Engero 14

1 Omukazi ow’amagezi yeezimbira ennyumba ye, naye omusirusiru eyiye agyemenyera n’emikono gye.

Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.

2 Omuntu atambulira mu bugolokofu atya Mukama, naye ow’amakubo amakyamu anyooma Mukama.

Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.

3 Ebigambo by’omusirusiru bye bimuviirako okukubwa, naye eby’abatuukirivu binaabakuumanga.

U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.

4 Awataba nte nnume ezirima ebyagi biba bikalu, naye emmere ennyingi eva mu maanyi gaazo.

Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.

5 Omujulizi ow’amazima talimba, naye ow’obulimba ayogera bya bulimba.

Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.

6 Omukudaazi anoonya amagezi n’atagalaba, naye okumanya kwanguyira omuntu ategeera.

Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.

7 Teweeretereza muntu musirusiru, kubanga tewali by’amagezi biva mu kamwa ke.

Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.

8 Omutegeevu mugezi kubanga afaayo okutegeera by’akola, naye atalina magezi musirusiru kubanga yeerimba nti amanyi.

Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.

9 Abasirusiru banyooma okugololwa nga bakoze ensobi, naye abalongoofu baagala emirembe.

Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.

10 Buli mutima gumanya okulumwa kwagwo, tewali ayinza kugusanyukirako.

Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.

11 Ennyumba y’abakozi b’ebibi erizikirizibwa, naye eweema y’abatuukirivu erikulaakulana.

Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.

12 Waliwo ekkubo erirabika nga ttuufu eri omuntu, naye ng’enkomerero yaalyo kufa.

Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.

13 Enseko zandibaawo naye ng’omutima gujjudde ennaku, era n’enkomerero y’essanyu eyinza okufuuka obuyinike.

I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.

14 Omuntu atalina kukkiriza alisasulwa empeera emusaanira olw’ebikolwa bye, n’omuntu omulungi naye alisasulwa eyiye.

Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.

15 Ow’amagezi amatono amala gakkiriza buli kigambo ky’awulira, naye omuntu omutegeevu yeegendereza amakubo ge.

Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.

16 Omuntu ow’amagezi atya Mukama n’aleka okukola ebibi, naye omusirusiru yeepankapanka era teyeegendereza.

Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.

17 Omuntu asunguwala amangu akola eby’obusirusiru, n’omukalabakalaba akyayibwa.

Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.

18 Abatalina magezi basikira butaliimu, naye abategeevu batikkirwa engule ey’okumanya.

Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.

19 Abakozi b’ebibi balivuunamira abatuukirivu, n’aboonoonyi ne bavuunama mu miryango gy’abatuukirivu.

Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.

20 Omwavu alagajjalirwa abantu nga ne muliraanwa we omutwaliddemu, naye abagagga baba n’emikwano mingi.

I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.

21 Anyooma muliraanwa we akola kibi, naye alina omukisa oyo asaasira abaavu.

Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.

22 Abateekateeka okukola ebibi, tebawaba? Naye okwagala n’amazima binaabeeranga n’abo abateesa okukola obulungi.

Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?

23 Buli mulimu ogukolebwa n’amaanyi gubaako amagoba, naye okwogera obwogezi kireeta bwavu bwokka.

U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.

24 Abagezi bafuna engule ey’obugagga, naye obusirusiru bw’abatalina magezi buzaala busirusiru.

Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.

25 Omujulizi ow’amazima awonya obulamu bw’abantu, naye omujulizi ow’obulimba aba mulimba.

Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.

26 Atya Mukama alina ekiddukiro eky’amaanyi, era n’abaana be balibeera n’obuddukiro.

U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.

27 Okutya Mukama ye nsulo y’obulamu, kuleetera omuntu okwewala emitego gy’okufa.

Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.

28 Ekitiibwa kya kabaka kiri mu kuba n’abantu bangi, naye omukulembeze ataba n’abantu abeera mu kabi.

Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.

29 Omuntu omugumiikiriza aba n’okutegeera kungi, naye oyo asunguwala amangu ayolesa obusirusiru.

Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.

30 Omutima ogulina emirembe guwangaaza omuntu, naye obuggya buvunza amagumba ge.

Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.

31 Omuntu atulugunya abaavu anyooma oyo eyabatonda, naye buli abakwatirwa ekisa, agulumiza Katonda.

Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.

32 Akacwano bwe kajja, omukozi w’ebibi agwa, naye omutuukirivu ne mu kufa aba n’obuddukiro.

Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.

33 Amagezi gabeera mu mutima gw’omuntu alina okutegeera, era yeeyoleka ne mu basirusiru.

U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.

34 Obutuukirivu buzimba eggwanga, naye ekibi kiswaza abantu ab’engeri zonna.

Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.

35 Kabaka asanyukira omuddu akola eby’amagezi, naye obusungu bwa kabaka bunaabuubuukiranga ku oyo akola ebiswaza.

Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.