< マタイの福音書 19 >

1 イエスはこれらの言葉を語り終えると,ガリラヤを去って,ヨルダンの向こうのユダヤ地方に入った。
Yesus nanori basa naa ra ma, Ana lao hela Galilea de nisiꞌ profinsi Yudea sia Loe Yarden bobꞌoan.
2 大群衆が彼に従った。そこで彼はその場所で彼らをいやした。
Atahori hetar tungga E, ma Ana naꞌahahaiꞌ atahori hedꞌis mana sia naa ra.
3 ファリサイ人たちがやって来て,彼を試そうとして言った,「どんな理由でも,男が自分の妻を離縁することは許されているのですか」。
Hambu atahori Farisi hira rema rae teꞌe-sii ratudꞌaꞌ E. Ara ratane rae, “Amaꞌ! Tungga hita hohoro-lalane agaman, mete ma touꞌ sa sao ena na, ana bole hela hendi saon nendiꞌ sudꞌiꞌ a dalaꞌ sa, do? Do taꞌo bee?”
4 彼は答えた,「あなた方は読んだことがないのか。人を造られた方は,はじめから彼らを男性と女性に造られ,
Te Ana nataa nae, “Hei ia ra, atahori mahineꞌ agama. Te taꞌo bee de ama nda mihine Lamatualain Susura Meumaren isin sa? Sia Dudꞌui Fefeuꞌa, nenesuraꞌ oi, ‘Lamatualain naꞌadꞌadꞌadꞌiꞌ atahori, touꞌ no inaꞌ.’
5 そして,『このために,男は自分の父と母を離れて,自分の妻と結び付く。こうして二人は一体となる』と言われたのを。
Boe ma nenesuraꞌ fai nae, ‘Huu naa, touꞌ musi lao hela ina-ama nara, fo neu nasodꞌa ralaꞌ sa no saon, huu ruꞌa se dadꞌi reu esa ena.’
6 それで,彼らはもはや二つではなく,一体なのだ。だから,神が結び合わされたものを,人が引き離してはいけない」 。
Huu naa, de mete ma Lamatualain tao nala ruꞌa se dadꞌi esa ena, na, atahori afiꞌ fee se mahelaꞌ fai!”
7 彼らは彼に尋ねた,「それでは,なぜモーセは,離縁状を与えて妻を離縁することをわたしたちに命じたのですか」。
Rena Yesus ola naꞌo naa ma, atahori Farisi ra ratane fai rae, “Mete ma taꞌo naa, na, taꞌo bee de baꞌi Musa nae, atahori bole mahelaꞌ, sadꞌi ana fee susura mahelaꞌ neu saon dei?”
8 彼は彼らに言った,「モーセは,あなた方の心のかたくなさのゆえに,あなた方が自分の妻を離縁することを容認したのであって,はじめからそうだったわけではない。
Boe ma Yesus nataa fai nae, “Baꞌi Musa hela bei-baꞌi mara mahelaꞌ ro saon nara, huu, langga fatu nara onaꞌ nggi boe! Te leleꞌ Lamatualain naꞌadadadꞌi raefafoꞌ ia, Masud na nda taꞌo naa sa.
9 あなた方に告げるが,淫行以外の理由で自分の妻を離縁して別の女と結婚する者は,姦淫を犯すのであり,離縁された女と結婚する者は,姦淫を犯すのだ」 。
Naa de Au ufadꞌe, e! Mete ma inaꞌ hohongge naꞌahuluꞌ na touꞌ a bole mahelaꞌ. Te mete ma inaꞌ nda hohongge sa, te touꞌ a hela hendi inaꞌ a, ma sao seluꞌ inaꞌ laen, na, touꞌ a o hohongge ena boe!”
10 弟子たちは彼に言った,「妻についての男の実情がそのようなものであれば,結婚するのはうまいことではありません」。
Rena Ana olaꞌ naꞌo naa, ma ana mana tungga nara olaꞌ rae, “Mete ma taꞌo naa na malole lenaꞌ afiꞌ sao.”
11 しかし彼は彼らに言った,「すべての人がこの言葉を受け入れることができるわけではなく,授けられている人たちだけがそうできる。
Boe ma Yesus nataa nae, “Nda basa atahori simbo Au oꞌola ngga ia sa. Akaꞌ atahori fo Lamatualain dudꞌu memaꞌ a.
12 母の胎からそのように生まれついた去勢者がおり,人に去勢させられた去勢者がおり,天の王国のために自分を去勢した去勢者がいるからだ。それを受け入れることができる者は,受け入れなさい」 。
Hambu atahori nda sao sa, huu ao-sisin nenendin tao e nda bisa sao sa. Hambu fai nda sao sa, huu atahori tao raꞌamate ua sasao nara. Boe ma hambu o, ara nda rae sao sa, huu ana naeꞌa nalalao Lamatualain ue-tataon. Atahori mana bisa nahine nenoriꞌ ia, na, hela e simbo.”
13 その時,その上に両手を置いて祈ってもらおうとして,幼子たちが彼のもとに連れて来られたが,弟子たちは彼らをしかりつけた。
Leleꞌ naa, atahori oꞌo ro ana nara risiꞌ Yesus, fo Ana lalaa liman ma olaꞌ papala-babꞌanggiꞌ fee se. Te ana mana tungga nara raꞌangge atahori naa ra.
14 しかしイエスは言った,「幼子たちをそのままにしておきなさい。彼らがわたしのところに来るのをとどめてはいけない。天の王国はこのような者たちのものだからだ」 。
Ma Yesus namanasa se nae, “Hela ana diki ra rema risiꞌ Au! Afiꞌ neꞌengge se! Te atahori mana onaꞌ ana dikiꞌ ia ra, naeni Lamatualain atahori nara.”
15 両手を彼らの上に置いてから,そこを去って行った。
Basa ma Ana lalaa liman neu ana dikiꞌ ra, de noꞌe Lamatualain fee se papala-babꞌanggiꞌ. Basa naa ma, Ana lao hela mamanaꞌ naa.
16 見よ,ある人が彼に近寄って来て言った,「善い先生,永遠の命を得るためには,どんな善いことをしたらよいでしょうか」。 (aiōnios g166)
Lao esa ma, hambu atahori rema ratane Yesus rae, “Ama meser! Au musi tao maloleꞌ taꞌo bee, fo uhine tebꞌe ae, au bisa maso sorga? Te au nau usodꞌa uꞌubꞌue ukundoo o Lamatualain.” (aiōnios g166)
17 イエスは彼に言った,「なぜ,わたしのことを善いと呼ぶのか。神おひとりのほかに善い者はいない。だが,命に入りたいなら,おきてを守りなさい」 。
Boe ma Ana nataa nae, “Taꞌo bee de mutane Au soꞌal saa fo maloleꞌ? Akaꞌ Lamatualain fo maloleꞌ. Mete ma mae musodꞌa mo E, naa, musodꞌa tungga parendan.”
18 彼はイエスに言った,「どのおきてですか」。 イエスは言った,「『あなたは殺してはならない』,『あなたは姦淫を犯してはならない』,『あなたは盗んではならない』,『あなたは偽りの証言をしてはならない』,
Atahori naa natane fai nae, “Parendaꞌ bee ka?” Boe ma Yesus nataa nae, “Afiꞌ misa atahori; afiꞌ hohongge; afiꞌ mumunaꞌo; afiꞌ dadꞌi sakasii peko-lelekoꞌ;
19 『あなたの父と母を敬いなさい』,そして,『あなたは隣人を自分自身のように愛さなければならない』」 。
fee hada-hormat neu ina-ama mara; ma sue toronoo odi-aꞌa mara onaꞌ ho sue aom boe.”
20 その若者はイエスに言った,「わたしはそうした事すべてを幼いころから守ってきました。まだ何が足りないのでしょうか」。
Atahori naa nataa nae, “Naa, basa parendaꞌ naa ra, au tao ena. Feꞌe kuran saa fai?”
21 イエスは彼に言った,「もしあなたが完全でありたいと思うなら,行って,持ち物を売り,貧しい人たちに与えなさい。そうすれば,天に宝を持つことになる。それから来て,わたしに従いなさい」 。
Yesus rena taꞌo naa, ma nae, “Naa! Mete ma mae tungga basa Lamatuaꞌ hihii-nanaun, na, baliꞌ fo seo hendi basa hata-hetom. Fo muu babꞌanggi doi nara neu atahori mana toꞌa-taꞌ ra. Huu dei fo Lamatualain bala-bꞌae fee nggo hata-hetoꞌ naeꞌ sia sorga. Basaꞌ fo, baliꞌ uma tungga Au.”
22 しかし,この言葉を聞くと,その若者は悲しそうに去って行った。多くの資産を持っていたからである。
Rena taꞌo naa, ma atahori naa baliꞌ no rala sususaꞌ, huu suꞌin naen seli.
23 イエスは弟子たちに言った,「本当にはっきりとあなた方に言う。富んだ人が天の王国に入るのは難しいことだ。
Basa ma Yesus olaꞌ no ana mana tungga nara nae, “Mimihere Au, te atahori mamasuꞌiꞌ a susaꞌ fo ana masoꞌ sorga.
24 重ねて,あなた方に告げる。富んだ人が神の王国に入るよりは,ラクダが針の穴を通り抜ける方が易しいのだ」 。
Eni sususan, onaꞌ banda onta monaeꞌ, masoꞌ nisiꞌ lalaet na tungga sosoot ndolan.”
25 これを聞いて,弟子たちは非常に驚いて言った,「いったいだれが救いを得られるのだろう」。
Rena taꞌo naa ma, ana mana tungga nara titindindi. Boe ma rataa rae, “Mete ma taꞌo naa, na, seka bisa masoꞌ sorga?”
26 イエスは彼らを見つめて言った,「人には不可能だが,神にはすべての事が可能だ」 。
Ana mete maꞌabꞌebꞌesa se, ma Ana olaꞌ nae, “Mete ma atahori mana tao, memaꞌ nda bisa sa. Te mete ma Lamatualain mana tao, na, basaꞌ e bisa dadꞌi!”
27 その時,ペトロが彼に答えた,「ご覧ください,わたしたちは何もかも後にして,あなたに従いました。それで,わたしたちは何を持つことになるのでしょうか」。
Boe ma Petrus fee nesenenedꞌaꞌ nae, “Amaꞌ! Hai lao hela basa hata-heto mara ena, de tungga Amaꞌ. Te hai hambu saa?”
28 イエスは彼らに言った,「本当にはっきりとあなた方に告げるが,再生の際,人の子が自分の栄光の座に着くときには,わたしに従ってきたあなた方も十二の座に着き,イスラエルの十二部族を裁くだろう。
Ana nataa nae, “Mimihere Au! Dei fo leleꞌ Lamatualain tao nafefeu baliꞌ basaꞌ e, Au, Atahori Matetuꞌ ia, endoꞌ sia kadꞌera parenda monaeꞌ a. Leleꞌ naa, hei mana tungga Au ra, endoꞌ sia kadꞌera parendaꞌ ka sanahulu ruaꞌ ra ata, fo dadꞌi mana nggero soꞌaꞌ neu hita leo Israꞌel ka sanahulu rua tara.
29 わたしの名のために,家々,兄弟たち,姉妹たち,父,母,妻,子供たち,あるいは畑を後にする者は,その百倍を受け,また永遠の命を受け継ぐことになる。 (aiōnios g166)
Atahori mana lao hela umen, odi-aꞌan, ina-aman, ana nara, osi-lutun, fo tungga Au, dei fo ana simbo baliꞌ losa lao natun esa. Ma mete ma raefafoꞌ ia nateꞌe, na, ana hambu nasodꞌa nakandoo no Lamatuaꞌ. (aiōnios g166)
30 だが,多くの最初の者が最後に,最後の者が最初になるだろう。
De misinedꞌa, e! Tungga Lamatualain dudꞌuꞌan, atahori hetar mana tao rananaru ao nara, sira ia ra, atahori anadꞌiki manaseliꞌ. Te atahori mana raloe ao nara dadꞌi anadꞌiki manaseliꞌ, tungga Lamatuaꞌ dudꞌuꞌan, naa, sira ia ra, atahori moko-monaen.”

< マタイの福音書 19 >