih ce haina law nih nawh ve ak thlang ing, 'Kai ing Khawsa a tempul ce hqe nyngsaw khaw thum voei khuiawh sa tlaih kawng nyng tinawh kqawn hy,' tina hy nih.
62 El sumo sacerdote se levantó y le preguntó a Jesús: “¿No tienes nada que responder? ¿Qué tienes para decir en tu defensa?”
Cawh khawsoeih boei soeih ce hang dyi nawh Jesu a venawh, “Am nam hlat hly nawh nu? Vekkqawi ing nang thawlh anik puk ve ikawmyihna a awm?,” tina hy.
63 Pero Jesús se quedó en silencio. El sumo sacerdote le dijo a Jesús: “En nombre del Dios vivo, te coloco bajo juramento. Dinos si eres el Mesías, el Hijo de Dios”.
Cehlai Jesu ing awmtaak dik dik hy. Khawsoih boei soeih ing, “Ak hqing Khawsa ming phoei doena ni doet nyng: Nang ve Khrih, Khawsa Capa tang nu?” tina hy.
64 “Tu lo has dicho”, respondió Jesús. “Y también te digo que en el futuro verás al Hijo de Dios sentado a la diestra del Todopoderoso, y viniendo en las nubes de los cielos”.
Jesu ing, “Oeih, nak kqawn a myihna awm nyng, Nangmih boeih a venawh kqawn law nyng: Tuhkawng awh thlanghqing Capa ing boeimang soeih ak tang benawh ngawi kawmsaw khan myi awhkawng a law ce hu bit kawp ti,” tina hy.
65 Entonces el sumo sacerdote rasgó su ropa, y dijo: “¡Está diciendo blasfemia! ¿Para qué necesitamos testigos? ¡Miren, ustedes mismos han escuchado su blasfemia!
Cawh khawsoeih boei soeih ing a hibai ce theek nawh, “Khawsa the a kha na hawh saw kaw ve! Kaw hamna simpyikung ni ngoe hly bai? Khawsa a thekhanaak awi ning za hawh saw kaw.
66 ¿Qué veredicto dan ustedes?” “¡Culpable! ¡Merece morir!” respondieron ellos.
Ikawmyihna na mik poek? tinak khqi hy. Cawh a mingmih ing, “A thih aham awm hy,”, tina uhy.
67 Entonces escupieron su rostro y lo golpearon. Algunos de ellos lo abofetearon con sus manos,
A haiawh sawh unawh kuthlym ing thawng uhy. Thlang vang ing bei uhy.
68 y dijeron: “¡Profetízanos, ‘Mesías’! ¿Quién es el que te acaba de golpear?”
“U nu anik bei, nang Khrih, kqawn lah?” tina uhy.
69 Mientras tanto, Pedro estaba sentado afuera en el patio. Una joven criada vino donde él estaba y dijo: “¡Tu también estabas con Jesús el galileo!”
Piter ing kawngma awh ang ngawih awh tyihzawih nuca ce law nawh a venawh, “Nang awm Kalili thlang Jesu a venawh nak awm lawt ni,” tina hy.
70 Pero él lo negó delante de todos. “No sé de qué hablas”, dijo él.
Cehlai Piter ing cekkhqi boeih a haiawh oelh hy. “Nak kqawn ce am sim nyng,” tina hy.
71 Entonces regresó a la entrada de la casa, donde otra persona lo vio y le dijo a las personas que estaban allí: “Este hombre estaba con Jesús de Nazaret”.
Vawng chawmkeng benna a ceh awh nu pynoet ing hu bai nawh, cawhkaw ak awmkhqi venawh, Ve ak thlang ve Nazareth Jesu ingqawi awm haih lawt hy nih,” tina bai hy.
72 Una vez más, Pedro lo negó, diciendo con juramento: “Yo no lo conozco”.
Cawh seet awi lawh doena: “Ve ak thlang ve am sim nyng,” tinak khqi bai hy.
73 Un poco más tarde, las personas que estaban allí vinieron donde estaba Pedro y dijeron: “Definitivamente tu eres uno de ellos. Tu acento te delata”.
Cawh a khoeh a awm coengawh a keng awhkaw ak dyikhqi ing, Piter a venna, “Nang awm amingmihkhqi lakawhkaw thlang lawt ni, nak awi pau awh sim hqa hawh hy,” tina uhy.
74 Entonces comenzó a jurar: “¡Que me caiga una maldición si estoy mintiendo! ¡No conozco al hombre!” E inmediatamente el gallo cantó.
Anih ing, “Ce ak thlang am sim nyng.” tinawh seet awi am saa awhkawng ai khawng pahoei hy.
75 Entonces Pedro recordó lo que Jesús le había dicho: “Antes de que el gallo cante, negarás tres veces que me conoces”. Entonces salió y lloró amargamente.
Cawh, Piter ing Jesu ak awikqawn, “Ai ang khawng hlanawh nang ing thum voei nik khawng kawp ti,” a ti ak awi ce sim law hy. Cekcoengawh a lengna cet nawh kqang hlawp hlawp hy.

< San Mateo 26 >