Proverbiorum 30

1 Verba Congregantis filii Vomentis. Visio, quam locutus est vir, cum quo est Deus, et qui Deo secum morante confortatus, ait:

Rijeèi Agura sina Jakejeva; sabrane rijeèi toga èovjeka Itilu, Itilu i Ukalu.

2 Stultissimus sum virorum, et sapientia hominum non est mecum.

Ja sam luði od svakoga, i razuma èovjeèijega nema u mene.

3 Non didici sapientiam, et non novi scientiam sanctorum.

Niti sam uèio mudrosti niti znam svetijeh stvari.

4 Quis ascendit in cælum atque descendit? quis continuit spiritum in manibus suis? quis colligavit aquas quasi in vestimento? quis suscitavit omnes terminos terræ? quod nomen est eius, et quod nomen filii eius, si nosti?

Ko je izašao na nebo i opet sišao? ko je skupio vjetar u pregršti svoje? ko je svezao vode u plašt svoj? ko je utvrdio sve krajeve zemlji? kako mu je ime? i kako je ime sinu njegovu? znaš li?

5 Omnis sermo Dei ignitus, clypeus est sperantibus in se:

Sve su rijeèi Božije èiste; on je štit onima koji se uzdaju u nj.

6 ne addas quidquam verbis illius, et arguaris inveniarisque mendax.

Ništa ne dodaji k rijeèima njegovijem, da te ne ukori i ne naðeš se laža.

7 Duo rogavi te, ne deneges mihi antequam moriar.

Za dvoje molim te; nemoj me se oglušiti dok sam živ:

8 Vanitatem, et verba mendacia longe fac a me. Mendicitatem, et divitias ne dederis mihi: tribue tantum victui meo necessaria:

Taštinu i rijeè lažnu udalji od mene; siromaštva ni bogatstva ne daj mi, hrani me hljebom po obroku mom,

9 ne forte satiatus illiciar ad negandum, et dicam: Quis est Dominus? aut egestate compulsus furer, et periurem nomen Dei mei.

Da ne bih najedavši se odrekao se tebe i rekao: ko je Gospod? ili osiromašivši da ne bih krao i uzalud uzimao ime Boga svojega.

10 Ne accuses servum ad Dominum suum, ne forte maledicat tibi, et corruas.

Ne opadaj sluge gospodaru njegovu, da te ne bi kleo i ti bio kriv.

11 Generatio, quæ patri suo maledicit, et quæ matri suæ non benedicit.

Ima rod koji psuje oca svojega i ne blagosilja matere svoje.

12 Generatio, quæ sibi munda videtur, et tamen non est lota a sordibus suis.

Ima rod koji misli da je èist, a od svoga kala nije opran.

13 Generatio, cuius excelsi sunt oculi, et palpebræ eius in alta surrectæ.

Ima rod koji drži visoko oèi svoje, i vjeðe mu se dižu uvis.

14 Generatio, quæ pro dentibus gladios habet, et commandit molaribus suis, ut comedat inopes de terra, et pauperes ex hominibus.

Ima rod kojemu su zubi maèevi i kutnjaci noževi, da proždire siromahe sa zemlje i uboge izmeðu ljudi.

15 Sanguisugæ duæ sunt filiæ, dicentes: Affer, Affer. Tria sunt insaturabilia, et quartum, quod numquam dicit: Sufficit.

Pijavica ima dvije kæeri, koje govore: daj, daj. Ima troje nesito, i èetvrto nikad ne kaže: dosta:

16 Infernus, et os vulvæ, et terra, quæ non satiatur aqua: ignis vero numquam dicit: Sufficit. (Sheol h7585)

Grob, materica jalova, zemlja, koja ne biva sita vode, i oganj, koji ne govori: dosta. (Sheol h7585)

17 Oculum, qui subsannat patrem, et qui despicit partum matris suæ, effodiant eum corvi de torrentibus, et comedant eum filii aquilæ.

Oko koje se ruga ocu i neæe da sluša matere, kljuvaæe ga gavrani s potoka i jesti orliæi.

18 Tria sunt difficilia mihi, et quartum penitus ignoro:

Troje mi je èudesno, i èetvrtoga ne razumijem:

19 Viam aquilæ in cælo, viam colubri super petram, viam navis in medio mari, et viam viri in adolescentia.

Put orlov u nebo, put zmijin po stijeni, put laðin posred mora, i put èovjeèiji k djevojci.

20 Talis est et via mulieris adulteræ, quæ comedit, et tergens os suum dicit: Non sum operata malum.

Taki je put kurvin: jede, i ubriše usta, pa veli: nijesam uèinila zla.

21 Per tria movetur terra, et quartum non potest sustinere:

Od troga se potresa zemlja, i èetvrtoga ne može podnijeti:

22 Per servum cum regnaverit: per stultum cum saturatus fuerit cibo:

Od sluge, kad postane car, od bezumnika, kad se najede hljeba,

23 per odiosam mulierem cum in matrimonio fuerit assumpta: et per ancillam cum fuerit heres dominæ suæ.

Od puštenice, kad se uda, od sluškinje kad naslijedi gospoðu svoju.

24 Quatuor sunt minima terræ, et ipsa sunt sapientiora sapientibus.

Èetvoro ima maleno na zemlji, ali mudrije od mudaraca:

25 Formicæ, populus infirmus, qui præparat in messe cibum sibi:

Mravi, koji su slab narod, ali opet pripravljaju u ljeto sebi hranu;

26 lepusculus, plebs invalida, qui collocat in petra cubile suum:

Pitomi zeèevi, koji su nejak narod, ali opet u kamenu grade sebi kuæu;

27 regem locusta non habet, et egreditur universa per turmas suas:

Skakavci, koji nemaju cara, ali opet idu svi jatom;

28 stellio manibus nititur, et moratur in ædibus regis.

Pauk, koji rukama radi i u carskim je dvorima.

29 Tria sunt, quæ bene gradiuntur, et quartum, quod incedit feliciter:

Troje lijepo koraèa, i èetvrto lijepo hodi:

30 Leo fortissimus bestiarum, ad nullius pavebit occursum:

Lav, najjaèi izmeðu zvjerova, koji ne uzmièe ni pred kim,

31 gallus succinctus lumbos: et aries: nec est rex, qui resistat ei.

Konj opasan po bedrima ili jarac, i car na koga niko ne ustaje.

32 Est qui stultus apparuit postquam elevatus est in sublime: si enim intellexisset, ori suo imposuisset manum.

Ako si ludovao ponesavši se ili si zlo mislio, metni ruku na usta.

33 Qui autem fortiter premit ubera ad eliciendum lac, exprimit butyrum: et qui vehementer emungit, elicit sanguinem: et qui provocat iras, producit discordias.

Kad se razbija mlijeko, izlazi maslo; i ko jako nos utire, izgoni krv; tako ko draži na gnjev, zameæe svaðu.