< Jenesis 24 >

1 Abrahamuna tusiza huno hakare'a zama'afina Ra Anumzamo'a asomu hunentegeno manino vuno ozafare'ne.
A Avram bješe star i vremenit, i Gospod bješe blagoslovio Avrama u svemu;
2 Korapa eri'za ne'a, maka'a fenonte'ene nonte kegava kri'nea ne'ku, Abrahamu'a amanage huno asami'ne, Muse (plis) hugantoanki kazana namo'mofo fenka antenenka,
I reèe Avram sluzi svojemu najstarijemu u kuæi svojoj, koji bješe nad svijem dobrom njegovijem: metni ruku svoju pod stegno moje,
3 monane mopanema tro'ma hu'nea Anumzante kagra huvempa hunantenka, Kenani mopafintira ara ne'nimofona avre omigahue hunka huo.
Da te zakunem Gospodom Bogom nebeskim i Bogom zemaljskim da neæeš dovesti žene sinu mojemu izmeðu kæeri ovijeh Hananeja, meðu kojima živim;
4 Hagi vunka mopa agafa'niare vahe'niafinti a' uvrenka Aisakina eme amio.
Nego da æeš otiæi u zemlju moju i u rod moj i dovesti ženu sinu mojemu Isaku.
5 Higeno eri'za ne'amo'a Abrahamuna asamino, Hagi ana a'mo'ma navaririno'ma ama mopare omena, ete negamofona avre'na mopakare ome atregahufi?
A sluga mu reèe: i ako djevojka ne htjedbude poæi sa mnom u ovu zemlju; hoæu li odvesti sina tvojega u zemlju iz koje si se iselio?
6 Higeno Abrahamu'a eri'za ne'a asamino, I'o hue! Ne'nimofona avrenka ovutfa hugahane.
A Avram mu reèe: pazi da ne odvedeš sina mojega onamo.
7 Hagi monafinkati Ra Anumzamo'ma nenfa vahepinti'ene fore hu'noa mopareti'ma nagima huteno, navareno eme nante'nea Anumzamo'a amanage huno huvempa huno nasmi'ne, ama mopa nagakamofo zamigahue huno hu'neankino, Anumzamo'a mago ankero vahera huntenkeno kagota huno vanigenka, Aisaki nenarona anantegati uvarenka egahane.
Gospod Bog nebeski, koji me je uzeo iz doma oca mojega i iz zemlje roda mojega, i koji mi je rekao i zakleo mi se govoreæi: sjemenu æu tvojemu dati zemlju ovu, on æe poslati anðela svojega pred tobom da dovedeš ženu sinu mojemu odande.
8 Hagi ana a'mo'ma ovugahuema hinkenka huvempama hu'nana kegura korora osunka atrenka eno. Hagi ne'nimofona ana moparera avrenka ovugahane.
Ako li djevojka ne htjedbude poæi s tobom, onda da ti je prosta zakletva moja; samo sina mojega nemoj odvesti onamo.
9 Anage higeno, eri'za ne'amo'a azana Abrahamu amo'mofo fenka anteno, anankerera huvempa hu'ne.
I metnu sluga ruku svoju pod stegno Avramu gospodaru svojemu, i zakle mu se za ovo.
10 Eri'za ne'amo'a ozafa'amofo kemoriramimpintira 10ni'a kemori afu nezmavreno, mago'a knare'nare zana e'nerino, otino Nahori rankumate Mesopotamia vu'ne.
Tada sluga uze deset kamila izmeðu kamila gospodara svojega da ide, jer sve blago gospodara njegova bješe pod njegovom rukom; i otišav doðe u Mesopotamiju do grada Nahorova.
11 Eri'za ne'mo'ma anantegama vuteno'a, kemori afu'tmina zamazeri zamarena rezmantege'za, kinaga a'nemo'za ti nefiza knare rankuma'mofo fegi'a tinkerire mani'naze.
I pusti kamile da poliježu iza grada kod studenca pred veèe kad izlaze graðanke da zahvataju vode;
12 Eri'za ne'mo'a amanage huno nunamu hu'ne, Ra Anumzane, kvanimofo Abrahamu Anumzamoka muse (plis) hugantoanki, menina antahinaminka, ozafani'a Abrahamuna avesintenka azeri so'e hanane!
I reèe: Gospode Bože gospodara mojega Avrama, daj mi sreæu danas i uèini milost gospodaru mojemu Avramu.
13 Ko, ama tinkerire nagra otina mani'noankino, rankumate vahe'mokizmi mofanemo'za ti afinakura egahaze.
Evo, ja æu stajati kod ovoga studenca, a graðanke æe doæi da zahvataju vode.
14 Mago mofaku'ma hu'na, muse (plis) hugantoanki, ti afi kavoka'a ante mopafitege'na tina afi'na na'neno nehanugeno, tina nenege'na kemorika'a tina afi zami'neno huno hanimo, eri'za neka'a Aisaki nenaro'za hugahie. Anama hinke'na ozafani'a Abrahamuna avesintenka azeri so'e hane hu'na hugahue.
Kojoj djevojci reèem: nagni krèag svoj da se napijem, a ona reèe: na pij, i kamile æu ti napojiti; daj to da bude ona koju si namijenio sluzi svojemu Isaku; i po tome da poznam da si uèinio milost gospodaru mojemu.
15 Ana eri'za ne'mo'a nunamuna huvaga ore'negeno, mago mofara Rebekakino agra ti afi kavo afunte kofi'neno rankumapintira atirmino e'ne. Rebeka'a Betueli mofa mani'neankino Milka kasente'ne. (Milka'a Abrahamu negna Nahori nenaro'e).
I on još ne izgovori, a to Reveka, kæi Vatuila sina Melhe žene Nahora brata Avramova, doðe s krèagom na ramenu.
16 Ana mofara vemo ke asane hu'are, vene'nene omase'nea mofamo, tinkerirega uramino kavo'afi ti omefirino marerino e'ne.
I bješe vrlo lijepa, još djevojka, još je èovjek ne bješe poznao. Ona siðe na izvor, i natoèi krèag, i poðe;
17 Abrahamu eri'za ne'mo'a, ana mofa'mo'ma ti afirino marenerigeno agia reno vuno anage huno ome antahigene, Muse hugantoanki kavoka'afinti osi'a tina namisnanke'na nesanue.
A sluga iskoèi pred nju i reèe: daj mi da se napijem malo vode iz krèaga tvojega.
18 Higeno ana mofa'mo'a anage hu'ne. Ranimoka amne negahane, nehuno ana kavo'a anteramino azeri sga huntegeno ne'ne.
A ona reèe: na pij, gospodaru. I brže spusti krèag na ruku svoju, i napoji ga.
19 Amigeno netegeno, ana mofa'mo'a anage hu'ne, Kemorika'a ana zanke hu'na tina afi zami'nena nezmu hugahaze.
I kad ga napoji, reèe: i kamilama æu tvojim naliti neka se napiju.
20 Huteno ame huno Rebeka'a tina kavo'afinti afu'moza ti nenaza zompafi taginte zamantege'za nenageno, ufino ete ete huno neragige'za ana maka kemorimo'za nezamu hu'naze.
I brže izruèi krèag svoj u pojilo, pa opet otrèa na studenac da nalije, i nali svijem kamilama njegovijem.
21 Ana nehigeno Abrahanu eriza ne'mo ke osuno ana mofa'mofo avufi negeno, kama e'noa zamofona, Anumzamo'a ama naza hu'za nehifi huno agesa antahi'ne.
A èovjek joj se divljaše, i æutaše, neæe li poznati je li Gospod dao sreæu putu njegovu ili nije.
22 Kemorimo'za tina nehana hutageno, ana eri'za ne'mo'a golire tro hu'naza rini kna'amo'a 5fu'a gremi hu'neane, manogosane, golire tro hu'nea tare asana tarega azampi antaninte'neankino golimofo kna'amo'a 100'a grem hu'ne.
A kad se kamile napiše, izvadi èovjek zlatnu grivnu od po sikla i metnu joj oko èela, i dvije narukvice metnu joj na ruke od deset sikala zlata.
23 Nehuno ana mofaku huno, Muse (plis) hugantoanki iza mofa kagra mani'nampi nasamio? Knare negafa nompina kankamuna me'nesigu ama nagranema enaza vahe'enena umasegahuno?
I reèe: èija si kæi? kaži mi. Ima li u kuæi oca tvojega mjesta za nas da prenoæimo?
24 Higeno ana mofa'mo'a anage huno asami'ne, Nagra Betuel mofa mani'noe. Milkane, Nahorigizni mofavremo kasenante'ne.
A ona mu reèe: ja sam kæi Vatuila sina Melšina, kojega rodi Nahoru.
25 Ana mofa'mo'a mago'ane eri'za nera asmino, kemorimo'ma nesia ne'zane trazanena hakare'a megeno, mase kankamunena me'neankinka meni kenagera masegahane.
Još reèe: ima u nas mnogo slame i piæe i mjesta za noæište.
26 Higeno ana ne'mo'a kepri huno, Ra Anumza'mofona mono hunte'ne.
Tada èovjek savivši se pokloni se Gospodu,
27 Ana huteno ana eri'za ne'mo'a anage hu'ne, Kvani'a Abrahamu Ra Anumzamofona ra agi amue. Ozafa'nimofona agekani onteno soe'za hunenteno aza nehie. Hanki nagrira Ra Anumzamo naza nehuno kana naverige'na, ozafanimofo afu'agna nompi efatgo hue.
I reèe: blagosloven da je Gospod Bog gospodara mojega Avrama, što ne ostavi milosti svoje i vjere svoje prema gospodaru mojem, i putem dovede me Gospod u dom rodbine gospodara mojega.
28 Anage higeno ana mofa'mo'a agia reno nerera nompi mani'namokizmi ana naneke ome zamasmi'ne.
A djevojka otrèa i sve ovo kaza u domu matere svoje.
29 Hagi Rebeka nempu'amofo agi'a Lebani'e. Lebani'a agia reno rankumamofo fegi'a tifi kerire'ma mani'nea nete vu'ne.
A Reveka imaše brata, kojemu ime bješe Lavan; i istrèa Lavan k èovjeku na studenac,
30 Hagi nesaro Rebekama agonafima manogosane, azampima asama antani'neno ana eri'za ne'mo'ma asami'nea kema ome asamigeno nentahino'a, Lebani'a vuno ome keana tinkerire ana ne'mo'a kemori afu'zagane oti'negeno ome ke'ne.
Kako vidje grivnu i narukvice na rukama sestre svoje i èu gdje Reveka sestra mu reèe: tako mi kaza èovjek; doðe k èovjeku; a on stajaše kod kamila na studencu.
31 Lebani'a ana nera asamino, Ra Anumzamo'a asomu hugantene'moka no agu'afi emarerio. Nahigenka fegira mani'nane, noma masesana zane kamorimokizmi kuma'enena nagra ko erise hunte'noe.
I reèe: hodi, koji si blagosloven od Gospoda; što bi stajao napolju? spremio sam kuæu, ima mjesta i za kamile.
32 Hagi ana ne'mo'ma nompima marerigeno'a, anante Lebani'a kemori agumpinti fenoma'a erinenteno, osapa trazane ne'zane kemorimofona nezmino, agia sesehu ti tagi zamige'za agrane e'naza vahe'ene zamaga sese hu'naze.
I dovede èovjeka u kuæu, i rastovari kamile; i dadoše slame i piæe kamilama, i donesoše vode za noge njemu i ljudima što bijahu s njim;
33 Ne'za kre'za avuga eme antenentageno ana eri'za ne'mo'a amanage hu'ne, Kavera one'nena amafima e'noa zamofo agafa'a tamasamite'na ne'zana negahue. Higeno Lebani'a anage hu'ne, Knareki tasamisanketa antahisune.
I postaviše mu da jede; ali on reèe: neæu jesti dokle ne kažem stvar svoju. A Lavan mu reèe: govori.
34 Higeno ana eri'za ne'mo'a anage hu'ne, Nagra Abrahamu eri'za ne' e'noe.
Tada reèe: ja sam sluga Avramov.
35 Ra Anumzamo'a tusiza huno ozafa'nimofona asomu hunentegeno afufeno ne' mani'ne. Ra Anumzamo'a sipisipima, bulimakaoma, silvama, golima, eri'za vene'nema, eri'za a'nema, kemorima, donkima huno ami'ne.
A Gospod je blagoslovio gospodara mojega veoma, te je postao velik, i dao mu je ovaca i goveda, i srebra i zlata, i sluga i sluškinja, i kamila i magaraca.
36 Hanki kva'nimofo nenaro Sera'a tavavateteno ne'mofavre kase amigeno, kvanimo'a mika zama'a ana mofavremofo ami vagare'ne.
I još Sara žena gospodara mojega rodi sina gospodaru mojemu u starosti njegovoj, i on mu dade sve što ima.
37 Kva'nimo'a huvempa hunanteno, amama emani'noa Kenani vahe'mokizmi mopafintira ne' mofavreni'arera ara avre omigahane huno hu'ne.
A mene zakle gospodar moj govoreæi: nemoj dovesti sinu mojemu žene izmeðu kæeri ovijeh Hananeja, meðu kojima živim;
38 Hianagi vunka nenfa mopa agafareti, vahe'niafinti ara ome avrenka ne' mofavreni'a eme amio.
Nego idi u dom oca mojega i u rod moj, da dovedeš ženu sinu mojemu.
39 Hige'na nagra kva'nimofonkura anage hu'noe. Ana a'mo'ma navaririno omenke'na na'a hugahue?
A ja rekoh gospodaru svojemu: može biti da djevojka neæe htjeti poæi sa mnom.
40 Hugeno agra huno, nagrama amage'ma nentoa Ra Anumzamo'a, Agra ankero vahe'a huntenkeno kagrane nevina, kama vanana kamo'a knare hanigenka, vahe'ni'afinti nenfa nagapinti ne'nimofo ara uvregahane hu'ne.
A on mi reèe: Gospod, po èijoj volji svagda življah, poslaæe anðela svojega s tobom, i daæe sreæu tvojemu putu da dovedeš ženu sinu mojemu od roda mojega, iz doma oca mojega.
41 Hagi kagrama nagri vahepima vananke'za, ana a'ma onkamisnageno'a, nagrama huvempa hu'noa kemo'a kaze'origahie.
Onda æe ti biti prosta zakletva moja, kad otideš u rod moj; ako ti je i ne dadu, opet æe ti biti prosta zakletva moja.
42 Hige'na nagra tinkerire enehanati'na amanage hu'na nunamuna hu'noe, Ra Anumzamoka kvanimofo Abrahamu Anumzamoka naza nehanankeno kama e'noa kamo'a knare hugahianki,
I kad doðoh danas na studenac, rekoh: Gospode Bože gospodara mojega Avrama, ako si dao sreæu putu mojemu, kojim idem,
43 amare nagra oti'na tinkerire mani'nesnugeno, ina mofamo'o ti afiku'ma esanige'na ana mofaku hu'na, muse (plis) hugantoanki tina kavoka'afintira osi'a namige'na na'neno hanugeno,
Evo, ja æu stajati kod studenca: koja djevojka doðe da zahvati vode, i ja joj kažem: daj mi da se napijem malo vode iz krèaga tvojega,
44 ana mofamo'ma nasmino, tina nenege'na kemorikamokizmi tina afi'na eme zami'neno huno hanimo, kvanimofo ne'mofo ara Kagra hampri nentane hu'na antahigahue.
A ona mi odgovori: i ti pij i kamilama æu tvojim naliti; to neka bude žena koju je namijenio Gospod sinu gospodara mojega.
45 Anage hu'na nagu'afinka nunamuna nehugeno, Rebeka'a kavo afunte kofino tinkerireti ti afinaku uramigena kete'na, muse (plis) hugantoanki ti afi namige'na na'neno.
Ja još ne izgovorih u srcu svojem, a doðe Reveka s krèagom na ramenu, i sišavši na izvor zahvati; i ja joj rekoh: daj mi da se napijem.
46 Hugeno kavo'a afuntetira ame huno anteme neramino amanage hu'ne, Tina nenege'na, kemorika'aramina tina afi zamineno huno hige'na, nenogeno kemori nagara ti afizamige'za ne'naze.
A ona brže spustivši sa sebe krèag reèe: na pij, i kamile æu ti napojiti. I kad se napih, napoji i kamile moje.
47 Ana higena nagra anage hu'na antahige'noe, kagra iza mofa mani'nane? Hugeno Nahori nenaro Milka'ma kasentenea mofavre Betueli mofa mani'noe huno higena, agonafi rinia renente'na, asana azantrempi antaninte'noe.
I zapitah je govoreæi: èija si kæi? A ona odgovori: ja sam kæi Vatuila sina Nahorova, kojega mu rodi Melha. Tada joj metnuh grivnu oko èela i narukvice na ruke;
48 Ana hute'na kepri hu'na Ra Anumzamofona mono hunte'noe. Ra Anumzamofo agi ahesga hu'na, kvanimofo Abrahamu Anumzamo'a kva hunantege'na kvani'mofo afu'aganampinti ne'amofo ara kena erifore hu'noe.
I padoh i poklonih se Gospodu, i zahvalih Gospodu Bogu gospodara mojega Avrama, što me dovede pravijem putem da naðem kæer brata gospodara svojega za sina njegova.
49 Hagi menima kva'nimofoma antahimisuta, na'ane huna ome asamigahufi nasami fatgo hiho. Hagi anama osanuta nasaminke'na, nagra nentahi'na, nazano hunaku'ma hanua zana ha'neno.
Ako æete dakle uèiniti ljubav i vjeru gospodaru mojemu, kažite mi; ako li neæete, kažite mi, da idem na desno ili na lijevo.
50 Anage hige'ne Lebanike, Betuelikea ana kemofo nona'a anage huke asami'na'e, Ra Anumzamo amanahu'zana higu, tagra mago kea osugahu'e.
A Lavan i Vatuilo odgovarajuæi rekoše: od Gospoda je ovo došlo; mi ti ne možemo kazati ni zlo ni dobro.
51 Rebeka'a ama kavuga mani'neanki, Ra Anumzamo'ma kema hiaza hunka avrenka vugeno, kva kamofo ne'mofo nenaro'za ome hino.
Eto, Reveka je u tvojoj vlasti, uzmi je pa idi, i neka bude žena sinu tvojega gospodara, kao što kaza Gospod.
52 Hagi Abrahamu eri'za ne'mo'ma ana kema nentahino'a, kepri huno mopafi rena reno Ra Anumzamofona muse hunte'ne.
A kad èu sluga Avramov rijeèi njihove, pokloni se Gospodu do zemlje;
53 Abrahamu eri'za ne'mo'a avasese hu'zana silvare'ene, golire tro hu'naza zane, kukenane Rebekana nemino, ana zanke huno mago'a knare'nare zantamina zago'amo mareri'nea zana nesarone, nererane zanami'ne.
I izvadi sluga zaklade srebrne i zlatne i haljine, i dade Reveci; takoðer i bratu njezinu i materi njezinoj dade darove.
54 Ana hutege'za ana eri'za ne'ene agrane e'naza naga'mo'zanena kave'ene tinena nete'za mase'naze. Ko'atige'za o'neti'za nanterampi Abrahamu eri'za ne'mo'a amanage huno zamasmi'ne, Nazeorita natrenke'na ete kvanimo'ma maninerega va'neno.
Potom jedoše i piše on i ljudi koji bijahu s njim, i prenoæiše. A kad ujutru ustaše, reèe sluga: pustite me gospodaru mojemu.
55 Hianagi nempu'amo'ene nererakea anage hu'na'e, A'o, atrenkeno mago'agna maniteno, 10ni'agna nazana agaterete'na avreta vugahaze.
A brat i mati njezina rekoše: neka ostane djevojka kod nas koji dan, barem deset dana, pa onda neka ide.
56 Hianagi eri'za ne'mo'a huno, Ra Anumzamo naza higeno eri'zanimo'a knare hianki, nazeri onteta natrenke'na ete kvanima mani'nerega va'neno.
A on im reèe: nemojte me zadržavati, kad je Gospod dao sreæu mojemu putu; pustite me da idem gospodaru svojemu.
57 Higene, ana mofa'mofo avesi antahigeta kesune,
Tada rekoše: da zovemo djevojku, i upitamo šta ona veli.
58 nehu'za Rebekana ke hakeno ege'ne antahige'na'e, Kagra ama ne'enena vugahano? Hazageno ana mofamo'a huno, ozo vugahue.
I dozvaše Reveku i rekoše joj: hoæeš iæi s ovijem èovjekom? A ona odgovori: hoæu.
59 Anagema hige'za zamagra nezmasaro Rebekama, kegavama hunentea a'ene, Abrahamu eri'za ne'ene, agranema e'naza naga'ene ana makamokizmia huzmante'naze.
I pustiše Reveku sestru svoju i dojkinju njezinu sa slugom Avramovijem i ljudima njegovijem.
60 Rebekana asomu ke hunente'za amanage hu'naze, Tagri nersaroga, kagripintira tusi'a vahe krerfa fore hugahaze. Hagi kagri kagehe'za zamesi ozmantesaza vahe'mokizmi rankumazmi zamahe'za hanaregahaze.
I blagosloviše Reveku i rekoše joj: sestro naša, da se namnožiš na tisuæe tisuæa, i sjeme tvoje da naslijedi vrata svojih neprijatelja!
61 Hagi Rebeka'ene mago'a agri eri'za a'nene kemori agumpi mareri'za, ana ne'mofo amage vu'naze. Higeno Abrahamu eri'za ne'mo'a Rebekana avreno vu'ne.
I podiže se Reveka s djevojkama svojim, i posjedaše na kamile, i poðoše s èovjekom; i sluga uzev Reveku otide.
62 Hagi ana knafina Aisaki'a Ber-lahai-roiti eno, Negev emani'ne.
A Isak iðaše vraæajuæi se od studenca živoga koji me vidi jer življaše u južnom kraju
63 Aisaki'a mago kinaga vuno hofage kopi umani'neno agesa antahi antahi nehuno kesga huno keana, kemori'zaga neageno ke'ne.
A bješe izašao Isak u polje pred veèe da se pomoli Bogu; i podigav oèi svoje ugleda kamile gdje idu.
64 Rebeka'a kesga huno Aisakina negeno, kemori agumpinti eramino,
I Reveka podigavši oèi svoje ugleda Isaka, te skoèi s kamile,
65 eri'za nekura amanage hu'ne, Aza amanu nera tavrenakura ne-e? Higeno eri'za ne'mo'a huno, E'i nagri kvani'e, higeno Rebeka'a tavrave erino avugosa refite'ne.
I reèe sluzi: ko je onaj èovjek što ide preko polja pred nas? A sluga reèe: ono je gospodar moj. I ona uze pokrivalo i pokri lice.
66 Hagi eri'za ne'mo'a hakare zama hu'nea zana Aisakina asami vagare'ne.
I pripovjedi sluga Isaku sve što je svršio.
67 Ana hutegeno Aisaki'a Rebekana avreno nerera Sera seli nompi ome antegeno nenaro'za higeno, avesintene. Aisakina nerera'a fri'nere amena eme arentinti hu'ne.
I odvede je Isak u šator Sare matere svoje; i uze Reveku, i ona mu posta žena, i omilje mu. I Isak se utješi za materom svojom.

< Jenesis 24 >