Mattheum 5
1 Videns autem Iesus turbas, ascendit in montem, et cum sedisset, accesserunt ad eum discipuli eius,
A kad on vidje narod, pope se na goru, i sjede, i pristupiše mu uèenici njegovi.
2 et aperiens os suum docebat eos dicens:
I otvorivši usta svoja uèaše ih govoreæi:
3 Beati pauperes spiritu: quoniam ipsorum est regnum cælorum.
Blago siromašnima duhom, jer je njihovo carstvo nebesko;
4 Beati mites: quoniam ipsi possidebunt terram.
Blago onima koji plaèu, jer æe se utješiti;
5 Beati, qui lugent: quoniam ipsi consolabuntur.
Blago krotkima, jer æe naslijediti zemlju;
6 Beati, qui esuriunt, et sitiunt iustitiam: quoniam ipsi saturabuntur.
Blago gladnima i žednima pravde, jer æe se nasititi;
7 Beati misericordes: quoniam ipsi misericordiam consequentur.
Blago milostivima, jer æe biti pomilovani;
8 Beati mundo corde: quoniam ipsi Deum videbunt.
Blago onima koji su èistoga srca, jer æe Boga vidjeti;
9 Beati pacifici: quoniam filii Dei vocabuntur.
Blago onima koji mir grade, jer æe se sinovi Božiji nazvati;
10 Beati, qui persecutionem patiuntur propter iustitiam: quoniam ipsorum est regnum cælorum.
Blago prognanima pravde radi, jer je njihovo carstvo nebesko.
11 Beati estis cum maledixerint vobis, et persecuti vos fuerint, et dixerint omne malum adversum vos mentientes, propter me:
Blago vama ako vas uzasramote i usprogone i reku na vas svakojake rðave rijeèi lažuæi, mene radi.
12 gaudete, et exultate, quoniam merces vestra copiosa est in cælis. Sic enim persecuti sunt prophetas, qui fuerunt ante vos.
Radujte se i veselite se, jer je velika plata vaša na nebesima, jer su tako progonili proroke prije vas.
13 Vos estis sal terræ. Quod si sal evanuerit, in quo salietur? ad nihilum valet ultra, nisi ut mittatur foras, et conculcetur ab hominibus.
Vi ste so zemlji; ako so obljutavi, èim æe se osoliti? Ona veæ neæe biti ni za što, osim da se prospe napolje i da je ljudi pogaze.
14 Vos estis lux mundi. Non potest civitas abscondi supra montem posita.
Vi ste vidjelo svijetu; ne može se grad sakriti kad na gori stoji.
15 Neque accendunt lucernam, et ponunt eam sub modio, sed super candelabrum ut luceat omnibus, qui in domo sunt.
Niti se užiže svijeæa i meæe pod sud nego na svijeænjak, te svijetli svima koji su u kuæi.
16 Sic luceat lux vestra coram hominibus: ut videant opera vestra bona, et glorificent Patrem vestrum, qui in cælis est.
Tako da se svijetli vaše vidjelo pred ljudima, da vide vaša dobra djela, i slave oca vašega koji je na nebesima.
17 Nolite putare quoniam veni solvere legem, aut prophetas: non veni solvere, sed adimplere.
Ne mislite da sam ja došao da pokvarim zakon ili proroke: nijesam došao da pokvarim, nego da ispunim.
18 Amen quippe dico vobis, donec transeat cælum et terra, iota unum, aut unus apex non præteribit a lege, donec omnia fiant.
Jer vam zaista kažem: dokle nebo i zemlja stoji, neæe nestati ni najmanjega slovca ili jedne title iz zakona dok se sve ne izvrši.
19 Qui ergo solverit unum de mandatis istis minimis, et docuerit sic homines, minimus vocabitur in regno cælorum: qui autem fecerit et docuerit, hic magnus vocabitur in regno cælorum.
Ako ko pokvari jednu od ovijeh najmanjijeh zapovijesti i nauèi tako ljude, najmanji nazvaæe se u carstvu nebeskome; a ko izvrši i nauèi, taj æe se veliki nazvati u carstvu nebeskome.
20 Dico enim vobis, quia nisi abundaverit iustitia vestra plus quam Scribarum, et Pharisæorum, non intrabitis in regnum cælorum.
Jer vam kažem da ako ne bude veæa pravda vaša nego književnika i fariseja, neæete uæi u carstvo nebesko.
21 Audistis quia dictum est antiquis: Non occides: qui autem occiderit, reus erit iudicio.
Èuli ste kako je kazano starima: ne ubij; jer ko ubije, biæe kriv sudu.
22 Ego autem dico vobis: quia omnis qui irascitur fratri suo, reus erit iudicio. Qui autem dixerit fratri suo, Raca: reus erit concilio. Qui autem dixerit, fatue: reus erit Gehennæ ignis. (Geenna g1067)
A ja vam kažem da æe svaki koji se gnjevi na brata svojega ni za što, biti kriv sudu; a ako li ko reèe bratu svojemu: raka! biæe kriv skupštini; a ko reèe: budalo! biæe kriv paklu ognjenom. (Geenna g1067)
23 Si ergo offers munus tuum ad altare, et ibi recordatus fueris quia frater tuus habet aliquid adversum te:
Zato dakle ako prineseš dar svoj k oltaru, i ondje se opomeneš da brat tvoj ima nešto na te,
24 relinque ibi munus tuum ante altare, et vade prius reconciliari fratri tuo: et tunc veniens offeres munus tuum.
Ostavi ondje dar svoj pred oltarom, i idi prije te se pomiri s bratom svojijem, pa onda doði i prinesi dar svoj.
25 Esto consentiens adversario tuo cito dum es in via cum eo: ne forte tradat te adversarius iudici, et iudex tradat te ministro: et in carcerem mittaris.
Miri se sa suparnikom svojijem brzo, dok si na putu s njim, da te suparnik ne preda sudiji, a sudija da te ne preda sluzi i u tamnicu da te ne vrgnu.
26 Amen dico tibi, non exies inde, donec reddas novissimum quadrantem.
Zaista ti kažem: neæeš iziæi odande dok ne daš do pošljednjega dinara.
27 Audistis quia dictum est antiquis: Non mœchaberis.
Èuli ste kako je kazano starima: ne èini preljube.
28 Ego autem dico vobis: quia omnis, qui viderit mulierem ad concupiscendum eam, iam mœchatus est eam in corde suo.
A ja vam kažem da svaki koji pogleda na ženu sa željom, veæ je uèinio preljubu u srcu svojemu.
29 Quod si oculus tuus dexter scandalizat te, erue eum, et proiice abs te: expedit enim tibi ut pereat unum membrorum tuorum, quam totus corpus tuum mittatur in Gehennam. (Geenna g1067)
A ako te oko tvoje desno sablažnjava, iskopaj ga i baci od sebe: jer ti je bolje da pogine jedan od udova tvojijeh negoli sve tijelo tvoje da bude baèeno u pakao. (Geenna g1067)
30 Et si dextra manus tua scandalizat te, abscide eam, et proiice abs te: expedit enim tibi ut pereat unum membrorum tuorum, quam totum corpus tuum eat in Gehennam. (Geenna g1067)
I ako te desna ruka tvoja sablažnjava, otsijeci je i baci od sebe: jer ti je bolje da pogine jedan od udova tvojijeh negoli sve tijelo tvoje da bude baèeno u pakao. (Geenna g1067)
31 Dictum est autem: Quicumque dimiserit uxorem suam, det ei libellum repudii.
Tako je kazano: ako ko pusti ženu svoju, da joj da knjigu raspusnu.
32 Ego autem dico vobis: Quia omnis, qui dimiserit uxorem suam, excepta fornicationis causa, facit eam mœchari: et qui dimissam duxerit, adulterat.
A ja vam kažem da svaki koji pusti ženu svoju, osim za preljubu, navodi je te èini preljubu; i koji puštenicu uzme preljubu èini.
33 Iterum audistis quia dictum est antiquis: Non periurabis: reddes autem Domino iuramenta tua.
Još ste èuli kako je kazano starima: ne kuni se krivo, a ispuni što si se Gospodu zakleo.
34 Ego autem dico vobis, non iurare omnino, neque per cælum, quia thronus Dei est:
A ja vam kažem: ne kunite se nikako: ni nebom, jer je prijestol Božij;
35 neque per terram, quia scabellum est pedum eius: neque per Ierosolymam, quia civitas est magni regis:
Ni zemljom, jer je podnožje nogama njegovijem; ni Jerusalimom, jer je grad velikoga cara.
36 neque per caput tuum iuraveris, quia non potes unum capillum album facere, aut nigrum.
Ni glavom svojom ne kuni se, jer ne možeš ni dlake jedne bijele ili crne uèiniti.
37 Sit autem sermo vester, est, est: non, non: quod autem his abundantius est, a malo est.
Dakle neka bude vaša rijeè: da, da; ne, ne; a što je više od ovoga, oda zla je.
38 Audistis quia dictum est: Oculum pro oculo, et dentem pro dente.
Èuli ste da je kazano: oko za oko, i zub za zub.
39 Ego autem dico vobis, non resistere malo: sed si quis te percusserit in dexteram maxillam tuam, præbe illi et alteram:
A ja vam kažem da se ne branite oda zla, nego ako te ko udari po desnome tvom obrazu, obrni mu i drugi;
40 et ei, qui vult tecum iudicio contendere, et tunicam tuam tollere, dimitte ei et pallium.
I koji hoæe da se sudi s tobom i košulju tvoju da uzme, podaj mu i haljinu.
41 Et quicumque te angariaverit mille passus, vade cum illo et alia duo.
I ako te potjera ko jedan sahat, idi s njime dva.
42 Qui petit a te, da ei: et volenti mutuari a te, ne avertaris.
Koji ište u tebe, podaj mu; i koji hoæe da mu uzajmiš, ne odreci mu.
43 Audistis quia dictum est: Diliges proximum tuum, et odio habebis inimicum tuum.
Èuli ste da je kazano: ljubi bližnjega svojega, i mrzi na neprijatelja svojega.
44 Ego autem dico vobis: Diligite inimicos vestros, benefacite his, qui oderunt vos: et orate pro persequentibus et calumniantibus vos:
A ja vam kažem: ljubite neprijatelje svoje, blagosiljajte one koji vas kunu, èinite dobro onima koji na vas mrze i molite se Bogu za one koji vas gone;
45 ut sitis filii Patris vestri, qui in cælis est: qui solem suum oriri facit super bonos, et malos: et pluit super iustos et iniustos.
Da budete sinovi oca svojega koji je na nebesima; jer on zapovijeda svome suncu, te obasjava i zle i dobre, i daje dažd pravednima i nepravednima.
46 Si enim diligitis eos, qui vos diligunt, quam mercedem habebitis? nonne et publicani hoc faciunt?
Jer ako ljubite one koji vas ljube, kakovu platu imate? Ne èine li to i carinici?
47 Et si salutaveritis fratres vestros tantum, quid amplius facitis? nonne et ethnici hoc faciunt?
I ako Boga nazivate samo svojoj braæi, šta odviše èinite? Ne èine li tako i neznabošci?
48 Estote ergo vos perfecti, sicut et pater vester cælestis perfectus est.
Budite vi dakle savršeni, kao što je savršen otac vaš nebeski.
