< Matthew 20 >

1 For the kingdom of the heavens is like unto a landlord man, who went out early in the morning to hire laborers for his vineyard.
Pamba te, tala ndenge nini Bokonzi ya Likolo ezali: Bokonzi ya Likolo ezali lokola nkolo elanga ya vino oyo abimaki na tongo makasi mpo na koluka bato oyo bakosala na elanga na ye.
2 And having agreed with the laborers for a denarion per day, sent them into his vineyard.
Ayokanaki na bango ete moko na moko akobanda kozwa lifuti ya mbongo moko ya ebende mpo na mokolo mobimba; bongo atindaki bango na elanga na ye ya vino.
3 And having gone out about the third hour, he saw others standing idle in the forum:
Na ngonga ya libwa ya tongo, abimaki lisusu mpe amonaki, na esika oyo bato bakutanaka, bato mosusu oyo bazalaki kosala eloko moko te.
4 and he said to them, Go ye also into the vineyard, and whatsoever is right I will give you. And they departed.
Alobaki na bango: « Bino mpe bokende kosala na elanga na ngai ya vino. Nakopesa bino lifuti ya sembo, oyo ekoki. »
5 Again having gone out about the sixth and ninth hours, he did likewise.
Boye, bakendeki kuna. Nkolo elanga abimaki lisusu na ngonga ya midi mpe na ngonga ya misato sima na midi; mpe na mbala nyonso mibale, asalaki kaka ndenge moko.
6 And about the eleventh hour having gone out, he found others standing; and says to them, Why stand ye here idle all the day?
Abimaki lisusu na ngonga ya mitano ya pokwa mpe amonaki lisusu bato batelemi na esika wana oyo bato bakutanaka. Atunaki bango: « Mpo na nini botelemi kaka boye mokolo mobimba na kosala eloko moko te? »
7 They say to him, Because no one hired us. He says to them, Go ye also into the vineyard.
Bazongisaki: « Soki totelemi boye, ezali mpo ete moto moko te azwi biso na mosala. » Bongo alobaki na bango: « Bino mpe bokende kosala na elanga na ngai ya vino. »
8 And it being evening, the lord of the vineyard says to his steward, Call the laborers, and give them their hire, beginning from the last even unto the first.
Tango pokwa ekokaki, nkolo elanga ya vino alobaki na motambolisi ya misala ya elanga: « Benga basali nyonso mpe futa bango; banda na bato oyo nazwaki sima mpe sukisa na ba-oyo nazwaki liboso. »
9 And those having come about the eleventh hour, received each man a denarion.
Bato oyo babandaki mosala na ngonga ya mitano ya pokwa bayaki, mpe moko na moko azwaki lokola lifuti, mbongo moko ya ebende.
10 But the first having come supposed that they shall receive more; and themselves also received each one a denarion.
Bongo ekomaki ngonga ya kofuta bato oyo nkolo elanga azwaki liboso na mosala; bakanisaki ete bakozwa mbongo mingi koleka, kasi moko na moko kati na bango azwaki lokola lifuti, mbongo moko kaka ya ebende.
11 But receiving it, they murmured against the landlord,
Tango bazwaki yango, basilikelaki nkolo elanga.
12 saying, These labored one hour, and thou hast made them equal unto us, who bore the burden of the day and the heat.
Balobaki: « Bato oyo ozwaki sima mpe basali kaka ngonga moko, ofuti bango ndenge moko na biso oyo tosali mosala makasi mokolo mobimba mpe na se ya moyi makasi! »
13 But he responding said to one of them, Comrade, I do thee no wrong; didst thou not agree with me for a denarion?
Kasi nkolo elanga azongiselaki moko kati na bango: « Moninga na ngai, nasali yo mabe te! Boni, toyokanaki te ete osala mpo na lifuti ya mbongo moko ya ebende?
14 Take thine own, and go. I wish to give unto this last one, even as unto thee.
Kamata lifuti na yo mpe kende. Ngai moko nde nalingi kopesa na moto oyo abandaki sima, lifuti ya ndenge moko na oyo napesi yo.
15 Is it not lawful for me to do as I wish with mine own? Is thine eye evil, because I am good?
Boni, nazali na ndingisa te ya kosala na mbongo na ngai nyonso oyo nalingi? Osilikeli ngai mpo ete nazali moto malamu? »
16 So the last shall be first, and first last.
Boye, kati na bato oyo bazali sik’oyo bato ya suka, ebele bakokoma bato ya liboso; mpe kati na ba-oyo bazali sik’oyo bato ya liboso, ebele bakokoma bato ya suka.
17 And Jesus going up to Jerusalem, took the twelve disciples privately, on the way and said to them,
Wana Yesu azalaki kokende na Yelusalemi, abendaki na pembeni bayekoli na Ye zomi na mibale mpe alobaki na bango wana bazali kotambola:
18 Behold, we go up to Jerusalem; and the Son of man shall be betrayed to the chief priests and scribes; and they will condemn Him to death,
« Boyoka! Tozali solo kokende na Yelusalemi; Mwana na Moto akokabama na maboko ya bakonzi ya Banganga-Nzambe mpe ya balakisi ya Mobeko; bakokatela Ye etumbu ya kufa
19 and they will deliver Him to the Gentiles to mock, and scourge, and crucify Him: and on the third day He will rise.
mpe bakokaba Ye na maboko ya bapagano mpo ete baseka Ye, babeta Ye fimbu mpe babaka Ye na ekulusu. Mpe na mokolo ya misato, akosekwa. »
20 Then the mother of the sons of Zebedee came to Him with her sons, worshiping and asking something from Him.
Bongo mama ya bana mibali ya Zebede ayaki epai ya Yesu, elongo na bana na ye ya mibali, mpe agumbamaki liboso na Ye mpo na kosenga Ye eloko moko.
21 And He said to her, What do you wish? She says to Him, Tell me that these my two sons may sit, the one on thy right, and one on thy left, in thy kingdom.
Yesu atunaki ye: — Olingi nini? Azongisaki: — Laka ngai ete bana na ngai mibale oyo ya mibali bakovanda kati na Bokonzi na Yo: moko na ngambo ya loboko na Yo ya mobali, mpe mosusu, na ngambo ya loboko na Yo ya mwasi.
22 And Jesus responding said, You know not what you are asking. Are you able to drink the cup which I am about to drink? They say to Him, We are able.
Yesu azongiselaki bango: — Bozali kososola te makambo oyo bozali kosenga! Boni, bokoki komela kopo oyo Ngai nakomela? Bazongisaki: — Iyo, tokoki.
23 And He says to them, You shall indeed drink my cup, but to sit on my right, and on my left, this is not mine to give, but it belongs to those for whom it has been prepared by my Father.
Yesu alobaki na bango: — Solo, bokomela na bino kopo oyo Ngai nakomela; kasi likambo ya kovanda na ngambo ya loboko na Ngai ya mobali to na ngambo ya loboko na Ngai ya mwasi, Ngai nakoki te kopesela yango ndingisa; bisika wana ezali ya bato oyo Tata na Ngai abongisela bango yango.
24 And the ten hearing were indignant concerning the two brothers.
Tango bayekoli mosusu zomi bayokaki makambo wana, basilikelaki bandeko mibale wana.
25 But Jesus calling them to Him, said, You know that the rulers of the Gentiles domineer over them, and the great ones exercise authority over them.
Kasi Yesu abengaki bango nyonso mpe alobaki na bango: — Boyebi malamu ete bakonzi ya bikolo bakonzaka bato ya bikolo oyo ezali na se ya bokonzi na bango, mpe bakalaka ya lokumu bakonzaka bato oyo bazali na se ya bokonzi na bango.
26 It shall not be so among you; but whosoever may wish to be great among you, shall be your servant;
Esengeli te kozala bongo kati na bino. Nzokande, tika ete moto nyonso oyo alingi kozala moto monene kati na bino azala mosali na bino;
27 and whosoever may wish to be first among you, shall be your slave:
mpe tika ete moto nyonso oyo alingi kozala moto ya liboso kati na bino azala mowumbu na bino!
28 as the Son of man came not to be served, but to serve, and to give His soul a ransom for many.
Pamba te Mwana na Moto ayaki te mpo ete basalela Ye; kasi ayaki nde kosala mpo na bato, mpe kopesa bomoi na Ye lokola motuya ya kofuta mpo na kosikola bato ebele.
29 And they going out from Jericho, a great multitude followed Him.
Tango Yesu elongo na bayekoli na Ye balongwaki na Jeriko, bato ebele balandaki Yesu.
30 And behold, two blind men sitting by the wayside, hearing that Jesus is passing by, cried out, saying; Have mercy on us, O son of David.
Bakufi miso mibale bazalaki ya kovanda pembeni ya nzela; tango bayokaki ete Yesu azali koleka, bagangaki: — Nkolo, Mwana ya Davidi, yokela biso mawa!
31 And the multitude rebuked them, that they should keep silent. And they cried out the more, saying; Have mercy on us, O Lord, son of David.
Bato bazalaki kopamela bango mpo ete bakanga minoko na bango, kasi bango bagangaki lisusu makasi: — Nkolo, mwana ya Davidi, yokela biso mawa!
32 Jesus standing, called them, and said, What do you wish that I shall do unto you?
Yesu atelemaki, abengaki bango mpe atunaki bango: — Bolingi nasala nini mpo na bino?
33 They say unto Him, Lord, that our eyes may be opened.
Bazongiselaki Ye: — Nkolo, sala ete tomona.
34 And Jesus being moved with compassion, touched their eyes: and immediately they looked up; and followed Him.
Yesu ayokelaki bango mawa mpe asimbaki miso na bango; mpe, mbala moko, bakomaki komona mpe balandaki Ye.

< Matthew 20 >