< Mateus 26 >

1 Quando Jesus terminou todas estas palavras, disse a seus discípulos,
Jesu ing ve ak awikhqi ak kqawn coengawh, a hubatkhqi venawh,
2 “Sabeis que depois de dois dias a Páscoa está chegando, e o Filho do Homem será entregue para ser crucificado”.
”Nami sim a myihna, Loentaak poei taw khaw hih voei doeng ni a ngaih hawh hy. Cawh thlanghqing Capa taw thinglam awh taai aham thlang a kut awh pe kawm uh,” tinak khqi hy.
3 Em seguida, os principais sacerdotes, os escribas e os anciãos do povo foram reunidos na corte do sumo sacerdote, que se chamava Caifás.
Cawh khawsoeih boeikhqi ingkaw a hqamcakhqi ce khawsoeih boei soeih Kaiapha a im awh cun uhy.
4 Eles se aconselharam juntos para que pudessem pegar Jesus por engano e matá-lo.
Jesu ce zoek nawh am tu coengawh him aham kqawn uhy.
5 Mas eles disseram: “Não durante a festa, para que não ocorra um motim entre o povo”.
Cehlai poei khui awhtaw koeh sai usih, thlang kqeng anglakawh awipungnaak awm hau kaw, ti uhy.
6 Agora quando Jesus estava em Betânia, na casa de Simão, o leproso,
Jesu taw Bethany khaw awhkaw mynqai ak neh Simon a im na a awm awh,
7 uma mulher veio até ele com um frasco de alabastro de pomada muito cara, e derramou-o sobre sua cabeça enquanto ele se sentava à mesa.
a venawh nu pynoet ing alabaster um awh bawktui a phu ak tlo soeih ce hawlaw nawh, caboei awh buh a veel huili awh syp na hy.
8 Mas quando seus discípulos viram isto, ficaram indignados, dizendo: “Por que este desperdício?
A hubatkhqi ing a mi huh awh, amik kaw so hy. Ikaw hamna vemyihna ak plak?
9 Pois este ungüento poderia ter sido vendido por muito e dado aos pobres”.
A phu khawzah na zawi nawh tangka ce hahqahkhqi pe thaw voei, ti uhy.
10 Entretanto, sabendo disso, Jesus disse a eles: “Por que vocês incomodam a mulher? Ela tem feito um bom trabalho para mim.
Jesu ing ce amyihna a mi ti ce a sim awh, 'Ikaw hamna vawhkaw nu ve nami lawl plak? Anih ing them ak leek soeih ce kak khan awh sai hawh hy.
11 Pois você sempre tem os pobres com você, mas nem sempre me tem a mim.
Hahqahkhqi taw nangmih a venawh awm quiqah kawm uh, cehlai kai taw nangmih a venawh am awm phat tikawng.
12 Pois ao derramar esta pomada sobre meu corpo, ela o fez para me preparar para o enterro.
Vawhkaw nu ing bawktui ing ka pum a ni sypnaak vetaw ka qawk vyinaak aham a sai hawh ni.
13 Certamente vos digo, onde quer que esta Boa Nova seja pregada no mundo inteiro, o que esta mulher fez também será falado como um memorial dela”.
Awitak ka nik kqawn peek khqi, khawmdek pum awh vawhkaw awithang leek amik kqawnnaak hoei awh, anih ing kak khan awh a sai law ve amah simpoenaak aham kqawn kawm uh,” tina hy.
14 Então um dos doze, que se chamava Judas Iscariotes, foi até os padres chefes
Cawh a hubat thlanghqa hlaihih ak khui awhkaw thlang pynoet - Judah Iskariot ing, khawsoeih boei soeih a venna cet nawh
15 e disse: “O que você está disposto a me dar se eu o entregar a você?”. Então, eles pesaram para ele trinta moedas de prata.
doet hy, nangmih a kut awh anih ce ka ni peek khqi awhtaw ikaw nami ni peek kaw? tina hy. Cekkhqi ing tangka sawmthum peek aham awi ta uhy.
16 A partir daquele momento, ele procurou a oportunidade de traí-lo.
Cekcoengawh Juda ing anih ce am tunaak thai aham a tym leek ce sui hy.
17 Agora no primeiro dia de pão ázimo, os discípulos vieram a Jesus, dizendo-lhe: “Onde você quer que nos preparemos para que você coma a Páscoa?
Hen amak pa phaihpi poei a hyp oet naak nyn awh, a hubatkhqi ce Jesu a venna law unawh doet uhy, “Loentaak poei buh ainaak aham han awh nu sai sak aham na ngaih?” tina uhy.
18 Ele disse: “Vá até a cidade para uma certa pessoa e diga-lhe: 'O Professor diz: “Meu tempo está próximo. Eu guardarei a Páscoa em sua casa com meus discípulos””.
Anih ing, “Khawk bau khui awhkaw thlang pynoet a venawh cet nawh cawngpyikung ing: ka tym taw zoeca hawh hy. Ka hubatkhqi mi loentaak poei buh na im na veel kawng u nyng, tihy tina,” tina hy.
19 Os discípulos fizeram como Jesus lhes ordenou, e prepararam a Páscoa.
Cedawngawh Jesu ing ak kqawn peek amyihna a hubatkhqi ing loentaak poei ce sai pe uhy.
20 Agora, quando chegou a noite, ele estava reclinado à mesa com os doze discípulos.
Khaw a my law awhtaw, a hubat thlanghqa hlaihih tloek mi buh veel uhy.
21 Enquanto comiam, ele disse: “Certamente eu lhes digo que um de vocês me trairá”.
Buh a mi ai huili awh, a mingmih a venawh, “Awitak ka nik kqawn peek khqi, nangmih ak khui awhkaw thlang pynoet ing kai ve thlang a kut awh ni thak kaw,” tinak khqi hy.
22 Eles estavam extremamente tristes, e cada um começou a perguntar-lhe: “Não sou eu, não é, Senhor?”.
Cawh a mingmih ce amik kaw se nawh a venawh, “Bawipa, kai aw?” tina uhy.
23 Ele respondeu: “Aquele que mergulhou sua mão comigo no prato vai me trair”.
Jesu ing, “Kai ingqawi beei ak zoep haih ing kai ve thlang nim tu sak kaw.
24 O Filho do Homem vai como está escrito sobre ele, mas ai daquele homem por quem o Filho do Homem é traído! Seria melhor para aquele homem se ele não tivesse nascido”.
Thlanghqing Capa taw amah akawng qee hyt na a awm hawh amyihna cet kaw. Cehlai thlanghqing Capa thlang a kut awh ak thakkung ce khaw na map hy! Anih ce ama thang mantaw nep bet hlai voei,” tina hy.
25 Judas, que o traiu, respondeu: “Não sou eu, não é, rabino?”. Ele lhe disse: “Você o disse”.
Cawh amah ce thlang a kut awh ak pe hly Juda ing, “Kai aw cawngpyikung?” tina hy. Jesu ing “Oeih, nang hawh ni,” tina hy.
26 Enquanto comiam, Jesus pegou o pão, deu graças por ele e o partiu. Ele deu aos discípulos e disse: “Tomai, comei; este é o meu corpo”.
Buh ami vel huili awh, Jesu ing phaihpi lo nawh, zeelawi ak kqawn coengawh thek hy, a hubatkhqi venawh pe nawh, “Lo unawh, ai lah uh, ve ve ka sa ni,” tinak khqi hy.
27 Ele tomou o cálice, deu graças e deu a eles, dizendo: “Todos vocês o bebem,
Cekcoengawh boet awm lo bai nawh, zeelawi ak kqawn coengawh a mingmih a venawh pehy, “Aw boeih lah uh;
28 pois este é o meu sangue do novo pacto, que é derramado por muitos para a remissão dos pecados.
Vetaw awikamnaak ka thi, thlang khawzah a thawlh qeenkhaw ngainaak aham ka hawk ni.
29 Mas eu vos digo que não beberei deste fruto da videira de agora em diante, até aquele dia em que eu o beberei novamente convosco no Reino de meu Pai”.
Ka nik kqawn peek khqi, ce nyn awh ka Pa qam awh ak thai na nangmih mi amni aawk hlan dy taw vawhkaw misur tui ve tuh awhkawng am aw voel tikawng nyng,” tinak khqi hy.
30 Quando tinham cantado um hino, foram para o Monte das Oliveiras.
Laa pynoet ami sak coengawh, Olive tlang na cet uhy.
31 Então Jesus lhes disse: “Todos vós tropeçareis por minha causa esta noite, pois está escrito: 'Golpearei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersas'.
Cawh Jesu ing a mingmih a venawh, “Tawh than awh kai ak camawh nangmih boeih tlu kawm uk ti, “Tuukhaikung ve vyk kawng nyngsaw, tuukhqi boeih a mi ngaih ngaih naak na kqeng kang kawm uh,” tinawh a qee hyt hawh a myihna.
32 Mas depois de ter sido criado, irei antes de vocês para a Galiléia”.
Cehlai ka thawh tlaih coengawh, nangmih a haaiawh Kalili na ana cet kawng,” tinak khqi hy.
33 Mas Peter lhe respondeu: “Mesmo que tudo seja feito para tropeçar por sua causa, eu nunca serei feito para tropeçar”.
Piter ing, “Nang ak camawh ak changkhqi boeih tlu u seiawm kai ingtaw am ning tluuk taak qoe qoe kawng nyng,” tina hy.
34 Jesus lhe disse: “Certamente eu lhe digo que esta noite, antes que o galo corra, você me negará três vezes”.
Jesu ing, “Awitak ka nik kqawn peek khqi, tawh than qoe awh, ai ang khawng hlanawh thum voei nik khawng kawp ti,” tina hy.
35 Peter disse a ele: “Mesmo que eu tenha de morrer com você, não o negarei”. Todos os discípulos também disseram o mesmo.
Cehlai Piter ing, “Na thihnaak awh thih aham awm mai nyng seiawm, ityk awh awm am nik khawng qoe qoe tikawng,” tina hy. A hubatkhqi boeih ingawm ce amyihna ti lawt uhy.
36 Então Jesus veio com eles a um lugar chamado Getsêmani, e disse a seus discípulos: “Sentem-se aqui, enquanto eu vou lá e oro”.
Cekcoengawh Jesu taw Gethsemane a mi ti hyn na a hubatkhqi mi cet uhy; a hubatkhqi venawh, “Cena cykcah aham cet hly nyng, vawh a nang ngawi uh,” tinak khqi hy.
37 Levou consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, e começou a se entristecer e a se afligir gravemente.
Piter ingkaw Zebedi a caqawi ce ceh pyi hy, ak kaw se nawh ang ngaih kyi soeih hy.
38 Então ele disse a eles: “Minha alma está extremamente triste, até a morte”. Fique aqui e assista comigo”.
A mingmih a venawh, “Thihnaak khqawh kawseetnaak ing ka hqingnaak ni vui malh hawh hy. Vawh awm unawh ni qeh pyi lawt lah uh,” tinak khqi hy.
39 Ele avançou um pouco, caiu de cara, e rezou, dizendo: “Meu Pai, se for possível, deixe este cálice passar de mim; contudo, não o que eu desejo, mas o que você deseja”.
A hlanaak benna va cet nawh dek awh a koep coengawh cykcah hy, “Ka Pa, ang coeng thai awhtaw, vawhkaw boet ing ni qei seh nyng; cehlai kai ak kawngaih na koeh awm seitaw nang ak kawngaih myihna awm seh nyng,” tina hy.
40 Ele veio até os discípulos e os encontrou dormindo, e disse a Pedro: “O quê, você não poderia assistir comigo por uma hora?
A hubatkhqi venna a law awh a mingmih ce ip boeh boeh uhy. Piter a venawh, “Khawnoek pakhat khui kangna awm am nami qeh pyi thai nawh nu?
41 Observe e ore, para não entrar em tentação. O espírito de fato está disposto, mas a carne é fraca”.
Syknaak ak khuiawh am naming tluuknaak thai aham qeh unawh qalqiing doena cykcah lah uh. Myihla ingtaw ngaih hlai hy, pumsa ingtaw zai hqoeng hy,” tinak khqi hy.
42 Novamente, uma segunda vez ele foi embora e orou, dizendo: “Meu Pai, se este cálice não pode passar de mim a menos que eu o beba, seu desejo seja feito”.
Ahih voeinaak cet nawh cykcah bai hy, “Ka Pa, vawhkaw boet ing a ni qei ham am coeng thai voel nawh aawk aham a awm vik awhtaw namah ak cam seh,” tina hy.
43 Ele veio novamente e os encontrou dormindo, pois seus olhos estavam pesados.
A law tlaih bai awhtaw, a mingmih ce mikku ing a noeng khqi a dawngawh ana ip tlaih bai uhy.
44 Ele os deixou novamente, foi embora e rezou uma terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
Cedawngawh a mingmih ce cehta nawh a thum voeinaak na ak cykcah khawi amyihna cykcah bai hy.
45 Depois veio a seus discípulos e lhes disse: “Ainda estão dormindo e descansando? Eis que a hora está próxima, e o Filho do Homem é traído nas mãos dos pecadores.
Cekcoengawh a hubatkhqi venna law nawh a mingmih a venawh, “Ip unawh dym bak bak uhyk ti my? Toek lah uh, a tym khoek hawh hy, thlanghqing Capa taw tu sak aham thlak thawlhkhqi kut pe hawh uhy,” tinak khqi hy.
46 Levantem-se, vamos embora. Eis que aquele que me trai está próximo”.
“Tho uh, cet hlah usih! Kai thlang anik tu sakkung taw vawh awm hawh hy ve!” tinak khqi hy.
47 Enquanto ele ainda estava falando, eis que veio Judas, um dos doze, e com ele uma grande multidão com espadas e paus, dos chefes dos sacerdotes e anciãos do povo.
Awi ak kqawn hui awh, thlanghqa hlaihih ak khui awhkaw thlang pynoet, Juda ce pha law hy. Khawsoih boeikhqi ingkaw a hqamcakhqi ven awhkaw tangboek cimca ingkaw thingboeng amik pawm thlang kqeng ce law pyi hy.
48 Agora, aquele que o traiu lhes havia dado um sinal, dizendo: “Quem quer que eu beije, é ele”. Apreendam-no”.
Thlang a kut awh ak thakkung ing huhsimnaak ce sai pe hy: “Kai ing ka mawk thlang cetaw anih hawh ni, anih ce tu uh,” tinak khqi hy.
49 Imediatamente ele veio a Jesus, e disse: “Saudações, Rabino!” e o beijou.
Jesu a venna cet pahoei nawh, Juda ing, “Cawngpyikung na sa dip seh!” a tinaak coengawh mawk hy.
50 Jesus disse a ele: “Amigo, por que você está aqui?” Então eles vieram e colocaram as mãos sobre Jesus, e o levaram.
Jesu ing, “Ka pyi, nani law sihnaak ce sai,” tina hy. Cawh thlangkhqi ce haina thoeih unawh, Jesu ce tu uhy.
51 Eis que um dos que estavam com Jesus estendeu sua mão e desembainhou sua espada, golpeou o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha.
Cawh Jesu ing anik awm haih thlang pynoet ing ak cimca ce phlawng nawh, khawsoeih boei a tyihzawih ang haa ce zek pe hlak hy.
52 Então Jesus lhe disse: “Ponha sua espada de volta em seu lugar, pois todos os que pegarem a espada morrerão pela espada”.
Jesu ing a venawh, “Nak cimca ce sapangkawp awh chan tlaih lah, u awm cimca ak phlawng taw cimca ing thi lawt kaw.
53 Ou você acha que eu não poderia pedir a meu Pai, e ele me enviaria mesmo agora mais de doze legiões de anjos?
Khan ceityih qalkap bu pahqa hlaihih ce tuh qoe awh tyih law aham, ka Pa a venawh am thoeh thai tikaw, tinawh namik poek nawh nu?
54 Como se cumpririam então as Escrituras que assim devem ser”?
Ce myihna a awm mantaw ikawmyihna Bible awi ing ak kqawn hyt ce a soepnaak kaw? tinak khqi hy.
55 Naquela hora Jesus disse à multidão: “Você saiu contra um ladrão com espadas e paus para me agarrar? Eu sentava-me diariamente no templo ensinando, e você não me prendeu.
Cawh Jesu ing thlang kqeng a venawh, “Nangmih ing kai ve quk-ai a myihna, cimca ingkaw thingboeng ing kai tu aham nami law nawh nu? Myngawi tempul khuiawh thlang cawngpyi nyng, cawh am nim tu uhyk ti.
56 Mas tudo isso aconteceu para que as Escrituras dos profetas pudessem ser cumpridas”. Então todos os discípulos o deixaram e fugiram.
Cehlai tawnghakhqi ak caqee a soepnaak aham ve ik-oeih ve a awm aham awm hy,” tinak khqi hy. Cawh a hubatkhqi boeih ing amah ce ta hyt unawh cen ta uhy.
57 Aqueles que haviam levado Jesus o levaram a Caifás, o sumo sacerdote, onde os escribas e os anciãos estavam reunidos.
Amah ak tukhqi ing Jesu ce anaa awi cawngpyikungkhqi ingkaw a hqamcakhqi ang cunnaak, khawsoeih boei soeih Kaiapha im na khyn uhy.
58 Mas Pedro o seguiu de longe até a corte do sumo sacerdote, e entrou e sentou-se com os oficiais, para ver o fim.
Cawh Piter ing khawsoeih boei soeih a im dyna ak hla nakawng a huhu awh qym hy. Ikawmyihna nu a mi sai law kaw tice sim a ngaih a dawngawh ak khuina ce lut nawh cawhkaw im ak qehkungkhqi venna ngawi lawt hy.
59 Agora os chefes dos sacerdotes, os anciãos e todo o conselho procuraram um falso testemunho contra Jesus, para que o pudessem matar,
Khawsoih boeikhqi ingkaw Sanhedrinkhqi ing Jesu a thawlhnaak ce tu pe nawh thih sak thainaak aham awi ce deng uhy.
60 e não encontraram nenhum. Apesar de muitas testemunhas falsas terem se apresentado, eles não encontraram nenhuma. Mas finalmente duas testemunhas falsas se apresentaram
Amak thym thawlh puknaakkhqi ce khawzah awm hlai hy, a thawlh ce am tu pe thai uhy.
61 e disseram: “Este homem disse: 'Sou capaz de destruir o templo de Deus, e de construí-lo em três dias'”.
A hukhit na taw thlang pakhih ce haina law nih nawh ve ak thlang ing, 'Kai ing Khawsa a tempul ce hqe nyngsaw khaw thum voei khuiawh sa tlaih kawng nyng tinawh kqawn hy,' tina hy nih.
62 O sumo sacerdote levantou-se e disse-lhe: “Você não tem resposta? O que é isto que estes testemunham contra você”?
Cawh khawsoeih boei soeih ce hang dyi nawh Jesu a venawh, “Am nam hlat hly nawh nu? Vekkqawi ing nang thawlh anik puk ve ikawmyihna a awm?,” tina hy.
63 Mas Jesus permaneceu em silêncio. O sumo sacerdote respondeu-lhe: “Eu te conjuro pelo Deus vivo que nos diga se és o Cristo, o Filho de Deus”.
Cehlai Jesu ing awmtaak dik dik hy. Khawsoih boei soeih ing, “Ak hqing Khawsa ming phoei doena ni doet nyng: Nang ve Khrih, Khawsa Capa tang nu?” tina hy.
64 Jesus disse a ele: “Você o disse”. No entanto, eu lhes digo, depois disto vocês verão o Filho do Homem sentado à direita do Poder, e vindo sobre as nuvens do céu”.
Jesu ing, “Oeih, nak kqawn a myihna awm nyng, Nangmih boeih a venawh kqawn law nyng: Tuhkawng awh thlanghqing Capa ing boeimang soeih ak tang benawh ngawi kawmsaw khan myi awhkawng a law ce hu bit kawp ti,” tina hy.
65 Então o sumo sacerdote rasgou suas roupas, dizendo: “Ele falou blasfêmias! Por que precisamos de mais testemunhas? Eis que agora vocês já ouviram a blasfêmia dele.
Cawh khawsoeih boei soeih ing a hibai ce theek nawh, “Khawsa the a kha na hawh saw kaw ve! Kaw hamna simpyikung ni ngoe hly bai? Khawsa a thekhanaak awi ning za hawh saw kaw.
66 O que você acha?” Eles responderam: “Ele é digno de morte!”
Ikawmyihna na mik poek? tinak khqi hy. Cawh a mingmih ing, “A thih aham awm hy,”, tina uhy.
67 Depois cuspiram-lhe na cara e bateram-lhe com os punhos, e alguns bateram-lhe,
A haiawh sawh unawh kuthlym ing thawng uhy. Thlang vang ing bei uhy.
68 dizendo: “Profetiza-nos, tu Cristo! Quem te bateu?”
“U nu anik bei, nang Khrih, kqawn lah?” tina uhy.
69 Agora Pedro estava sentado do lado de fora no tribunal, e uma criada veio até ele, dizendo: “Você também estava com Jesus, o Galileu”!
Piter ing kawngma awh ang ngawih awh tyihzawih nuca ce law nawh a venawh, “Nang awm Kalili thlang Jesu a venawh nak awm lawt ni,” tina hy.
70 Mas ele negou diante de todos eles, dizendo: “Não sei do que você está falando”.
Cehlai Piter ing cekkhqi boeih a haiawh oelh hy. “Nak kqawn ce am sim nyng,” tina hy.
71 Quando ele saiu para o alpendre, alguém o viu e disse àqueles que estavam lá: “Este homem também estava com Jesus de Nazaré”.
Vawng chawmkeng benna a ceh awh nu pynoet ing hu bai nawh, cawhkaw ak awmkhqi venawh, Ve ak thlang ve Nazareth Jesu ingqawi awm haih lawt hy nih,” tina bai hy.
72 Novamente ele negou com um juramento: “Eu não conheço o homem”.
Cawh seet awi lawh doena: “Ve ak thlang ve am sim nyng,” tinak khqi bai hy.
73 Depois de um pouco de tempo, aqueles que ficaram de pé vieram e disseram a Peter: “Certamente você também é um deles, pois seu discurso o torna conhecido”.
Cawh a khoeh a awm coengawh a keng awhkaw ak dyikhqi ing, Piter a venna, “Nang awm amingmihkhqi lakawhkaw thlang lawt ni, nak awi pau awh sim hqa hawh hy,” tina uhy.
74 Então ele começou a praguejar e a jurar: “Eu não conheço o homem”! Imediatamente o galo cantou.
Anih ing, “Ce ak thlang am sim nyng.” tinawh seet awi am saa awhkawng ai khawng pahoei hy.
75 Pedro lembrou-se da palavra que Jesus lhe havia dito: “Antes que o galo corra, você me negará três vezes”. Então ele saiu e chorou amargamente.
Cawh, Piter ing Jesu ak awikqawn, “Ai ang khawng hlanawh nang ing thum voei nik khawng kawp ti,” a ti ak awi ce sim law hy. Cekcoengawh a lengna cet nawh kqang hlawp hlawp hy.

< Mateus 26 >