< Ditiro 19 >

1 Mme erile Apolose a santse a le mo Kontha, Paulo a ralala ntlheng ya godimo mme a goroga kwa Efeso, kwa o neng a fitlhela teng barutwa ba le bantsinyana.
Pea ʻi he kei nofo ʻa ʻApolosi ʻi Kolinitō, naʻe ʻalu ʻa Paula ki ʻEfesō, ʻi he hili ʻa ʻene fononga ʻi he ngaahi potu tukuʻuta; pea ne ʻilo ai ʻae ākonga niʻihi,
2 One a ba botsa a re, “A lo ne lwa amogela Mowa O O Boitshepo fa lo dumela?” Mme ba fetola ba re, “Nnyaa, ga re itse gore o rayang. Mowa O O Boitshepo ke eng?”
Pea ne pehē kiate kinautolu, “Kuo mou maʻu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni talu hoʻomou tui?” Pea naʻa nau pehē kiate ia, “ʻOku teʻeki ai te mau fanongo pe ʻoku ai ha Laumālie Māʻoniʻoni.”
3 Mme Paulo a ba botsa a re, “Lo kolobeditswe ka kolobetso e e ntseng jang?” Mme ba araba ba re, “Kolobetso ya ga Johane?”
Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Pea ne mou papitaiso ki he hā?” Pea nau pehē, “Ki he papitaiso ʻa Sione.”
4 Mme Paulo a ba bolelela gore kolobetso ya ga Johane e ne e le go supa keletso ya go sokologa mo sebeng go ya kwa Modimong le gore ba ba amogelang kolobetso ya gagwe ba tshwanetse go tswelela ba dumela mo go Jesu, yo Johane o neng a bolela gore o tlaa tla.
Pea toki pehē ʻe Paula, “Ko e moʻoni naʻe papitaiso ʻaki ʻe Sione ʻae papitaiso ki he fakatomala, ʻo ne pehē ki he kakai, ke nau tui kiate ia ʻe fakamuimui ʻiate ia, ʻa ia, ko Kalaisi Sisu.
5 Erile fela jaaka ba utlwa a bua jaana, ba kolobediwa mo leineng la Morena Jesu.
Pea ʻi he nau fanongo eni naʻa nau papitaiso ʻi he huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu.
6 Erile fa Paulo a ba baya diatla, Mowa O O Boitshepo wa fologela mo go bone, mme ba bua dipuo di sele ba bo ba porofesa.
Pea kuo hilifaki ʻae nima ʻo Paula kiate kinautolu, pea hoko kiate kinautolu ʻae Laumālie Māʻoniʻoni; pea naʻa nau leaʻaki ʻae lea kehekehe, mo nau kikite.
7 E ne e ka nna banna ba le lesome le bobedi
Pea ko e tangata ʻe toko hongofulu ma toko ua nai ʻakinautolu.
8 Mme Paulo o ne a ya kwa tlung ya thuto a rera ka bopelokgale Sabata mongwe le mongwe mo dikgweding tse tharo, a bolela se a se dumetseng le gore ke ka ntlha yang fa a ne a dumela, ebile a tlhotlheletsa ba le bantsi gore ba dumele mo go Jesu.
Pea naʻe ʻalu ia ki he falelotu, ʻo ako mālohi ʻi he māhina ʻe tolu, ʻo ne fakamatala mo fakapapau atu ʻae ngaahi meʻa ʻoe puleʻanga ʻoe ʻOtua.
9 Mme bangwe ba ne ba gana molaetsa wa gagwe mme ba bua mo pepeneneng kgatlhanong le Keresete, mme a tsamaya, a gana go ba rerela gape. Mme a tswa le badumedi, mme a simolola kopano e nngwe gape mo tlung ya ga Turano mme a rapela koo letsatsi le letsatsi.
Kae ʻi he fakafefeka ʻae niʻihi, mo ʻikai tui, kae lea kovi ki he hala ko ia ʻi he ʻao ʻoe kakai, naʻa ne mahuʻi ʻiate kinautolu, mo ne vahevahe [mei ai ]ʻae kau ākonga, pea malanga ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he fale lautohi ʻoe tangata ko Tilano.
10 Mo go ne ga tswelela dingwaga di le pedi, mo e leng gore mongwe le mongwe mo kgaolong ya Asia ebong Bajuta le Bagerika, ba ne ba utlwa molaetsa wa Morena.
Pea ne fai ia ʻi he taʻu ʻe ua; ko ia naʻe fanongo ai ki he folofola ʻae ʻEiki ko Sisu ʻakinautolu kotoa pē naʻe nofo ʻi ʻEsia, ʻae kakai Siu mo e Kiliki.
11 Mme Modimo wa naya Paulo nonofo ya go dira dikgakgamatso tse di sa tlwaelesegang,
Pea naʻe fai ʻe he ʻOtua ʻae ngaahi mana fakaofo ʻi he nima ʻo Paula:
12 mo e leng gore e ne e re fa diiphimolo (disakatuku) tsa gagwe kgotsa diaparo tsa gagwe di bewa mo balwetseng, ba fole, le mewa e e maswe e e neng e le mo go bone e tswe.
He naʻe ʻave mei hono sino ʻae ngaahi holoholo mo e noʻo, ki he kakai mahaki, pea naʻe mahuʻi ʻae mahaki ʻiate kinautolu, pea ʻalu ʻiate kinautolu ʻae kau laumālie kovi.
13 Mme setlhopha sengwe sa Bajuta ba ba neng ba tsena motse le motse ba ntsha mewa e e maswe, ba ne ba loga leano la go leka go dirisa leina la ga Jesu Keresete. Se ba neng ba se akantse e ne e le gore ba tlaa bua ba re, “Ke a go laola ka Jesu yo Paulo o mo rerang gore o tswele kwa ntle!”
Pea ko e kau Siu niʻihi naʻe feʻaluʻaki fano, ko e kau fie mana, naʻa nau fai ke ui ʻaki ʻae huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu kiate kinautolu naʻe ulusino ai ʻae ngaahi laumālie kovi, ʻo pehē, “ʻOku mau fekau mālohi kiate kimoutolu ia Sisu, ʻaia ʻoku malangaʻaki ʻe Paula.”
14 Bo-morwa Sekefa moperesiti wa Mojuta, ba supa, ba ne ba dira jalo.
Pea naʻe fai pehē ʻae ngaahi foha ʻe toko fitu ʻo Siva, ko e Siu, pea ko e taulaʻeiki lahi.
15 Mme erile ba lekeletsa mo monneng yo o nang le mowa o o maswe wa fetola wa re, “Ke itse Jesu ebile ke itse Paulo, mme lona lo bo mang?”
Pea naʻe lea ʻae laumālie kovi, ʻo pehē, “ʻOku ou ʻilo ʻa Sisu, pea ʻoku ou ʻilo mo Paula; ka ko hai ʻakimoutolu?”
16 Mme a tlolela bangwe ba bone ba le babedi a ba betsa mo ba neng ba siela kwa ntle ga ntlo ya gagwe ba sa ikatega ebile ba bolaisegile thata.
Pea naʻe ʻoho kiate kinautolu ʻae tangata naʻe ulusino ai ʻae laumālie kovi, pea naʻa ne ikuna ʻakinautolu, mo fai mālohi kiate kinautolu, pea naʻa nau feholaki mei he fale ko ia kuo nau telefua mo makafokafo.
17 Polelo ya se se diragetseng ya anama ka bonako mo motseng otlhe wa Efeso, mo Bajuteng le mo Bagerikeng ka go tshwana, ga nna poifo e kgolo mo motseng, mme leina la Morena Jesu la tlotlwa thata.
Pea naʻe ʻilo eni ʻe he Siu mo e Kiliki kotoa pē naʻe nofo ʻi ʻEfesō; pea naʻe tō ʻae manavahē kiate kinautolu kotoa pē, pea naʻe ongoongolelei ai ʻae huafa ʻoe ʻEiki ko Sisu.
18 Badumedi ba le bantsi ba ba neng ba dirisa maselamose ba ipolela ditshiamololo tsa bone ba tlisa dikwalo tsa bone tsa boloi le melemo e ba e dirisang ba di tshuba ka molelo mo pepeneneng. (Mongwe a akanyetsa tlhwatlhwa ya dikwalo tseo go ka nna dipula di le dikete tse di masome matlhano).
Pea naʻe haʻu ʻae tokolahi naʻe tui, ke vete mo fakahā ʻenau ngaahi faianga.
Pea ko e tokolahi, ʻiate kinautolu naʻe ngāue fakafiemana, naʻa nau ʻomi ʻo fakataha ʻenau ngaahi tohi, ʻo tutu ia ʻi he ʻao ʻoe kakai: pea naʻa nau lau hono totongi [ʻoe ngaahi tohi], ko e paʻanga siliva ʻe nima mano.
20 Mo go ne go supa gore kgaolo yotlhe e ne e amilwe ke molaetsa wa Modimo go le kae.
He naʻe mātuʻaki tupulekina pea mālohi ʻae folofola ʻae ʻOtua.
21 Morago ga moo Paulo a utlwa a gogwa ke Mowa O O Boitshepo go ya kwa Gerika pele ga a boela Jerusalema. O ne a re, “Morago ga moo ke tshwanetse go ya kwa Roma!”
Pea kuo hili ʻae ngaahi meʻa ni, naʻe maʻu ʻae loto ʻo Paula ke ʻalu ki Selūsalema, ʻoka hili ʻene ʻalu ʻi Masitōnia, mo ʻAkeia, pea naʻa ne pehē, “ʻOka hili ʻeku ʻalu ki ai, ʻe totonu ke u vakai foki ki Loma.”
22 O ne a romela bathusi ba gagwe ba le babedi, Timotheo le Eraseto, gore ba tsamaele pele go ya Masedonia fa a sa ntse a setse lobakanyana mo Asia.
Pea fekau ʻe ia ke ō ki Masitōnia ʻae toko ua ʻiate kinautolu naʻe tauhi kiate ia, ko Timote mo Eleasito; ka naʻe kei nofo siʻi ia ʻi ʻEsia.
23 Mme ka nako eo, go ne ga nna pheretlhego e kgolo mo Efeso kaga Bakeresete.
Pea naʻe tupu ʻi he ngaahi ʻaho ko ia ʻae maveuveu lahi, ko e meʻa ʻi he lotu ko ia.
24 E ne ya simologa ka Demeterio, mothudi wa tshipi tsa selefera yo o neng a hirile babetli ba le bantsi go dira ditempelana tsa selefera tsa ga Diana, modimo wa sesadi wa Segerika.
He ko e tangata ko Temetelio hono hingoa, ko e tufunga ngaohi siliva, naʻa ne ngaohi ʻae teunga siliva ki he fale lahi ʻo Taiena, pea naʻe lahi ʻae koloa naʻe maʻu ai ʻe he kau tufunga;
25 O ne a bitsa phuthego ya banna ba gagwe, le ba bangwe ba ba hirilweng mo ditirong tse di boletsweng, mme a ba bolelela jaana: “Borra, tiro e ke yone re amogelang ka yone.
Pea naʻa ne fakakātoa ʻakinautolu, mo e kakai naʻa nau kaunga faiva fakataha mo ne pehē, “ʻAe kau matāpule, ʻoku mou ʻilo ko e meʻa ʻi he faiva ni ʻoku tau maʻu ai ʻetau koloa.
26 Jaaka lo itse sentle mo go se lo se bonyeng le se lo se utlwileng, monna yo, Paulo, o tlhotlheleditse batho ba le bantsintsi gore medimo e e itirelwang ga se medimo gotlhelele. Ka ntlha ya moo, theko ya dilo tsa rona e ya kwa tlase! Mme mo ga go bonale fela mo Efeso, go mo tikologong yotlhe ya kgaolo!
Pea ko eni, ʻoku mou mamata mo fanongo kuo fakalotoʻi mo fakatafoki ʻe Paula ni ʻae kakai tokolahi, ʻikai ʻi ʻEfesō pē, kae meimei ʻi ʻEsia kotoa pē, ʻi heʻene pehē, ʻOku ʻikai ko e ngaahi ʻotua ʻaia ʻoku ngaohi ʻe he nima:
27 Mme ruri, ga ke bue fela ka theko le thekiso mo seemong se, le kaga tatlhegelo ka fa re neng re ntse re boelwa ka teng, mme le gore go ka diragala gore tempele ya ga Diana modimo wa sesadi o mogolo e latlhegelwe ke tlotlo, mme Diana, modimo o montlentle o, o o sa obamelweng fela ke tikologo yotlhe ya Asia mme o obamelwa ke lefatshe lotlhe, o lebalwe!”
Pea ʻe ʻikai ngata ʻi he manukiʻi ʻo ʻetau faiva ni; ka ʻe taukaea foki mo e fale lahi ʻoe ʻotua fefine ongoongo ko Taiena, pea ʻe maumau mo hono nāunau, ʻaia ʻoku hū ki ai ʻa ʻEsia mo māmani kotoa pē.”
28 Erile fa ba utlwa jaana, ba galefa thata mme ba simolola go goa ba re, “Go mogolo Diana wa Baefesia!”
Pea ʻi heʻenau fanongo, naʻa nau fonu ʻi he ʻita, mo nau kalanga, ʻo pehē, “ʻOku lahi ʻa Taiena ʻoe kakai ʻEfesō.”
29 Bontsi jo bogolo jwa batho jwa simolola go phuthega mme ka bofefo motse wa tlala pheretlhego. Mongwe le mongwe a tabogela kwa kagong ya botshamekelo, ba swaswaila Gaio le Arisetareko, bapati ba ga Paulo go ya go sekisiwa.
Pea naʻe maveuveu ʻae kolo kotoa pē: pea kuo nau puke ʻa Keio mo ʻAlisitako, ko e ongo tangata Masitōnia, ko e kau fononga ʻo Paula, naʻa nau feʻohofi fakataha ki he fale faiva.
30 Paulo o ne a batla go tsena, mme barutwa ba ne ba se ka ba mo letla.
Pea naʻe fie ʻalu atu ʻa Paula ki loto ki he kakai, ka naʻe taʻofi ia ʻe he kau ākonga.
31 Mme bangwe balaodi ba Baroma ba kgaolo e, ditsala tsa ga Paulo, le bone ba ne ba romela molaetsa kwa go ene, ba mo kopa gore a seka a ba a tshameka ka botshelo jwa gagwe ka go tsena mo tlung ya botshamekelo.
Pea ko e niʻihi ʻi he kau matāpule ʻo ʻEsia, ko hono kāinga, naʻa nau fekau atu, ʻo kole kiate ia ke ʻoua ʻaupito naʻa ʻalu ia ki he fale faiva.
32 Mo teng, batho botlhe ba ne ba goa, ba tsositse modumo, mongwe a bua sele yo mongwe le ene a bua sele, sengwe le sengwe se ne se tlhakatlhakanye. Tota bontsi jwa bone bo ne bo sa itse gore bo tletse eng foo.
Pea kalanga ʻaki ʻe he niʻihi ha meʻa ʻe taha, pea ko e niʻihi ha meʻa kehe: he naʻe puputuʻu ʻae kakai, pea naʻe ʻikai ʻilo ʻe he tokolahi pe ko e hā kuo nau fakataha ai.
33 Mme Alekesandere o ne a lemogwa mo boidiiding ke Bajuta bangwe mme ba mo gogela fa pele. O ne a gwetlha ka seatla gore go didimalwe mme a leka go bua.
Pea naʻa nau taki mai ʻa ʻAlekisānita, mei he kakai, pea fokotuʻu ia ʻe he kakai Siu. Pea taʻalo ʻaki ʻe ʻAlekisānita hono nima, ʻo fie fakamatala ki he kakai.
34 Mme ya re fa boidiidi jwa batho bo lemoga gore ke Mojuta, ba simolola gape ba tsosa modumo sebaka sa oura tse pedi ba ntse ba re, “Go mogolo Diana wa Baefesia!”
Ka ʻi heʻenau ʻilo ko e Siu ia, naʻa nau kalanga fakataha kotoa pē ʻi he feituʻulaʻā ʻe ua, “ʻOku lahi ʻa Taiena ʻoe kakai ʻEfesō.”
35 Mme lwa bofelo molaodi o ne a kgona go ba didimatsa gore a kgone go bua. O ne a re, “Banna ba Efeso, mongwe le mongwe o itse gore Efeso ke motse mogolo wa tumelo ya ga Diana yo mogolo, yo setshwantsho sa gagwe se fologileng se tswa legodimong.
Pea kuo lolomi ʻae kakai ʻe he matāpule tohi ʻoe kolo, pea pehē ʻe ia, “Ko e kakai ʻEfesō, ko hai ha tangata ʻoku ʻikai te ne ʻilo ʻoku tapu ʻae kolo ko ʻEfesō kia Taiena, ko e ʻotua fefine ʻoku lahi, pea mo e [tamapua ]naʻe tō hifo meia Supita?
36 Mme e re ka se e le boammaaruri jo bo sa kakeng jwa ganediwa, ga lo a tshwanela go tshwenyega le fa go ka buiwa go tweng ebile lo seka lwa dira sepe ka mahega.
Pea ko eni, ʻi he ʻikai faʻa lea kehe ʻe ha taha ki he ngaahi meʻa ni, ko ia ʻoku totonu ai ke mou nofo pē, pea ʻoua naʻa fai ha meʻa ʻi he ʻohonoa.
37 Ntswa lo tlisitse banna ba fano ba sa utswa sepe mo tempeleng ya ga Diana le gone ba sa mo nyenyefatsa ka gope.
He kuo mou taki mai ʻae kau tangata ni, ka ʻoku ʻikai ko e kau kaihaʻa mei he ngaahi fale fakaʻeiki, pe ko e kau lea kovi ki homou ʻotua fefine.
38 Mme fa Demeterio le babetli ba gagwe ba na le molato nabo, ditsheko di tsenye mme basekisi ba ka seka tsheko e gone jaanong jaana. A ba tsamaye ka fa molaong.
Pea kapau ʻoku ia Temetelio, mo e kau tufunga ʻoku ʻiate ia, ha meʻa ki ha taha, ʻoku ai ʻae ngaahi fakamaauʻanga, pea ʻoku ai mo e kau fakamaau: tuku ke nau fetalatalaaki ai ʻakinautolu.
39 Mme fa go na le dingongorego kaga dilo dingwe, di ka baakanngwa sentle mo diphuthegong tsa lekgotla la motse;
Pea ka ko haʻamou fehuʻi ki ha ngaahi meʻa kehe, ʻe fakamaau ia ʻi he fakataha totonu.
40 gonne re mo diphatseng tsa go bidiwa ke mmuso wa Ba-Roma gore re bolele gore khuduego e ya gompieno e simologile jang, ka go sena mabaka ape a a e simolotseng. Mme fa Baroma ba batla tlhaloso ga ke itse gore ke tlaa reng.”
Koeʻuhi naʻa ʻeke kiate kitautolu ki he maveuveu ʻoe ʻaho ni, he ʻoku ʻikai te tau faʻa fakahā hano ʻuhinga ʻoe fakataha ni.”
41 Hong a ba phatlalatsa ba tsamaya.
Pea hili ʻene lea ko ia, naʻe tutuku ʻe ia ʻae fakataha.

< Ditiro 19 >