< ルカの福音書 22 >

1 さて過越といふ除酵祭 近づけり。
Leleꞌ naa, sangga deka no atahori Yahudi ra fai malolen, naeni fefeta Roti nda mana tao bibꞌit sa. Sia fai maloleꞌ naa, ara o mbau-hala bibꞌi lombo fo feta fai Paska. Ara tao taꞌo naa huu rasanedꞌa fai maꞌahulun, leleꞌ bei-baꞌi nara lao hela Masir.
2 祭司長・學者らイエスを殺さんとし、その手段いかにと求む、民を懼れたればなり。
Leleꞌ naa, malangga agama Yahudi ra malangga nara, ro meser agama ra sangga dalaꞌ fo rae tao risa Yesus. Te ramatau duꞌa atahori hetar ramue-raanggi, huu ara hiiꞌ a rena E.
3 時にサタン、十二の一人なるイスカリオテと稱ふるユダに入る。
Mia Yesus ana dedꞌenun kasanahulu ruaꞌ ra, esa naran Yudas Iskariot. Leleꞌ malangga agama Yahudi ra malangga nara sangga dalaꞌ rae tao risa Yesus, nitu ra malanggan masoꞌ nisiꞌ Yudas ralan.
4 ユダ乃ち祭司長・宮守頭どもに往きて、イエスを如何にして付さんと議りたれば、
Basa ma, ana neu sangga malangga agama ra malangga nara ma malangga mana nanea Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a. Ana nae maꞌiraꞌ fo seo hendi Yesus neu se.
5 彼ら喜びて銀を與へんと約す。
Leleꞌ malangga ra rena Yudas olaꞌ taꞌo naa, ma, ara ramahoꞌo rala seli. Ara helu rae, “Neu! Mete ma mae seo Yesus neu hai, tantu hai bꞌae.”
6 ユダ諾ひて、群衆の居らぬ時にイエスを付さんと好き機をうかがふ。
Yudas o naꞌaheiꞌ boe. Boe ma ana sangga kakaꞌeꞌ fo seo nee-nee hendi Yesus neu se, naa fo atahori hetar afiꞌ rahine.
7 過越の羔羊を屠るべき除酵祭の日 來りたれば、
Atahori Yahudi ra fai malolen losa, de ara rae mbau bibꞌi lombo anaꞌ fo tao fefeta Paska.
8 イエス、ペテロとヨハネとを遣さんとして言ひたまふ『往きて我らの食せん爲に過越の備をなせ』
Basa ma, Yesus denu Petrus no Yohanis nae, “Ruꞌa nggi miꞌihuluꞌ, fo sadꞌia hela nanaat fee nggita fo taa fefeta Paska taꞌabꞌue.”
9 彼ら言ふ『何處に備ふることを望み給ふか』
Boe ma ruꞌa se ratane rae, “Amaꞌ! Hai musi mii sadꞌia mei sia bee?”
10 イエス言ひたまふ『視よ、都に入らば、水をいれたる瓶を持つ人なんぢらに遇ふべし、之に從ひゆき、その入る所の家にいりて、
Ana nataa nae, “Mete ma hei kota Yerusalem rala mii, dei fo hei mindaa mo touꞌ esa nasaa nggusi oe. Ama tungga e losa ume.
11 家の主人に「師なんぢに言ふ、われ弟子らと共に過越の食をなすべき座敷は何處なるか」と言へ。
Mifadꞌe tenu umeꞌ a sia naa mae, ‘Hai Ama Meser ma noꞌe kama fo nae tao fefeta Paska no ana dedꞌenu nara sia rala. Sia, do?’
12 さらば調へたる大なる二階 座敷を見すべし。其處に備へよ』
Dei fo tenu umeꞌ a dudꞌu fee nggi kama loaꞌ esa sia tadꞌaꞌ ataꞌ. Ana sadꞌia nala kama naa ena. Helaꞌ a ruꞌa nggi mii fo sadꞌia nanaat neu naa.”
13 かれら出で往きて、イエスの言ひ給ひし如くなるを見て、過越の設備をなせり。
Basa de ruꞌa se reu. Boe ma rita basa saa fo Yesus nafadꞌe memaꞌ neu se ena. De ruꞌa se sadꞌia nanaat Paska mia naa.
14 時いたりてイエス席に著きたまひ、使徒たちも共に著く。
Leleꞌ basaꞌ e nenesadꞌiaꞌ ena ma, Yesus se losa. Ana endoꞌ sia mei a, ma dedꞌenu nara o endoꞌ boe, de raa fefetas.
15 かくて彼らに言ひ給ふ『われ苦難の前に、なんぢらと共にこの過越の食をなすことを望みに望みたり。
Boe ma Yesus nafadꞌe se nae, “Au aeꞌ a doo bee fo endoꞌ ua fefeta Paska ia o nggi, naꞌahulu mia Au dꞌoidoso ngga.
16 われ汝らに告ぐ、神の國にて過越の成就するまでは、我 復これを食せざるべし』
Misinedꞌa ia malolole. Huu basa ia, na, Au nda endoꞌ ua seluꞌ nanaat fefeta Paska o nggi sa ena. Dei fo atahori rahine relo-relo rae, Amaꞌ toꞌu parendaꞌ, dei fo Au feꞌe ua seluꞌ fefetas fai.”
17 かくて酒杯を受け、かつ謝して言ひ給ふ『これを取りて互に分ち飮め。
Basa ma Ana botiꞌ nggalas neneꞌisi oe anggor sia rala. Boe ma Ana noꞌe makasi neu Lamatualain, ma loo nggalas neu se. Ana olaꞌ nae, “Simbo nggalas ia, fo esa-esaꞌ minu.
18 われ汝らに告ぐ、神の國の來るまでは、われ今よりのち葡萄の果より成るものを飮まじ』
Misinedꞌa, e! Eniꞌ mia tetembaꞌ ia, Au nda inu oe anggor sa ena. Dei fo atahori rahine relo-relo rae, Amaꞌ toꞌu parendaꞌ, dei fo Au feꞌe inu seluꞌ na.”
19 またパンを取り謝してさき、弟子たちに與へて言ひ給ふ『これは汝らの爲に與ふる我が體なり。我が記念として之を行へ』
Boe ma Ana toꞌu nala roti bꞌueꞌ sa, ma noꞌe makasi neu Lamatualain. Basa ma, Ana bibꞌibꞌi roti a, de loo neu se. Ana oi, “Roti ia, Au ao sisi ngga fo Au fee neu basa nggi. Mete ma mia roti ia, na, hei musi misinedꞌa Au.”
20 夕餐ののち酒杯をも然して言ひ給ふ『この酒杯は、汝らの爲に流す我が血によりて立つる新しき契約なり。
Leleꞌ ara raa basa, ma Ana haꞌi nala nggalas neneisiꞌ no oe anggor. Ma Ana olaꞌ nae, “Anggor ia, Au raa ngga, mana nenemboꞌaꞌ fo fee nggi masoi-masodꞌaꞌ. Lamatualain pake raaꞌ ia fo tao hehelu-fufuli feuꞌ no nggi.
21 されど視よ、我を賣る者の手、われと共に食卓の上にあり、
Te besa-bꞌesa, hambu atahori sa oras ia endoꞌ naa naꞌabꞌue sia mei ia, dei fo ana seo hendi Au.
22 實に人の子は定められたる如く逝くなり。されど之を賣る者は禍害なるかな』
Memaꞌ Au, Atahori Matetuꞌ a, musi mate tungga Lamatualain hihii-nanaun. Te atahori mana seo hendi Au a, besa-bꞌesa! Huu dei fo ana lemba-dꞌoi sosoen!”
23 弟子たち己らの中にて此の事をなす者は、誰ならんと互に問ひ始む。
Yesus ana dedꞌenu nara rena rala ma esa natane esa rae, “Te seka mana nae tao deꞌulakaꞌ neu E taꞌo naa e?”
24 また彼らの間に、己らの中たれか大ならんとの爭論おこりたれば、
Boe ma Yesus ana dedꞌenu nara mulai rareresi rae, seka mia sira e monaeꞌ lenaꞌ.
25 イエス言ひたまふ『異邦人の王はその民を宰どり、また民を支配する者は恩人と稱へらる。
Te Yesus ai se nae, “Sia nusa-nusaꞌ nda mana rahine Lamatuaꞌ sa, maneꞌ ra tuni-ndeni rauinggu nara ma parenda se raꞌalelenaꞌ. Tao-tao te ara nau fo rauinggu nara roꞌe se rae, “Amaꞌ mana tulun rauinggu.’
26 されど汝らは然あらざれ、汝 等のうち大なる者は若き者のごとく、頭たる者は事ふる者の如くなれ。
Te ama afiꞌ taꞌo naa. Seka nau dadꞌi atahori monaeꞌ, masodꞌan musi tebꞌe-tebꞌeꞌ dadꞌi onaꞌ atahori anak e, fo tulu-fali basa atahori. Ma seka nau dadꞌi malangga musi tulu-fali onaꞌ atahori dedꞌenuꞌ ra.
27 食事の席に著く者と事ふる者とは、何れか大なる。食事の席に著く者ならずや、されど我は汝らの中にて事ふる者のごとし。
Ama duꞌa sobꞌa, atahori monaen a, seka? Atahori mana endoꞌ sia mei a, do, mana lolelau mei a? Neꞌo ko atahori mana endoꞌ a, eni atahori monaen, to? Te, Au ia nda tao ao ngga taꞌo naa sa. Au uma fo tulu-fali nggi.
28 汝らは我が嘗試のうちに絶えず我とともに居りし者なれば、
Hei ia ra miꞌibꞌue mo Au mikindooꞌ a leleꞌ Au hambu doidꞌoso.
29 わが父の我に任じ給へるごとく、我も亦なんぢらに國を任ず。
Au Ama ngga soꞌu nala Au fo toꞌu parendaꞌ sia Nusaꞌ namon. Dadꞌi ia na Au soꞌu nggi boe,
30 これ汝らの我が國にて我が食卓に飮食し、かつ座位に坐してイスラエルの十二の族を審かん爲なり。
Naa fo hei o endoꞌ mia mei esa mo Au sia sorga. Au o fee nggi koasa fo ama toꞌu parendaꞌ sia leo ka sanahulu ruaꞌ mana sia Israꞌel ra boe.”
31 シモン、シモン、視よ、サタン汝らを麥のごとく篩はんとて請ひ得たり。
Basa ma Yesus nafadꞌe Petrus nae, “Petrus, Petrus. Nitu ra malanggan nae tao saranggaa basa hei mo Au, onaꞌ atahori tai isiꞌ fo here hendi are taaꞌ mia isiꞌ
32 されど我なんぢの爲に、その信仰の失せぬやうに祈りたり、なんぢ立ち歸りてのち兄弟たちを堅うせよ』
Te Au hule-oꞌe fee nggo, Petrus, fo mumuhere mukundoo neu Au. Dei fo mete ma ho baliꞌ uma misiꞌ Au, na, musi tao manggate toronoo mara rala nara.”
33 シモン言ふ『主よ、我は汝とともに獄にまでも、死にまでも往かんと覺悟せり』
Boe ma Petrus nataa nae, “Hokoꞌ, Amaꞌ! Au nda lao hela Amaꞌ mbei sa boe. Au sadꞌia masoꞌ bui rala uu o Amaꞌ. Mae mate uꞌubꞌue o Amaꞌ o, malole boe.”
34 イエス言ひ給ふ『ペテロよ、我なんぢに告ぐ、今日なんぢ三度われを知らずと否むまでは、鷄 鳴かざるべし』
Te Yesus nataa nae, “Petrus! Rena malolole. Tetembaꞌ ia, manu ra nda feꞌe koꞌokee sa, te ho mufunii Au lao telu ena mae, ho nda muhine Au sa.”
35 かくて弟子たちに言ひ給ふ『財布・嚢・鞋をも持たせずして汝らを遣ししとき、缺けたる所ありしや』彼ら言ふ『無かりき』
Basa ma, Yesus olaꞌ no se nae, “Faiꞌ naa, leleꞌ Au denu nggi mii mifadꞌe Hara-lii Malole ngga sia bee-bꞌee, Au ufadꞌe Ae ama afiꞌ mendi dꞌoiꞌ, kapiꞌ, boe ma lao-peiꞌ. Leleꞌ naa, hei toꞌa saa? Boe ma ara rataa randaa rae, “Faiꞌ naa, hai nda toꞌa saa sa boe!”
36 イエス言ひ給ふ『されど今は財布ある者は之を取れ、嚢ある者も然すべし。また劍なき者は衣を賣りて劍を買へ。
Basa de Ana ola seluꞌ, nae “Te ia na laen ena. Mete ma hei hambu dꞌoiꞌ, na, mendi. Mete ma tas sia, na, mendi boe. Mete ma fela tafaꞌ nese, na, mi seo badꞌu mara esa, fo hasa.
37 われ汝らに告ぐ「かれは愆人と共に數へられたり」と録されたるは、我が身に成し遂げらるべし。凡そ我に係る事は成し遂げらるればなり』
Huu atahori Yahudi ra rae Au ia atahori deꞌulakaꞌ. De mbeifen te ara rema toꞌu Au ena. Te naa nandaa no baꞌi Yesaya suraꞌ memaꞌ ena, nae: ‘Ara cap E atahori deꞌulaka!’”
38 弟子たち言ふ『主、見たまへ、茲に劍 二振あり』イエス言ひたまふ『足れり』
Ara rafadꞌe rae, “Amaꞌ! Hai mendi felas rua.” Boe ma Yesus nataa nae, “Dꞌai ena, Sudi boe olaꞌ naa leo!”
39 遂に出でて、常のごとくオリブ山に往き給へば、弟子たちも從ふ。
Ara raa basa fefeta Paska ma, Yesus no ana dedꞌenu nara lao lete Saitun reu, onaꞌ fai mana laoꞌ ra boe.
40 其處に至りて彼らに言ひたまふ『誘惑に入らぬやうに祈れ』
Losa naa ma, Ana nafadꞌe se nae, “Hei musi hule-oꞌe naa fo afiꞌ hambu sosobꞌa-dꞌodꞌouꞌ.”
41 かくて自らは石の投げらるる程かれらより隔り、跪づきて祈り言ひたまふ、
Basa de Ana dꞌinggoꞌ hela se mbei. Ana laoꞌ naꞌadꞌooꞌ mbei, ma sendeꞌ lululanggan de hule-oꞌe nae,
42 『父よ、御旨ならば、此の酒杯を我より取り去りたまへ、されど我が意にあらずして御意の成らんことを願ふ』
“Amaꞌ! Mete ma Amaꞌ nau, na, muꞌudꞌodꞌooꞌ hendi doidꞌosoꞌ ia mia Au. Te afiꞌ tungga Au hihii-nanau ngga; tunggaꞌ a Amaꞌ hihii-nanaun.”
43 時に天より御使あらはれて、イエスに力を添ふ。
[Basa ma Lamatuaꞌ aten esa mia sorga nema tao manggatee ralan.
44 イエス悲しみ迫り、いよいよ切に祈り給へば、汗は地上に落つる血の雫の如し。
Huu Ana doidꞌoso nitaꞌ mamaten, losa mbusan titi onaꞌ raaꞌ a tititin boe]
45 祈を了へ、起ちて弟子たちの許にきたり、その憂によりて眠れるを見て言ひたまふ、
Hule-oꞌe basa ma Ana neu nandaa no ana dedꞌenu nara. Te mana sungguꞌ ra, huu ara bꞌengge ma rala nara susa.
46 『なんぞ眠るか、起て、誘惑に入らぬやうに祈れ』
Boe ma Yesus ai se nae, “Naa! Taꞌo bee de hei sungguꞌ?! Malole lenaꞌ hei hule-oꞌe fo itaꞌ sosobꞌaꞌ nema o, hei nda tudꞌa sa.”
47 なほ語りゐ給ふとき、視よ、群衆あらはれ、十二の一人なるユダ先だち來り、イエスに接吻せんとて近寄りたれば、
Yesus feꞌe olaꞌ taꞌo naa, ma Yudas (fo esa mia ana dedꞌenun ka sanahulu ruaꞌ ra), nema no atahori hetar. Ana nema dꞌeka-dꞌeka Yesus fo nae holu ma idꞌu E.
48 イエス言ひ給ふ『ユダ、なんぢは接吻をもて人の子を賣るか』
Te Yesus ai e nae, “Wii, Yudas! Mae seo Atahori Matetuꞌ a noꞌ a iꞌidꞌuꞌ, do?
49 御側に居る者ども事の及ばんとするを見て言ふ『主よ、われら劍をもて撃つべきか』
Leleꞌ Yesus ana dedꞌenu laen nara rahine Yudas dudꞌuꞌa deꞌulakan onaꞌ naa, ma ratane Yesus rae, “Amaꞌ! Hai labꞌan se leo, do? Huu hai mendi felas.”
50 その中の一人、大 祭司の僕を撃ちて、右の耳を切り落せり。
Boe ma esa mia sira e lesu felan, de soe etu atahori naa ra esa ndiki onan. Atahori naa, malangga agama Yahudi ra malangga monaen atahori dedꞌenun.
51 イエス答へて言ひたまふ『之にてゆるせ』而して僕の耳に手をつけて醫し給ふ。
Te Yesus nataa nae, “Miloeꞌ leo! Afiꞌ labꞌan se!” Boe ma Ana nggama atahori naa ndikin, de tao nahaiꞌ e.
52 かくて己に向ひて來れる祭司長・宮守頭・長老らに言ひ給ふ『なんぢら強盜に向ふごとく、劍と棒とを持ちて出できたるか。
Atahori mana rema humu Yesus, naeni: malangga agama Yahudi ra malangga nara, lasi-lasi adat ro mana manea Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, ma atahori laen ra fai. Yesus natane se nae, “Taꞌo bee? Hei duꞌa mae Au ia, atahori deꞌulakaꞌ, losa hei ima humu Au mendiꞌ fela tafaꞌ ma hau eꞌetuꞌ, do?
53 我は日々なんぢらと共に宮に居りしに、我が上に手を伸べざりき。されど今は汝らの時、また暗黒の權威なり』
Tungga fai Au unori nggi sia Ume Hule-oꞌe Huuꞌ a, te nda hambu atahori esa o nema humu Au sa boe. Te hela neu! Ia, hei fai ma. Huu oras ia nitu ra malanggan koasan ia!”
54 遂に人々イエスを捕へて、大 祭司の家に曳きゆく。ペテロ遠く離れて從ふ。
Basa ma ara humu rala Yesus, de lea ro E nisiꞌ malangga agama Yahudi ra malangga monaen umen. Petrus o keke tungga-tungga deaꞌ
55 人々、中庭のうちに火を焚きて、諸共に坐したれば、ペテロもその中に坐す。
Sia ume sodꞌan atahori tao ai monaeꞌ. Petrus o neu endoꞌ dara ai sia naa boe.
56 或 婢女ペテロの火の光を受けて坐し居るを見、これに目を注ぎて言ふ『この人も彼と偕にゐたり』
Ate inaꞌ esa nita Petrus endoꞌ deka ai a. Ana mete namemeu Petrus matan, basa ma nafadꞌe atahori laen mana sia naa ra nae, “Hee! Atahori ia o tungga-tunggaꞌ Yesus boe!”
57 ペテロ肯はずして言ふ『をんなよ、我は彼を知らず』
Te Petrus nafanii nae, “Hokoꞌ! Au nda uhine atahori naa sa. Ho muhine saa?”
58 暫くして他の者ペテロを見て言ふ『なんぢも彼の黨與なり』ペテロ言ふ『人よ、然らず』
Nda dooꞌ sa ma atahori esa puik nita Petrus, ma ola nae, “Memaꞌ, ho ia, Yesus atahorin esa, to?” Te Petrus nareresi nae, “Hokoꞌ! Ho tao leli!”
59 一 時ばかりして又ほかの男、言張りて言ふ『まさしく此の人も彼とともに在りき、是ガリラヤ人なり』
Mbei ma onaꞌ jam esa fai ma, atahori laen esa olaꞌ nae, “Woi! Au bubꞌuluꞌ, atahori ia, Yesus ana dedꞌenun esa, huu eni atahori Galilea.”
60 ペテロ言ふ『人よ、我なんぢの言ふことを知らず』なほ言ひ終へぬに、やがて鷄 鳴きぬ。
Te Petrus nafanii nahereꞌ nae, “Ho peko-lelekoꞌ!” Petrus olaꞌ taꞌo naa ma, manu ra o koꞌokee boe.
61 主、振反りてペテロに目をとめ給ふ。ここにペテロ、主の『今日にはとり鳴く前に、なんぢ三度われを否まん』と言ひ給ひし御言を憶ひいだし、
Ma Yesus heoꞌ dꞌean, de mete e. Boe ma Petrus nasanedꞌa Yesus oꞌolan faꞌ ra na nae, “Tetembaꞌ ia, manu ra nda feꞌe koꞌokee sa, te ho mufunii Au lao telu ena.”
62 外に出でて甚く泣けり。
Petrus nasanedꞌa nala taꞌo naa ma, ana lao dea neu mia mamanaꞌ naa, ma nggae mesuꞌudꞌu.
63 守る者どもイエスを嘲弄し、之を打ち、
Basa naa ma, atahori mana ranea Yesus mulai raꞌaꞌeꞌeiꞌ ma momoko raꞌamiminaꞌ E.
64 その目を蔽ひ問ひて言ふ『預言せよ、汝を撃ちし者は誰なるか』
Boe ma ara babꞌata matan rendiꞌ temeꞌ, ma ratane rae, “Woi! Mete ma ho Lamatuaꞌ mana ola-olan, na, Mufadꞌe sobꞌa! Seka mana tutu Nggo?”
65 この他なほ多くのことを言ひて譏れり。
Basa ma ara ole-rarai E.
66 夜明になりて、民の長老・祭司長・學者ら相 集り、イエスをその議會に曳き出して言ふ、
Feꞌe fefetu anaꞌ, te malangga agama Yahudi ra malangga nara, meser agama, ro lasi-lasi adꞌat ra raꞌabꞌue fo rae paresaꞌ Yesus dedꞌean. Ara denu atahori lea ro Yesus nisiꞌ mamana nggero-furi dedꞌeat agama.
67 『なんぢ若しキリストならば、我らに言へ』イエス言ひ給ふ『われ言ふとも汝ら信ぜじ、
Leleꞌ Ana rala neu, ma ratane mbali E rae, “Mufadꞌe sobꞌa dei! Memaꞌ tebꞌe-tebꞌeꞌ Ho ia Kristus, do?” Te Ana nataa nae, “Mae Au utaa tebꞌe o, hei nda mimihere sa.
68 又われ問ふとも汝ら答へじ。
Ma mete ma Au utane baliꞌ nggi dalaꞌ esa, tantu hei o nda mitaa sa boe.
69 されど人の子は今よりのち神の能力の右に坐せん』
Nda dooꞌ sa te, Lamatualain nae pake koasa manaselin fo soꞌu Au, Atahori Matetuꞌ ia, ataꞌ u. Basa naa, Au endoꞌ sia bobꞌoa onan, fo parenda uꞌubꞌue o E.”
70 皆いふ『されば汝は神の子なるか』答へ給ふ『なんぢらの言ふごとく我はそれなり』
Rena taꞌo naa ma, basa se ratane rae, “Mete ma taꞌo naa, na, ho duꞌa mae, ho ia, Lamatualain Anan, do?” Ma Yesus nataa nae, “Memaꞌ, hei oꞌolam naa, tebꞌe.”
71 彼ら言ふ『何ぞなほ他に證據を求めんや。我ら自らその口より聞けり』
Boe ma atahori mana nggero-furi dedꞌeat naa ra olaꞌ randa rae, “Basa nggita rena ena, to? Ana soꞌu aon dadꞌi Lamatualain Anan. Ia, neꞌemutis! Tungga hita agaman hohoro-lalanen, mete ma hambu atahori tao aon onaꞌ Lamatuaꞌ, atahori naa, musi mate. Dadꞌi, taꞌo bee? Hita nda parlu sakasii sa ena. Hukun tisa E leo.”

< ルカの福音書 22 >