Proverbs 19
1 Betere is a pore man, that goith in his simplenesse, than a riche man bitynge hise lippis, and vnwijs.
Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.
2 Where is not kunnyng of the soule, is not good; and he that is hasti, in feet hirtith.
Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.
3 The foli of a man disseyueth hise steppis; and he brenneth in his soule ayens God.
Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!
4 Richessis encreessen ful many freendis; forsothe also thei ben departid fro a pore man, whiche he hadde.
Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.
5 A fals witnesse schal not be vnpunyschid; and he that spekith leesingis, schal not ascape.
Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.
6 Many men onouren the persoone of a myyti man; and ben frendis of hym that deelith yiftis.
Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.
7 The britheren of a pore man haten hym; ferthermore and the freendis yeden awei fer fro hym. He that sueth wordis oonli, schal haue no thing;
Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!
8 but he that holdith stabli the mynde, loueth his soule, and the kepere of prudence schal fynde goodis.
Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.
9 A fals witnesse schal not be vnpunyschid; and he that spekith leesyngis, schal perische.
Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.
10 Delices bicomen not a fool; nether `it bicometh a seruaunt to be lord of princes.
Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.
11 The teching of a man is knowun bi pacience; and his glorie is to passe ouere wickid thingis.
Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.
12 As the gnasting of a lioun, so and the ire of the king; and as deewe on eerbe, so and the gladnesse of the kyng.
Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.
13 The sorewe of the fadir is a fonned sone; and roofes droppynge contynueli is a womman ful of chiding.
Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.
14 Housis and richessis ben youun of fadir and modir; but a prudent wijf is youun propirli of the Lord.
Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.
15 Slouth bringith in sleep; and a negligent soule schal haue hungur.
Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.
16 He that kepith the comaundement of God, kepith his soule; but he that chargith not his weie, schal be slayn.
Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.
17 He that hath mercy on a pore man, leeneth to the Lord; and he schal yelde his while to hym.
Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.
18 Teche thi sone, and dispeire thou not; but sette thou not thi soule to the sleyng of hym.
Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.
19 Forsothe he that is vnpacient, schal suffre harm; and whanne he hath rauyschid, he schal leie to anothir thing.
Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.
20 Here thou counsel, and take thou doctryn; that thou be wijs in thi laste thingis.
Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.
21 Many thouytis ben in the herte of a man; but the wille of the Lord schal dwelle.
Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.
22 A nedi man is merciful; and betere is a pore iust man, than a man liere.
Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.
23 The drede of the Lord ledith to lijf `of blis; and he `that dredith God schal dwelle in plentee, with outen visityng `of the worste.
Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.
24 A slow man hidith his hond vndur the armpit; and putteth it not to his mouth.
Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.
25 Whanne a man ful of pestilence is betun, a fool schal be wisere. If thou blamist a wijs man, he schal vndurstonde techyng.
Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.
26 He that turmentith the fadir, and fleeth fro the modir, schal be ful of yuel fame, and schal be cursid.
Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.
27 Sone, ceesse thou not to here techyng; and knowe thou the wordis of kunnyng.
Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!
28 A wickid witnesse scorneth doom; and the mouth of vnpitouse men deuourith wickidnesse.
Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.
29 Domes ben maad redi to scorneris; and hameris smytynge ben maad redi to the bodies of foolis.
Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika.
