< ヨハネの福音書 13 >

1 さて,過ぎ越しの祭りの前に,イエスはこの世から父のもとへ出発する自分の時が来たことを知り,世にいた自分の者たちを愛していたが,彼らを最後まで愛した。
Leleꞌ fai malole Paska nda feꞌe mulai sa, Yesus bubꞌuluꞌ ena oi, Eni fain losa ena, fo Eni musi lao hela raefafoꞌ ia, fo baliꞌ nisiꞌ Aman sia sorga. Te Ana sue naseliꞌ atahori nara mana sia raefafoꞌ ia, losa Ana fee masodꞌan teme-ao neu se.
2 夕食の後,悪魔はすでにシモンの子ユダ・イスカリオトの心に彼を売り渡す考えを入れていたが,
Leleꞌ naa, nitu ra malanggan, dunggu-mbau Yudas, naeni Simon Iskariot anan, fo seo hendi Yesus. De Yudas naꞌetuꞌ fo nae tao taꞌo naa, leleꞌ Yesus se endoꞌ raa fefeta Paska.
3 イエスは,父がすべてのものを自分の手にゆだねたこと,そして自分が神から出て来て,神のもとに行こうとしていることを知り,
Yesus bubꞌuluꞌ ena nae, Lamatualain mana denu Eni raefafoꞌ nema, de mbei fai te Eni musi heoꞌ baliꞌ nisiꞌ Lamatualain. Boe ma Ana bubꞌuluꞌ nae, Eni Aman sia sorga fee basa-bꞌasaꞌ e neu Eni liman ena.
4 夕食の席から立ち上がり,上着をわきに置いた。手ぬぐいを取って自分の腰に巻いた。
Basa ma Yesus fela mia mei a, de olu hendi badꞌu dean. Boe ma haꞌi nala handuk esa, de paꞌa neu lelebꞌon.
5 それから,たらいに水をくんで,弟子たちの足を洗い,身に巻いた手ぬぐいでふき始めた。
Boe ma ombo oe neu bokor anaꞌ esa. De Ana mulai safe ana mana tungga nara ei nara. Safe basa esa, na Ana ose namadꞌaꞌ nendiꞌ handuk anaꞌ mana nenepaꞌaꞌ sia lelebꞌon.
6 やがて,シモン・ペトロのところに来た。ペトロは彼に言った,「主よ,わたしの足をお洗いになるのですか」。
Ana safe esa-esaꞌ ein. Losa Simon Petrus, ma Petrus natane nae, “Papa o mae safe au ei ngga boe, do?”
7 イエスは彼に言った,「あなたはわたしがしていることを今は分からないが,後で理解するだろう」 。
Yesus nataa nae, “Leleꞌ ia, nda feꞌe muhine saa fo Au taoꞌ ia sa. Te dei fo muhine.”
8 ペトロはイエスに言った,「わたしの足を洗うことなど,決してなさらないでください!」 イエスは彼に言った,「わたしが洗わないなら,あなたはわたしと何の関係もない」 。 (aiōn g165)
Te Petrus olaꞌ nasapaa nae, “Afiꞌ taꞌo naa, Papa! Au nda nau fee Papa safe ei ngga sa.” Boe ma Yesus nataa nae, “Mete ma Au nda safe umeu ei ma sa na, nda nenepaꞌaꞌ mo Au sa.” (aiōn g165)
9 シモン・ペトロはイエスに言った,「主よ,足だけでなく,手も頭も!」
Boe ma Simon Petrus nataa nae, “Mete ma taꞌo naa, Papa afiꞌ safe akaꞌ ei ngga. Te safe lima ngga no langga ngga boe!”
10 イエスは彼に言った,「水浴びした者は,自分の足を洗う必要があるほかは,全身清いのだ。あなたは清いが,あなた方のうちのみんなが清いわけではない」 。
Basa ma Yesus nafadꞌe mbali e nae, “Atahori mana nariu basa ena, parlu safe akaꞌ ein. Huu aon meuꞌ ena. Memaꞌ rala mara meuꞌ ena, te nda basa se meuꞌ sa.”
11 自分を売り渡そうとしている者を知っていたので,そのために,「あなた方はみんなが清いわけではない」 と言ったのである。
(Yesus olaꞌ taꞌo naa, huu Ana nahine seka mana nae seo hendi Eni. Naa de Ana nafadꞌe nae, “Nda basa e meuꞌ sa.”)
12 そこで彼らの足を洗い,上着を身に着け,再び座ってから,彼らに言った,「わたしがあなた方にしたことが分かるか。
Leleꞌ Yesus safe basa ei nara, boe ma Ana olu baliꞌ badun, de neu endoꞌ baliꞌ sia mei a. Basa ma natane se nae, “Ona bee? Leleꞌ Au safe ei mara, hei mihine Au tatao ngga, do hokoꞌ?
13 あなた方はわたしを『先生』また『主』と呼ぶ。あなた方がそのように言うのは正しい。わたしはそのような者だからだ。
Hei hiiꞌ a moꞌe Au mae, ‘Papa Meser’ ma ‘Lamatuaꞌ’ mana naꞌena hak parenda hei. Naa nandaa ena, huu Au memaꞌ onaꞌ naa.
14 それで,主また先生であるわたしがあなた方の足を洗ったのなら,あなた方も互いの足を洗い合うべきだ。
Te mete ma hei Meser ma no Lamatuaꞌ ia, safe ei mara onaꞌ ate esa, na, ona bee no hei? Hei esa musi mete-seꞌu esa. Onaꞌ hei o musi safe esa no esa ei nara boe.
15 わたしがあなた方に模範を与えたのは,あなた方が,わたしがあなた方にしたのと同じようにするためだからだ。
Huu Au dadꞌi conto fee nggi ena. Au tao taꞌo bee, na, hei o musi tao tungga taꞌo naa boe.
16 本当にはっきりとあなた方に告げる。召使いはその主人より偉大ではなく,遣わされた者は自分を遣わした者より偉大ではない。
Tebꞌe! Au ufadꞌe nggi. Ate esa nda manaseliꞌ lenaꞌ eni malanggan sa. Ma dedenuꞌ esa nda manaseliꞌ lenaꞌ atahori mana denu e sa.
17 あなた方がこれらの事を知っているなら,それを行なうとき,あなた方は幸いだ。
Huu hei bubꞌuluꞌ basa dalaꞌ ia ra ena, de hei onton mete ma hei tao tungga taꞌo naa.
18 わたしはあなた方全員に関して話しているのではない。わたしは自分の選んだ者を知っている。だがそれは,『わたしと共にパンを食べている者が,わたしに向かってかかとを上げた』という聖書が果たされるためなのだ。
Au nda olaꞌ soꞌal basa hei sa. Au uhine tebꞌe atahori fo tengga alaꞌ ra. Mae onaꞌ na o, naa musi dadꞌi, onaꞌ; saa fo nenesuraꞌ memaꞌ sia Lamatualain Susura Meumaren oi, ‘Atahori mana endoꞌ naa naꞌabꞌue no Au, ana hiruꞌ nasadꞌea lao hela Au ena.’
19 今から,それが起きる前にあなた方に告げる。それが起きる時,わたしはあるということを信じるためだ。
Au ufadꞌe memaꞌ neu nggi, dei fo mete ma atahori lao hela Au onaꞌ naa, na, ama mimihere mae, Au ia, Kristus.
20 本当にはっきりとあなた方に告げる。わたしが遣わす者を受け入れる者はわたしを受け入れるのであり,わたしを受け入れる者はわたしを遣わされた方を受け入れるのだ」 。
Tebꞌe! Au o ufadꞌe ae, seka mana soi ralan fo simbo no maloleꞌ atahori fo Au denuꞌ a, na, eni simbo Au boe. Ma seka simbo Au no maloleꞌ, na, eni o simbo Mana denu Au a boe,”
21 イエスはこのことを言うと,霊において苦しみ,こう証言した。「本当にはっきりとあなた方に告げるが,あなた方のうちの一人がわたしを売り渡すだろう」 。
Yesus olaꞌ basa naꞌo naa ma, ralan namedꞌa nda maloleꞌ sa. Basa ma, Ana nafadꞌe nae, “Au olaꞌ ia, tebꞌe. Dei fo hei esa seo hendi Au.”
22 弟子たちは,彼がだれについて話しているのかと当惑して,互いに見つめ合った。
Rena onaꞌ naa, ma Ana mana tungga nara esa mete esa, huu ara bingun. Ara nda rahine Ana olaꞌ naa neu se sa boe.
23 弟子の一人で,イエスが愛していた者が,イエスの胸にもたれて食卓に着いていた。
Sia naa hambu sira esa, fo Yesus sueꞌ a (naeni au, Yohanis, mana suraꞌ buku ia). Au endoꞌ sia Yesus bobꞌoan.
24 それで,シモン・ペトロは彼に合図して言った,「だれについて話しておられるのか教えてくれ」。
Boe ma Simon Petrus sein nendiꞌ langgan, fo utane sobꞌa Yesus masud na, see.
25 彼はイエスの胸もとにもたれかかりながら尋ねた,「主よ,それはだれですか」。
Basa de, au uꞌusosokoꞌ ao ngga deka-deka o Yesus, de utane ae, “Atahori fo Papa masud na, seka, e?”
26 それでイエスは答えた,「わたしがこのパン切れを浸して与えるのがその者だ」 。そこで彼はパン切れを浸して,それをシモン・イスカリオトの子ユダに与えた。
Boe ma Yesus nataa nae, “Taꞌo ia. Au ae haꞌi roti bibꞌiaꞌ esa, fo boroꞌ manggo rala neu, basa na Au fee neu atahori fo Au masud ngga.” Ana boroꞌ nala roti a, ma Ana fee neu Yudas, naeni Simon Iskariot anan.
27 パン切れの後で,サタンが彼の中に入った。 その時イエスは彼に言った,「あなたのすることを早く行ないなさい」 。
Simbo nala roti a, ma nitu a malanggan masoꞌ nisiꞌ Yudas. Boe ma Yesus nafadꞌe neu e nae, “Lai-lai leo! Mae tao saa, na, tao leo. Afiꞌ doo-doo fai.”
28 ところで,食卓に着いている者はだれも,イエスがなぜ彼にこのことを言ったのかを知らなかった。
Te atahori mana endoꞌ sia naa ra, esa o nda nahine sa boe, saa de Yesus olaꞌ naꞌo naa.
29 というのは,ある者たちは,ユダが金箱を持っていたので,イエスは彼に,「祭りのためにわたしたちが必要とする物を買いなさい」とか,貧しい人々に何かを与えるようになどと言ったのだと思っていたのである。
Huu Yudas naa sira mana toꞌu doin, de ruma duꞌa Yesus masud naa faꞌ ra leleꞌ Ana denu Yudas, “Muu hasa saa fo hita parlu taa sia fefeta Paska ia.” Ma ruma o duꞌa Eni masud na, “Muu fee doiꞌ mbei neu mana tudꞌa-loloeꞌ ra.”
30 それで,パン切れを受け取ると,彼はすぐに出て行った。夜のことであった。
Leleꞌ Yudas simbo nala roti a, ma ana lao lai-lai dea neu. Leleꞌ ana dea neu, te hatuꞌ ena.
31 彼が出て行くと,イエスは言った,「今や,人の子は栄光を受け,神は彼において栄光を受けられた。
Leleꞌ Yudas dea neu, ma Yesus nafadꞌe nae, “Au ia, Atahori Matetuꞌ a. Leleꞌ ia, fain losa ena fo Lamatualain soꞌu nananaru Au. Ma naa o tao atahori mete-rita Lamatualain manaselin.
32 神が彼において栄光を受けられたのなら,神は彼にもご自身において栄光を与えられ,すぐに彼に栄光をお与えになる。
Huu Au nenepaꞌaꞌ o Lamatualain, ma utudꞌu manaselin, naa de Ana soꞌu nananaru Au. Ana nda nahati doo-doo sa ena.
33 小さな子供たちよ,わたしはもうしばらくの間あなた方と共にいる。あなた方はわたしを探すが,『わたしが行こうとしている所に,あなた方は来ることができない』とユダヤ人たちに言ったそのとおりに,わたしはあなた方にも告げる。
Ana nggara, e! Onaꞌ mae Au sue useliꞌ nggi o, nda dooꞌ sa te Au nda uꞌubꞌue o nggi sa ena. Dei fo Ama sangga Au, te nda hambu sa. Au ufadꞌe nggi ia, onaꞌ saa fo Au ufadꞌe neu atahori Yahudi ra malangga nara ae, ‘Au uu sia mamanaꞌ esa, te hei nda bisa tungga sa.’
34 わたしは新しいおきてをあなた方に与える。わたしがあなた方を愛したように,あなた方が互いを愛することだ。あなた方も互いに愛し合うためだ。
Au fee nggi parenda feuꞌ esa, taꞌo ia: hei musi esa sue-lai esa, onaꞌ Au sue nggi boe. Dadꞌi hei o musi esa sue esa.
35 あなた方が互いに対して愛を抱けば,これによってすべての人は,あなた方がわたしの弟子だということを知るだろう」 。
Mete ma hei esa sue esa onaꞌ naa, na, basa atahori bisa bubꞌuluꞌ rae, hei ia, Au ana mana tungga ngga ra.”
36 シモン・ペトロはイエスに言った,「主よ,あなたはどこへ行こうとしておられるのですか」。 イエスは答えた,「わたしが行こうとしている所に,あなたは今は付いて来ることができないが,後で付いて来るだろう」 。
Basa ma Simon Petrus natane E nae, “Papa mae muu sia bee?” Boe ma Yesus nafadꞌe nae, “Au uu sia mamanaꞌ esa, te ho nda feꞌe bisa muu leleꞌ ia sa. Te neu maꞌabꞌuin fo muu sia naa boe.”
37 ペトロはイエスに言った,「主よ,なぜ今はあなたに付いて行けないのですか。わたしはあなたのために自分の命を捨てるつもりです」。
Petrus natane nae, “Papa, e! Taꞌo bee de au nda feꞌe bisa uu leleꞌ ia sa? Huu au uhehere fo mate fee Papa ena!”
38 イエスは彼に答えた,「あなたはわたしのために自分の命を捨てるのか。本当にはっきりとあなたに告げる。あなたがわたしを三度否認するまで,おんどりは鳴かないだろう。
Yesus nataa nae, “Tebꞌe, do? Mae fee masodꞌam fo mate soaꞌ neu Au? Matetun, taꞌo ia: manu a nda feꞌe koꞌokee sa, te mufunii Au lao telu ena.”

< ヨハネの福音書 13 >