Poslovice 1
1 Prièe Solomuna sina Davidova, cara Izrailjeva,
Men pwovèb Salomon, pitit David la, ki te wa peyi Izrayèl.
2 Da se poznaje mudrost i nastava, da se razumiju rijeèi razumne,
Pwovèb sa yo la pou fè moun konnen sa ki rele gen sajès ak bon levasyon, pou yo konprann lè moun lespri ap pale ak yo.
3 Da se prima nastava u razumu, u pravdi, u sudu i u svemu što je pravo,
Pwovèb sa yo la tou pou moutre moun jan pou yo viv avèk konprann, pou yo gen bon kondit, pou yo pa fè lenjistis, pou yo mache dwat nan lavi.
4 Da se daje ludima razboritost, mladiæima znanje i pomnjivost.
Y'ap louvri lespri moun ki manke konprann, y'ap bay jenn gason yo konesans ak konprann.
5 Mudar æe slušati i više æe znati, i razuman æe steæi mudrost,
Se pou moun ki gen konesans koute sa ki nan pwovèb yo, pou yo ka mete sou sa yo konnen deja. Se pou moun ki gen lespri koute sa ki nan pwovèb yo, pou yo ka konnen ki jan pou yo mennen bak yo pi byen,
6 Da razumije prièe i znaèenje, rijeèi mudrijeh ljudi i zagonetke njihove.
konsa, y'a ka konprann sans tout pwovèb ak tout parabòl, sans tout pawòl k'ap soti nan bouch moun ki gen bon konprann yo ak koze tout moun pa ka konprann.
7 Poèetak je mudrosti strah Gospodnji; ludi preziru mudrost i nastavu.
Lè ou gen krentif pou Bondye, se lè sa a ou konmanse gen konesans. Moun fou pa konn valè sa yo rele gen konesans, yo refize aprann.
8 Slušaj, sine, nastavu oca svojega, i ne ostavljaj nauke matere svoje.
Pitit mwen, koute papa ou non lè l'ap ba ou bon levasyon! Pa janm bliye sa manman ou te moutre ou!
9 Jer æe biti vijenac od milina oko glave tvoje, i grivna na grlu tvom.
Menm jan bèl foula mare nan tèt ak kolye pase nan kou bay pi bèl aparans, konsa tou konsèy papa ou ak manman ou ap fè anpil pou ou.
10 Sine moj, ako bi te mamili grješnici, ne pristaj;
Pitit mwen, lè moun k'ap fè sa ki mal vle detounen ou, pa kite yo pran tèt ou.
11 Ako bi rekli: hodi s nama da vrebamo krv, da zasjedamo pravome ni za što;
Si yo di ou: Vini ak nou non! Ann anbiske kò nou pou n' touye moun. Ann pare pèlen pou nou pran inonsan yo, san yo pa gen anyen ak nou.
Ann vale yo tou vivan, tankou simityè ki pa janm refize mò. Ann vale yo tout ankè tankou kadav y'ap antere. (Sheol h7585)
13 Svakojakoga blaga dobiæemo, napuniæemo kuæe svoje plijena;
N'a jwenn tout kalite gwo richès, n'a plen kay nou ak tout bagay n'a pran.
14 Bacaæeš ždrijeb svoj s nama; jedan æe nam tobolac biti svjema;
W'a jwenn pa ou nan tou sa n'a pran. Va gen yon sèl kès pou nou tout.
15 Sine moj, ne idi na put s njima, èuvaj nogu svoju od staze njihove.
Pitit mwen, pa mache avèk moun konsa! Pa mete pye ou kote moun sa yo pase!
16 Jer nogama svojim trèe na zlo i hite da proljevaju krv.
Yo toujou dèyè pou fè sa ki mal. Pou ti krik ti krak, yo mete san deyò.
17 Jer se uzalud razapinje mreža na oèi svakoj ptici;
Kisa ou konprann ou fè lè ou kite zwezo wè ou ap tann pèlen pou li?
18 A oni vrebaju svoju krv i zasjedaju svojoj duši.
Se konsa moun sa yo pran nan pèlen yo menm yo pare a. Yo tonbe nan pyèj yo mete a, yo mouri.
19 Taki su putovi svijeh lakomijeh na dobitak, koji uzima dušu svojim gospodarima.
Nan chache genyen sa ki pa pou ou, se ou ki lakòz malè rive ou. Se sa menm ki pou rive tout moun ki pa wè pase vòlò.
20 Premudrost vièe na polju, na ulicama pušta glas svoj;
Koute byen. Sajès ap rele nan lari, l'ap pale byen fò sou plas piblik.
21 U najveæoj vrevi vièe, na vratima, u gradu govori svoje besjede:
L'ap rele nan tout kalfou, nan pòtay lavil yo, toupatou kote tout moun ka tande.
22 Ludi, dokle æete ljubiti ludost? i potsmjevaèima dokle æe biti mio potsmijeh? i bezumni dokle æe mrziti na znanje?
L'ap di: Bann egare! Kilè n'a sispann renmen fè tenten? Kilè n'a sispann pran plezi nou nan pase tout bagay nan betiz? Kilè moun fou yo va soti pou yo aprann?
23 Obratite se na karanje moje; evo, izasuæu vam duh svoj, kazaæu vam rijeèi svoje.
Se pou n' koute m' lè m'ap rale zòrèy nou. M'ap di nou tou sa ki nan tèt mwen, m'ap fè nou konnen tou sa m' konnen.
24 Što zvah, ali ne htjeste, pružah ruku svoju, ali niko ne mari,
Ki jan nou ye konsa? Mwen rele nou, nou fè tankou nou pa tande m'. Mwen lonje men ban nou, nou fè tankou nou pa wè m'.
25 Nego odbaciste svaki savjet moj, i karanja mojega ne htjeste primiti;
Anhan! Se konsa sa ye? Nou voye tout konsèy mwen te ban nou yo jete byen lwen nou. Nou refize kite m' korije nou.
26 Zato æu se i ja smijati vašoj nevolji, rugaæu se kad doðe èega se bojite;
Konsa, lè n'a nan ka, m'a ri nou. Lè malè va fè nou tranble, m'a pase nou nan rizib.
27 Kad kao pustoš doðe èega se bojite, i pogibao vaša kao oluja kad doðe, kad navali na vas nevolja i muka.
Lè malè va tonbe sou nou tankou yon van siklòn, lè tray va pase sou nou tankou yon toubouyon, lè lapenn ak kè sere va pran nou,
28 Tada æe me zvati, ali se neæu odazvati; rano æe tražiti, ali me neæe naæi.
le sa a, n'a rele m', mwen menm yo rele sajès, men mwen p'ap reponn nou. N'a mache chache m' toupatou, men nou p'ap jwenn mwen.
29 Jer mrziše na znanje, i straha Gospodnjega ne izabraše;
Nou pa t' vle wè konesans, nou te toujou refize gen krentif pou Bondye.
30 Ne pristaše na moj svjet, i preziraše sva karanja moja.
Nou pa t' janm vle koute konsèy m' t'ap ban nou, nou te toujou derefize koute m' lè m' t'ap korije nou.
31 Zato æe jesti plod od putova svojih, i nasitiæe se savjeta svojih.
Se pou nou rekòlte sa nou te simen an. Se pou nou sibi konsekans vye konsèy nou t'ap swiv yo.
32 Jer æe lude ubiti mir njihov, i bezumne æe pogubiti sreæa njihova.
Moun ki san esperyans yo mouri paske yo refize aprann. Bann moun fou yo menm, yo pa pran anyen pou anyen, se sa k'ap pèdi yo tou.
33 Ali ko me sluša, boraviæe bezbrižno, i biæe na miru ne bojeæi se zla.
Men, moun ki koute sa m' di yo jwenn lasirans, y'a viv ak kè poze, yo p'ap bezwen pè anyen.
