< Ii Regum 25 >

1 Factum est autem anno nono regni ejus, mense decimo, decima die mensis, venit Nabuchodonosor rex Babylonis, ipse et omnis exercitus ejus, in Jerusalem, et circumdederunt eam: et exstruxerunt in circuitu ejus munitiones.
Pea ʻi hono hiva taʻu ʻo ʻene pule, ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, pea ʻi hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻaia mo ʻene tau kotoa pē, ke tauʻi ʻa Selūsalema, pea naʻa nau fakatoka ʻae tau ki ai; pea naʻa nau langa ʻae ngaahi kolo ki ai ʻo fakatakamilo.
2 Et clausa est civitas atque vallata usque ad undecimum annum regis Sedeciæ,
Pea naʻe kāpui ʻae kolo ʻaki ʻae tau ʻo aʻu ki he taʻu ʻe hongofulu ma taha ʻoe tuʻi ko Setikia.
3 nona die mensis: prævaluitque fames in civitate, nec erat panis populo terræ.
Pea ʻi hono hiva ʻoe ʻaho ʻi hono fā ʻoe māhina, naʻe lahi ʻae honge ʻi he kolo, pea naʻe ʻikai ha meʻakai ki he kakai ʻoe fonua.
4 Et interrupta est civitas: et omnes viri bellatores nocte fugerunt per viam portæ quæ est inter duplicem murum ad hortum regis. Porro Chaldæi obsidebant in circuitu civitatem. Fugit itaque Sedecias per viam quæ ducit ad campestria solitudinis.
Pea naʻe kapa ʻae kolo, pea naʻe hola ʻae kau tangata [tau ]kotoa pē ʻi he poʻuli ʻi he hala ʻoe matapā ʻi he vahaʻa ʻoe ongo ʻā maka, ʻaia ʻoku ofi ki he ngoue ʻae tuʻi; (ka ko eni naʻe ʻāʻi ʻae kolo ʻe he kakai Kalitia: ) pea naʻe ʻalu [ʻae tuʻi ]ʻi he hala ki he toafa.
5 Et persecutus est exercitus Chaldæorum regem, comprehenditque eum in planitie Jericho: et omnes bellatores qui erant cum eo, dispersi sunt, et reliquerunt eum.
Pea naʻe tuli ʻae tuʻi ʻe he tau ʻae kakai Kalitia, ʻonau maʻu atu ʻi he toafa ʻo Sioatani, ka kuo movetevete ʻene tau kotoa pē meiate ia.
6 Apprehensum ergo regem duxerunt ad regem Babylonis in Reblatha: qui locutus est cum eo judicium.
Ko ia naʻa nau puke ʻae tuʻi, mo ʻohake ia ki he tuʻi ʻo Papilone ʻi Lipila; pea naʻa nau fakamaauʻi ia.
7 Filios autem Sedeciæ occidit coram eo, et oculos ejus effodit, vinxitque eum catenis, et adduxit in Babylonem.
Pea naʻa nau tāmateʻi ʻae ngaahi foha ʻo Setikia ʻi hono ʻao, pea naʻe kapeʻi ʻae mata ʻo Setikia, pea haʻi ia ʻaki ʻae haʻi palasa, pea naʻe ʻave ia ki Papilone.
8 Mense quinto, septima die mensis, ipse est annus nonusdecimus regis Babylonis, venit Nabuzardan princeps exercitus, servus regis Babylonis, in Jerusalem.
Pea ʻi hono nima ʻoe māhina, ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, ʻaia ko hono hongofulu ma hiva taʻu ʻoe tuʻi ko Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻe haʻu ai ki Selūsalema ʻa Nepusaletani, ko e ʻeiki pule ʻoe kau leʻo, ko e tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻo Papilone.
9 Et succendit domum Domini, et domum regis: et domos Jerusalem, omnemque domum combussit igni.
Pea naʻe tutu ʻe ia ʻae fale ʻo Sihova, mo e fale ʻoe tuʻi, mo e ngaahi fale kotoa pē ʻo Selūsalema, mo e fale ʻoe tangataʻeiki kotoa pē naʻa ne tutu ia ʻaki ʻae afi.
10 Et muros Jerusalem in circuitu destruxit omnis exercitus Chaldæorum, qui erat cum principe militum.
Pea ko e tau kotoa pē ʻoe kakai Kalitia, ʻaia naʻe ʻi he ʻeiki pule ʻoe leʻo, naʻa nau holoki hifo ʻae ngaahi ʻā maka ʻo Selūsalema, ʻo takatakai.
11 Reliquam autem populi partem quæ remanserat in civitate, et perfugas qui transfugerant ad regem Babylonis, et reliquum vulgus transtulit Nabuzardan princeps militiæ.
Pea ko hono toe ʻoe kakai naʻe tuku ʻi he kolo, pea mo e kau hola naʻe hoko ki he tuʻi ʻo Papilone, mo hono toenga ʻoe kakai tokolahi, naʻe fetuku ʻakinautolu ʻe Nepusaletani ko e ʻeiki pule ʻoe kau leʻo ʻo ne ʻave.
12 Et de pauperibus terræ reliquit vinitores et agricolas.
Ka naʻe tuku ʻe he ʻeiki pule ʻoe kau leʻo ʻae kakai masiva ʻoe fonua ke nau tauhi ngoue vaine, mo tō ngoue.
13 Columnas autem æreas quæ erant in templo Domini, et bases, et mare æreum quod erat in domo Domini, confregerunt Chaldæi, et transtulerunt æs omne in Babylonem.
Pea ko e ngaahi pou palasa naʻe ʻi he fale ʻo Sihova, mo e ngaahi tuʻunga, mo e ʻaiʻanga vai palasa ʻaia naʻe ʻi he fale ʻo Sihova, naʻe tā ʻo lailaiki ʻe he kakai Kalitia, ʻonau fetuku ʻae palasa ki Papilone.
14 Ollas quoque æreas, et trullas, et tridentes, et scyphos, et mortariola, et omnia vasa ærea, in quibus ministrabant, tulerunt.
Pea ko e ngaahi kulo, mo e ngaahi huo, mo e ngaahi helekosi maama, mo e ngaahi sēpuni, mo e ngaahi ipu palasa ʻaia naʻa nau fai ʻaki ʻae ngāue, naʻa nau fetuku ʻo ʻave.
15 Necnon et thuribula, et phialas: quæ aurea, aurea, et quæ argentea, argentea tulit princeps militiæ,
Mo e ngaahi ipu ʻaiʻanga afi, mo e ngaahi ipu luoluo, mo e ngaahi meʻa koula, ʻi he koula, mo e siliva ʻi he siliva, naʻe ʻave ia ʻe he ʻeiki pule ʻoe kau leʻo.
16 id est, columnas duas, mare unum, et bases quas fecerat Salomon in templo Domini: non erat pondus æris omnium vasorum.
Ko e pou ʻe ua, mo e ʻaiʻanga vai ʻe taha, mo e ngaahi tuʻunga ʻaia naʻe ngaohi ʻe Solomone ki he fale ʻo Sihova: ko e palasa ʻoe ngaahi meʻa ni naʻe ʻikai faʻa lau hono mamafa.
17 Decem et octo cubitos altitudinis habebat columna una: et capitellum æreum super se altitudinis trium cubitorum: et retiaculum, et malogranata super capitellum columnæ, omnia ærea: similem et columna secunda habebat ornatum.
Ko hono lōloa ʻoe pou ʻe taha ko e hanga ʻe tolungofulu ma ono; pea ko e ʻuluʻi pou ko e palasa ia: pea ko e ʻuluʻi pou ko e hanga ia ʻe ono; pea naʻe palasa kotoa pē ʻae ngāue fihifihi mo e ngaahi fuaʻi ʻakau naʻe takatakai ʻi he ʻuluʻi pou: pea naʻe tatau mo ia ʻae ngāue fihifihi ʻi hono ua ʻoe pou.
18 Tulit quoque princeps militiæ Saraiam sacerdotem primum, et Sophoniam sacerdotem secundum, et tres janitores.
Pea naʻe ʻave ʻe he ʻeiki pule ʻoe kau leʻo ʻa Selaia ko e taulaʻeiki lahi, mo Sefanaia ko hono ua ʻoe taulaʻeiki, mo e kau leʻo matapā ʻe toko tolu.
19 Et de civitate eunuchum unum, qui erat præfectus super bellatores viros: et quinque viros de his qui steterant coram rege, quos reperit in civitate: et Sopher principem exercitus, qui probabat tyrones de populo terræ: et sexaginta viros e vulgo, qui inventi fuerant in civitate.
Pea naʻe ʻave ʻe ia mei he kolo ʻae matāpule ʻe taha naʻe pule ki he kau tangata tau, mo e kau tangata ʻe toko nima ʻokinautolu naʻe ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, ʻaia naʻe ʻilo ʻi he kolo, mo e tangata naʻe tuʻu ki muʻa ʻi he kau tangata tohi ʻoe tau, ʻaia naʻe tānaki ʻae kakai ʻoe fonua, mo e kau tangata ʻe toko onongofulu ʻoe kakai ʻoe fonua ʻaia naʻe ʻilo ʻi he kolo:
20 Quos tollens Nabuzardan princeps militum, duxit ad regem Babylonis in Reblatha.
Naʻe ʻave ʻakinautolu ni ʻe Nepusaletani, ko e ʻeiki pule ʻoe kau leʻo, pea ne ʻomi ʻakinautolu ki he tuʻi ʻo Papilone ki Lipila.
21 Percussitque eos rex Babylonis, et interfecit eos in Reblatha in terra Emath: et translatus est Juda de terra sua.
Pea naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻe he tuʻi ʻo Papilone, ʻo ne tāmateʻi ʻakinautolu ʻi Lipila ʻi he fonua ʻo Hemati. Naʻe pehē ʻae fetuku ʻae kakai Siuta ke mamaʻo mei honau fonua.
22 Populo autem qui relictus erat in terra Juda, quem dimiserat Nabuchodonosor rex Babylonis, præfecit Godoliam filium Ahicam filii Saphan.
Pea ko e kakai ʻoe fonua ʻaia naʻe toe ʻi he fonua ʻo Siuta, ʻaia naʻe tuku ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻe fakanofo ke pule kiate kinautolu ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami, ko e foha ʻo Safani.
23 Quod cum audissent omnes duces militum, ipsi et viri qui erant cum eis, videlicet quod constituisset rex Babylonis Godoliam, venerunt ad Godoliam in Maspha, Ismahel filius Nathaniæ, et Johanan filius Caree, et Saraia filius Thanehumeth Netophathites, et Jezonias filius Maachathi, ipsi et socii eorum.
Pea ʻi he fanongo ʻae ngaahi ʻeiki naʻe pule ki he ngaahi kongakau, ʻakinautolu mo ʻenau kakai, ʻo pehē kuo fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻa Ketalia ke pule ia, naʻe haʻu ai kia Ketalia ʻi Misipa, ʻio, ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Netania, mo Sohanani ko e foha ʻo Kalia, mo Selaia ko e foha ʻo Tanumeti ko e tangata Nitofa, mo Seasania ko e foha ʻoe tangata ʻo Meaka, ʻakinautolu mo ʻenau kakai.
24 Juravitque Godolias ipsis et sociis eorum, dicens: Nolite timere servire Chaldæis: manete in terra, et servite regi Babylonis, et bene erit vobis.
Pea naʻe fuakava ʻa Ketalia kiate kinautolu, pea mo ʻenau kakai, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOua naʻa mou manavahē ke hoko ko e kau tamaioʻeiki ki he kakai Kalitia: nofo ʻi he fonua, pea tauhi ʻae tuʻi ʻo Papilone; pea te mou lelei ai.”
25 Factum est autem in mense septimo, venit Ismahel filius Nathaniæ filii Elisama de semine regio, et decem viri cum eo: percusseruntque Godoliam, qui et mortuus est: sed et Judæos et Chaldæos qui erant cum eo in Maspha.
Ka naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono fitu ʻoe māhina, naʻe haʻu ai ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Netania, ko e foha ʻo ʻIlisama ʻi he hako ʻoe tuʻi, ko ia mo e kau tangata ʻe toko hongofulu, ʻo ne taaʻi ʻa Ketalia, pea pekia ai ia, mo e kau Siu mo e kau Kalitia naʻe ʻiate ia ʻi Misipa.
26 Consurgensque omnis populus a parvo usque ad magnum, et principes militum, venerunt in Ægyptum timentes Chaldæos.
Pea naʻe tuʻu hake ʻae kakai kotoa pē, ʻae siʻi mo e lahi, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi kautau, pea naʻa nau haʻu ki ʻIsipite; he naʻa nau manavahē ki he kakai Kalitia.
27 Factum est vero in anno trigesimo septimo transmigrationis Joachin regis Juda, mense duodecimo, vigesima septima die mensis: sublevavit Evilmerodach rex Babylonis, anno quo regnare cœperat, caput Joachin regis Juda de carcere.
Pea ʻi hono tolungofulu ma fitu ʻoe taʻu ʻoe nofo pōpula ʻa Sihoiakini ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe māhina, ʻi he ʻaho ʻe uofulu ma fitu ʻoe māhina, ʻi he taʻu naʻe kamata ʻene pule ʻa Ivili-Melotaki ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻa ne hiki hake ʻae ʻulu ʻo Sihoiakini ko e tuʻi ʻo Siuta mei he fale fakapōpula:
28 Et locutus est ei benigne, et posuit thronum ejus super thronum regum qui erant cum eo in Babylone.
Pea naʻa ne lea ʻofa kiate ia, pea naʻa ne hiki hono nofoʻa fakatuʻi ke māʻolunga ʻi he ngaahi nofoʻa fakatuʻi ʻoe ngaahi tuʻi naʻe nofo mo ia ʻi Papilone;
29 Et mutavit vestes ejus quas habuerat in carcere, et comedebat panem semper in conspectu ejus cunctis diebus vitæ suæ.
Pea naʻe fetongi hono ngaahi kofu fakafalepōpula: pea naʻe kai mā ia ʻi hono ʻao ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui.
30 Annonam quoque constituit ei sine intermissione, quæ et dabatur ei a rege per singulos dies omnibus diebus vitæ suæ.
Pea ko ʻene meʻakai naʻe tufa maʻuaipē mei he tuʻi, ko e tufakanga ki he ʻaho taki taha, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui.

< Ii Regum 25 >