< 列王纪下 25 >

1 西底家背叛巴比伦王。他作王第九年十月初十日,巴比伦王尼布甲尼撒率领全军来攻击耶路撒冷,对城安营,四围筑垒攻城。
Pea ʻi hono hiva taʻu ʻo ʻene pule, ʻi hono hongofulu ʻoe māhina, pea ʻi hono hongofulu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, naʻe hoko ʻo pehē, naʻe haʻu ʻa Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, ʻaia mo ʻene tau kotoa pē, ke tauʻi ʻa Selūsalema, pea naʻa nau fakatoka ʻae tau ki ai; pea naʻa nau langa ʻae ngaahi kolo ki ai ʻo fakatakamilo.
2 于是城被围困,直到西底家王十一年。
Pea naʻe kāpui ʻae kolo ʻaki ʻae tau ʻo aʻu ki he taʻu ʻe hongofulu ma taha ʻoe tuʻi ko Setikia.
3 四月初九日,城里有大饥荒,甚至百姓都没有粮食。
Pea ʻi hono hiva ʻoe ʻaho ʻi hono fā ʻoe māhina, naʻe lahi ʻae honge ʻi he kolo, pea naʻe ʻikai ha meʻakai ki he kakai ʻoe fonua.
4 城被攻破,一切兵丁就在夜间从靠近王园两城中间的门逃跑。迦勒底人正在四围攻城,王就向亚拉巴逃走。
Pea naʻe kapa ʻae kolo, pea naʻe hola ʻae kau tangata [tau ]kotoa pē ʻi he poʻuli ʻi he hala ʻoe matapā ʻi he vahaʻa ʻoe ongo ʻā maka, ʻaia ʻoku ofi ki he ngoue ʻae tuʻi; (ka ko eni naʻe ʻāʻi ʻae kolo ʻe he kakai Kalitia: ) pea naʻe ʻalu [ʻae tuʻi ]ʻi he hala ki he toafa.
5 迦勒底的军队追赶王,在耶利哥的平原追上他;他的全军都离开他四散了。
Pea naʻe tuli ʻae tuʻi ʻe he tau ʻae kakai Kalitia, ʻonau maʻu atu ʻi he toafa ʻo Sioatani, ka kuo movetevete ʻene tau kotoa pē meiate ia.
6 迦勒底人就拿住王,带他到在利比拉的巴比伦王那里审判他。
Ko ia naʻa nau puke ʻae tuʻi, mo ʻohake ia ki he tuʻi ʻo Papilone ʻi Lipila; pea naʻa nau fakamaauʻi ia.
7 在西底家眼前杀了他的众子,并且剜了西底家的眼睛,用铜链锁着他,带到巴比伦去。
Pea naʻa nau tāmateʻi ʻae ngaahi foha ʻo Setikia ʻi hono ʻao, pea naʻe kapeʻi ʻae mata ʻo Setikia, pea haʻi ia ʻaki ʻae haʻi palasa, pea naʻe ʻave ia ki Papilone.
8 巴比伦王尼布甲尼撒十九年五月初七日,巴比伦王的臣仆、护卫长尼布撒拉旦来到耶路撒冷,
Pea ʻi hono nima ʻoe māhina, ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻoe māhina, ʻaia ko hono hongofulu ma hiva taʻu ʻoe tuʻi ko Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻe haʻu ai ki Selūsalema ʻa Nepusaletani, ko e ʻeiki pule ʻoe kau leʻo, ko e tamaioʻeiki ʻae tuʻi ʻo Papilone.
9 用火焚烧耶和华的殿和王宫,又焚烧耶路撒冷的房屋,就是各大户家的房屋。
Pea naʻe tutu ʻe ia ʻae fale ʻo Sihova, mo e fale ʻoe tuʻi, mo e ngaahi fale kotoa pē ʻo Selūsalema, mo e fale ʻoe tangataʻeiki kotoa pē naʻa ne tutu ia ʻaki ʻae afi.
10 跟从护卫长迦勒底的全军就拆毁耶路撒冷四围的城墙。
Pea ko e tau kotoa pē ʻoe kakai Kalitia, ʻaia naʻe ʻi he ʻeiki pule ʻoe leʻo, naʻa nau holoki hifo ʻae ngaahi ʻā maka ʻo Selūsalema, ʻo takatakai.
11 那时护卫长尼布撒拉旦将城里所剩下的百姓,并已经投降巴比伦王的人,以及大众所剩下的人,都掳去了。
Pea ko hono toe ʻoe kakai naʻe tuku ʻi he kolo, pea mo e kau hola naʻe hoko ki he tuʻi ʻo Papilone, mo hono toenga ʻoe kakai tokolahi, naʻe fetuku ʻakinautolu ʻe Nepusaletani ko e ʻeiki pule ʻoe kau leʻo ʻo ne ʻave.
12 但护卫长留下些民中最穷的,使他们修理葡萄园,耕种田地。
Ka naʻe tuku ʻe he ʻeiki pule ʻoe kau leʻo ʻae kakai masiva ʻoe fonua ke nau tauhi ngoue vaine, mo tō ngoue.
13 耶和华殿的铜柱,并耶和华殿的盆座和铜海,迦勒底人都打碎了,将那铜运到巴比伦去了,
Pea ko e ngaahi pou palasa naʻe ʻi he fale ʻo Sihova, mo e ngaahi tuʻunga, mo e ʻaiʻanga vai palasa ʻaia naʻe ʻi he fale ʻo Sihova, naʻe tā ʻo lailaiki ʻe he kakai Kalitia, ʻonau fetuku ʻae palasa ki Papilone.
14 又带去锅、铲子、蜡剪、调羹,并所用的一切铜器,
Pea ko e ngaahi kulo, mo e ngaahi huo, mo e ngaahi helekosi maama, mo e ngaahi sēpuni, mo e ngaahi ipu palasa ʻaia naʻa nau fai ʻaki ʻae ngāue, naʻa nau fetuku ʻo ʻave.
15 火鼎、碗,无论金的银的,护卫长也都带去了。
Mo e ngaahi ipu ʻaiʻanga afi, mo e ngaahi ipu luoluo, mo e ngaahi meʻa koula, ʻi he koula, mo e siliva ʻi he siliva, naʻe ʻave ia ʻe he ʻeiki pule ʻoe kau leʻo.
16 所罗门为耶和华殿所造的两根铜柱、一个铜海,和几个盆座,这一切的铜,多得无法可称。
Ko e pou ʻe ua, mo e ʻaiʻanga vai ʻe taha, mo e ngaahi tuʻunga ʻaia naʻe ngaohi ʻe Solomone ki he fale ʻo Sihova: ko e palasa ʻoe ngaahi meʻa ni naʻe ʻikai faʻa lau hono mamafa.
17 这一根柱子高十八肘,柱上有铜顶,高三肘;铜顶的周围有网子和石榴,都是铜的。那一根柱子,照此一样,也有网子。
Ko hono lōloa ʻoe pou ʻe taha ko e hanga ʻe tolungofulu ma ono; pea ko e ʻuluʻi pou ko e palasa ia: pea ko e ʻuluʻi pou ko e hanga ia ʻe ono; pea naʻe palasa kotoa pē ʻae ngāue fihifihi mo e ngaahi fuaʻi ʻakau naʻe takatakai ʻi he ʻuluʻi pou: pea naʻe tatau mo ia ʻae ngāue fihifihi ʻi hono ua ʻoe pou.
18 护卫长拿住大祭司西莱雅、副祭司西番亚,和三个把门的,
Pea naʻe ʻave ʻe he ʻeiki pule ʻoe kau leʻo ʻa Selaia ko e taulaʻeiki lahi, mo Sefanaia ko hono ua ʻoe taulaʻeiki, mo e kau leʻo matapā ʻe toko tolu.
19 又从城中拿住一个管理兵丁的官,并在城里所遇常见王面的五个人和检点国民军长的书记,以及城里遇见的国民六十个人。
Pea naʻe ʻave ʻe ia mei he kolo ʻae matāpule ʻe taha naʻe pule ki he kau tangata tau, mo e kau tangata ʻe toko nima ʻokinautolu naʻe ʻi he ʻao ʻoe tuʻi, ʻaia naʻe ʻilo ʻi he kolo, mo e tangata naʻe tuʻu ki muʻa ʻi he kau tangata tohi ʻoe tau, ʻaia naʻe tānaki ʻae kakai ʻoe fonua, mo e kau tangata ʻe toko onongofulu ʻoe kakai ʻoe fonua ʻaia naʻe ʻilo ʻi he kolo:
20 护卫长尼布撒拉旦将这些人带到在利比拉的巴比伦王那里。
Naʻe ʻave ʻakinautolu ni ʻe Nepusaletani, ko e ʻeiki pule ʻoe kau leʻo, pea ne ʻomi ʻakinautolu ki he tuʻi ʻo Papilone ki Lipila.
21 巴比伦王就把他们击杀在哈马地的利比拉。这样,犹大人被掳去离开本地。
Pea naʻe taaʻi ʻakinautolu ʻe he tuʻi ʻo Papilone, ʻo ne tāmateʻi ʻakinautolu ʻi Lipila ʻi he fonua ʻo Hemati. Naʻe pehē ʻae fetuku ʻae kakai Siuta ke mamaʻo mei honau fonua.
22 至于犹大国剩下的民,就是巴比伦王尼布甲尼撒所剩下的,巴比伦王立了沙番的孙子、亚希甘的儿子基大利作他们的省长。
Pea ko e kakai ʻoe fonua ʻaia naʻe toe ʻi he fonua ʻo Siuta, ʻaia naʻe tuku ʻe Nepukanesa ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻe fakanofo ke pule kiate kinautolu ʻa Ketalia ko e foha ʻo ʻAhikami, ko e foha ʻo Safani.
23 众军长和属他们的人听见巴比伦王立了基大利作省长,于是军长尼探雅的儿子以实玛利、加利亚的儿子约哈难、尼陀法人单户篾的儿子西莱雅、玛迦人的儿子雅撒尼亚,和属他们的人都到米斯巴见基大利。
Pea ʻi he fanongo ʻae ngaahi ʻeiki naʻe pule ki he ngaahi kongakau, ʻakinautolu mo ʻenau kakai, ʻo pehē kuo fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Papilone ʻa Ketalia ke pule ia, naʻe haʻu ai kia Ketalia ʻi Misipa, ʻio, ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Netania, mo Sohanani ko e foha ʻo Kalia, mo Selaia ko e foha ʻo Tanumeti ko e tangata Nitofa, mo Seasania ko e foha ʻoe tangata ʻo Meaka, ʻakinautolu mo ʻenau kakai.
24 基大利向他们和属他们的人起誓说:“你们不必惧怕迦勒底臣仆,只管住在这地服事巴比伦王,就可以得福。”
Pea naʻe fuakava ʻa Ketalia kiate kinautolu, pea mo ʻenau kakai, ʻo ne pehē kiate kinautolu, “ʻOua naʻa mou manavahē ke hoko ko e kau tamaioʻeiki ki he kakai Kalitia: nofo ʻi he fonua, pea tauhi ʻae tuʻi ʻo Papilone; pea te mou lelei ai.”
25 七月间,宗室以利沙玛的孙子、尼探雅的儿子以实玛利带着十个人来,杀了基大利和同他在米斯巴的犹大人与迦勒底人。
Ka naʻe hoko ʻo pehē ʻi hono fitu ʻoe māhina, naʻe haʻu ai ʻa ʻIsimeʻeli ko e foha ʻo Netania, ko e foha ʻo ʻIlisama ʻi he hako ʻoe tuʻi, ko ia mo e kau tangata ʻe toko hongofulu, ʻo ne taaʻi ʻa Ketalia, pea pekia ai ia, mo e kau Siu mo e kau Kalitia naʻe ʻiate ia ʻi Misipa.
26 于是众民,无论大小,连众军长;因为惧怕迦勒底人,都起身往埃及去了。
Pea naʻe tuʻu hake ʻae kakai kotoa pē, ʻae siʻi mo e lahi, mo e ngaahi ʻeiki ʻoe ngaahi kautau, pea naʻa nau haʻu ki ʻIsipite; he naʻa nau manavahē ki he kakai Kalitia.
27 犹大王约雅斤被掳后三十七年,巴比伦王以未·米罗达元年十二月二十七日,使犹大王约雅斤抬头,提他出监;
Pea ʻi hono tolungofulu ma fitu ʻoe taʻu ʻoe nofo pōpula ʻa Sihoiakini ko e tuʻi ʻo Siuta, ʻi hono hongofulu ma ua ʻoe māhina, ʻi he ʻaho ʻe uofulu ma fitu ʻoe māhina, ʻi he taʻu naʻe kamata ʻene pule ʻa Ivili-Melotaki ko e tuʻi ʻo Papilone, naʻa ne hiki hake ʻae ʻulu ʻo Sihoiakini ko e tuʻi ʻo Siuta mei he fale fakapōpula:
28 又对他说恩言,使他的位高过与他一同在巴比伦众王的位,
Pea naʻa ne lea ʻofa kiate ia, pea naʻa ne hiki hono nofoʻa fakatuʻi ke māʻolunga ʻi he ngaahi nofoʻa fakatuʻi ʻoe ngaahi tuʻi naʻe nofo mo ia ʻi Papilone;
29 给他脱了囚服。他终身常在 巴比伦王面前吃饭。
Pea naʻe fetongi hono ngaahi kofu fakafalepōpula: pea naʻe kai mā ia ʻi hono ʻao ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui.
30 王赐他所需用的食物,日日赐他一分,终身都是这样。
Pea ko ʻene meʻakai naʻe tufa maʻuaipē mei he tuʻi, ko e tufakanga ki he ʻaho taki taha, ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻene moʻui.

< 列王纪下 25 >