< Lukas 16 >

1 Er sprach aber auch zu seinen Jüngern: Es war ein reicher Mann, der hatte einen Haushalter; der ward vor ihm berüchtiget, als hätte er ihm seine Güter umgebracht.
A OLELO mai la o Iesu i kana mau haumana, O kekahi kanaka waiwai he puuku kana; a ua haiia ia ia na puuku la i kona hokai ana i kana waiwai.
2 Und er forderte ihn und sprach zu ihm: Wie höre ich das von dir? Tu Rechnung von deinem Haushalten; denn du kannst hinfort nicht Haushalter sein.
A kii aku la oia ia ia, i aku la ia ia, Heaha keia a'u i lohe iho nei ia oe? E hoike mai oe i kou malama ana, no ka mea, aole oe e puuku hou aku.
3 Der Haushalter sprach bei sich selbst: Was soll ich tun? Mein HERR nimmt das Amt von mir; graben mag ich nicht, so schäme ich mich zu betteln.
I iho la ka puuku ia ia iho, Pehea la wau e hana'i? No ka mea, e lawo ana kuu haku i ka puuku mai o'u aku nei; aole hiki ia'u ke mahi, a hilahila no wau i ko noi.
4 Ich weiß wohl, was ich tun will, wenn ich nun von dem Amt gesetzt werde; daß sie mich in ihre Häuser nehmen.
Ua ike au i ka'u mea e hana aku ai, i hookipa kokahi poe ia'u i ko lakou mau hale, i ka wa e hemo aku ai ko'u puuku.
5 Und er rief zu sich alle Schuldner seines HERRN und sprach zu dem ersten: Wieviel bist du meinem HERRN schuldig?
A kii aku la ia i kela mea aie keia mea aie a kona haku, ninau aku la oia i kekahi, Pehea ka nui o kau aie i kuu haku?
6 Er sprach: Hundert Tonnen Öles. Und er sprach zu ihm: Nimm deinen Brief, setze dich und schreib flugs fünfzig.
Hai mai la hoi ia, Hookahi haneri bato aila. A i aku la oia ia ia, E lawe oe i kau palapala, a noho koke iho oe e kakau i kanalima.
7 Danach sprach er zu dem andern: Du aber, wieviel bist du schuldig? Er sprach: Hundert Malter Weizen. Und er sprach zu ihm: Nimm deinen Brief und schreib achtzig.
Alaila ninau aku la oia i kekahi, Pehea la ka nui o kau aie? A hai mai la ia, Hookahi haneri homera hua palaoa. I aku la hoi oia ia ia, E lawe i kau palapala, a e kakau iho i kanawalu.
8 Und der HERR lobete den ungerechten Haushalter, daß er klüglich getan hatte. Denn die Kinder dieser Welt sind klüger denn die Kinder des Lichts in ihrem Geschlechte. (aiōn g165)
A mahalo iho la ua haku la i ka puuku pono ole, no kana hana akamai ana. Oia hoi, ua oi aku ke akamai o na keiki o neia ao i ka lakou hanauna mamua o ko na keiki o ka malamalama. (aiōn g165)
9 Und ich sage euch auch: Machet euch Freunde mit dem ungerechten Mammon, auf daß, wenn ihr nun darbet, sie euch aufnehmen in die ewigen Hütten. (aiōnios g166)
Ke olelo aku nei no hoi au ia oukou, Me ka waiwai oiaio ole, e hoomakamaka ai oukou i mau makamaka no oukou, i hookipa lakou ia oukou iloko o na hale pau ole, i ka wa e haule ai oukou. (aiōnios g166)
10 Wer im Geringsten treu ist, der ist auch im Großen treu; und wer im Geringsten unrecht ist, der ist auch im Großen unrecht.
O ka mea i malama pono i ka mea uuku, oia ke malama pono i ka mea nui; a o ka mea i hana hewa ma ka mea uuku, oia hoi ke hana hewa ma ka mea nui.
11 So ihr nun in dem ungerechten Mammon nicht treu seid, wer will euch das Wahrhaftige vertrauen?
Nolaila, ina i ole oukou e malama pono i ka waiwai oiaio ole, nawai la e waiho ia oukou i ka waiwai oiaio?
12 Und so ihr in dem Fremden nicht treu seid, wer will euch geben dasjenige, das euer ist?
A ina i ole oukou i malama pono i ka hai waiwai, nawai la hoi e haawi i waiwai na oukou ponoi?
13 Kein Hausknecht kann zweien HERREN dienen; entweder er wird einen hassen und den andern lieben, oder wird einem anhangen und den andern verachten. Ihr könnet nicht Gott samt dem Mammon dienen.
Aohe kauwa e hiki ke hookauwa na na haku elua; no ka mea, e hoowahawaha oia i kekahi me ka makemake i kekahi, a i ole ia, e hahai aku ia i kela, me ka haalele i keia. Aole hoi e hiki ia oukou ke hookauwa na ke Akua a me ka mamona.
14 Das alles höreten die Pharisäer auch; die waren geizig und spotteten sein.
A lohe ae la na Parisaio ka poe puni waiwai i keia mau mea, henehene iho la lakou ia ia.
15 Und er sprach zu ihnen: Ihr seid's, die ihr euch selbst rechtfertiget vor den Menschen; aber Gott kennet eure Herzen. Denn was hoch ist unter den Menschen, das ist ein Greuel vor Gott.
I mai la oia ia lakou, O oukou ka poe e hoopono ia oukou iho imua o na kanaka; aka, ua ike mai ke Akua i ko oukou mau naau, no ka mea, o kahi mea nani i kanaka, he ino ia imua o ke Akua.
16 Das Gesetz und die Propheten weissagen bis auf Johannes; und von der Zeit an wird das Reich Gottes durchs Evangelium geprediget, und jedermann dringet mit Gewalt hinein.
E mau mai ana ke kanawai a me ka poe kaula a hiki ia Ioane; a mai ia manawa mai, ua haiia'ku ke aupuni o ke Akua, a ma ka hoikaika loa, e komo ai na mea a pau.
17 Es ist aber leichter, daß Himmel und Erde vergehen, denn daß ein Tüttel vom Gesetz falle.
E lilo ka lani a me ka honua mamua o ka haule ana o kekahi huna o ke kanawai.
18 Wer sich scheidet von seinem Weibe und freiet eine andere, der bricht die Ehe; und wer die Abgeschiedene von dem Manne freiet der bricht auch die Ehe.
O ka mea i hoohemo i kana wahine, a e mare aku hoi i kekahi, oia ke moe kolohe. A o ka mea i mare i ka wahine i hoohemoia, oia ke moe kolohe.
19 Es war aber ein reicher Mann, der kleidete sich mit Purpur und köstlicher Leinwand und lebete alle Tage herrlich und in Freuden.
O kekahi kanaka waiwai ua aahuia i ka lole makue a me ka ie nani, ua ahaaina olioli ia i kela la i keia la.
20 Es war aber ein Armer mit Namen Lazarus, der lag vor seiner Tür voller Schwären
A o kekahi kanaka ilihune, o Lazaro kona inoa, ua waihoia aku la ia ma kona ipuka, ua paapu i na mai hehe;
21 und begehrete, sich zu sättigen von den Brosamen, die von des Reichen Tische fielen. Doch kamen die Hunde und leckten ihm seine Schwären.
E ake ia e hanaiia mai i na hunahuna i haule mai luna iho o ka papaaina o ua kauaka waiwai la. A hele mai hoi na ilio a palu iho la i kona mau mai.
22 Es begab sich aber, daß der Arme starb und ward getragen von den Engeln in Abrahams Schoß. Der Reiche aber starb auch und ward begraben.
Eia hoi kekahi, make aku la ia kanaka ilihune, a laweia aku la oia e na anela ma ka poli o Aberahama; a make aku la hoi ua kanaka waiwai la, a kanuia iho la.
23 Als er nun in der Hölle und in der Qual war, hub er seine Augen auf und sah Abraham von ferne und Lazarus in seinem Schoß, (Hadēs g86)
A maloko o ka no oia i nana aku ai, me ka eha nui, ike aku la ia Aberahama i kahi loihi aku a me Lazaro ma kona poli; (Hadēs g86)
24 rief und sprach: Vater Abraham, erbarme dich mein und sende Lazarus, daß er das Äußerste seines Fingers ins Wasser tauche und kühle meine Zunge; denn ich leide Pein in dieser Flamme!
A kahea aku la ia, i aku la, E ka makua, e Aberahama, e aloha mai oe ia'u, a e hoouna mai ia Lazaro e o iho ia i ka welau o kona manamana lima iloko o ka wai, a e hoomaalili mai i ko'u alelo; no ka mea, ua eha loa au iloko o keia lapalapa.
25 Abraham aber sprach: Gedenke, Sohn, daß du dein Gutes empfangen hast in deinem Leben, und Lazarus dagegen hat Böses empfangen; nun aber wird er getröstet, und du wirst gepeiniget.
Alaila i mai la o Aberahama, E ke keiki, e hoomanao oe, ua loaa ia oe kau mau mea maikai i kou wa e ola ana; a ia Lazaro hoi na mea ino. Ano hoi ua hooluoluia oia nei, a ua hoehaehaia hoi oe.
26 Und über das alles ist zwischen uns und euch eine große Kluft befestiget, daß, die da wollten von hinnen hinabfahren zu euch, könnten nicht und auch nicht von dannen zu uns herüberfahren.
A he mea e ae no hoi, ua waihoia mai he awawa nui iwaena o makou a me oukou, i ole ai e hiki ka poe o manao ana e hele aku mai keia wahi aku io oukou la; ao ko laila poe aole e hiki ke hele mai io makou nei.
27 Da sprach er: So bitte ich dich, Vater, daß du ihn sendest in meines Vaters Haus;
I aku la hoi oia, Nolaila ke noi aku nei au ia oe, e ka makua, o hoouna oe ia ia i ka halo o ko'u makuakane;
28 denn ich habe noch fünf Brüder, daß er ihnen bezeuge, auf daß sie nicht auch kommen an diesen Ort der Qual.
No ka mea, ho mau hoahanau kano ko'u elima, e ao aku oia ia lakou, o hiki mai lakou i keia wahi eha.
29 Abraham sprach zu ihm: Sie haben Mose und die Propheten; laß sie dieselbigen hören!
I mai la o Aberahama ia ia. Aia no hoi ia lakou o Moso a me ka poe kaula, i lohe lakou ia mau mea.
30 Er aber sprach: Nein, Vater Abraham; sondern wenn einer von den Toten zu ihnen ginge, so würden sie Buße tun.
A i aku la oia, Aole, e ka makua, o Aberahama; aka, ina e hele aku kekahi mai waena aku o ka poe make, e mihi no lakou.
31 Er sprach zu ihm: Hören sie Mose und die Propheten nicht, so werden sie auch nicht glauben, ob jemand von den Toten aufstünde.
I mai la hoi oia ia ia, Ina i lohe ole lakou ia Mose a me ka poe kaula, aole no lakou e hoohuliia ke ala hou kekahi mai waena aku o ka poe make.

< Lukas 16 >