< Awicyih 1 >

1 Israel sangpahrang David a capa Solomon ak awicyih taw;
LOS proverbios de Salomón, hijo de David, rey de Israel:
2 Cyihnaak ingkaw cawngpyinaak, zaaksimnaak thaikhqi siimsak ham,
Para entender sabiduría y doctrina; para conocer las razones prudentes;
3 Dyngnaak, awitlyknaak, pekbonaak a awm kaana hawnaak thai ham ingkaw cawngpyinaak ak thym pawmnaak thai ham;
Para recibir el consejo de prudencia, justicia, y juicio y equidad;
4 Khawk hangkhqi khawsimnaak taaksak ham ingkaw, cacoenkhqi khawkpoek thainaak taaksak ham;
Para dar sagacidad á los simples, y á los jóvenes inteligencia y cordura.
5 Thlakcyikhqi ing siim unawh a mi cyihnaak a pungnaak khqoet nawh, khawkpoek thaikhqi ing khawkpoeknaak thai a mi taaknaak khqoet hamna,
Oirá el sabio, y aumentará el saber; y el entendido adquirirá consejo;
6 Awicyih ingkaw ak kqawncaihnaakkhqi, thlakcyi ak awi ingkaw a mik awih kqawn zaaksimnaak thai nace awm hy.
Para entender parábola y declaración; palabras de sabios, y sus dichos oscuros.
7 Bawipa kqihchahnaak taw cyihnaak a kungpyina awm nawh; Cehlai, thlakqawkhqi ingtaw cyihnaak ingkaw cawngpyinaak husit uhy.
El principio de la sabiduría es el temor de Jehová: los insensatos desprecian la sabiduría y la enseñanza.
8 Ka capa, na pa cawngpyinaak ce ngai nawh, na nu cawngpyinaak ce koeh hoet.
Oye, hijo mío, la doctrina de tu padre, y no desprecies la dirección de tu madre:
9 Na lu hamna khqaipai leek soeihna awm nawh, na hawng hamna aawi hun leek soeihna awm kaw.
Porque adorno de gracia serán á tu cabeza, y collares á tu cuello.
10 Ka capa, thlakchekhqi ing a ni zoek awh koeh ngai kawp ti.
Hijo mío, si los pecadores te quisieren engañar, no consientas.
11 “Kami venna law lah, thlang a thi lawng sak lah usih, thlakche ak qeenkhqi ce qym khqi lah usih;
Si dijeren: Ven con nosotros, pongamos asechanzas á la sangre, acechemos sin motivo al inocente;
12 Ceikhui amyihna a hqingpumna daih khqi lah usih, phyi khui amyihna. (Sheol h7585)
Los tragaremos vivos como el sepulcro, y enteros, como los que caen en sima; (Sheol h7585)
13 A phuk tlotlokhqi ni ham kawm saw, thlang a theem ni qawtkhqi ing ni im ce nik bee kaw.
Hallaremos riquezas de todas suertes, henchiremos nuestras casas de despojos;
14 “Kami venawh bang lawlawt nawh taw, tangka bawm ni qup haih kawm uh,” a mi ti awh,
Echa tu suerte entre nosotros; tengamos todos una bolsa:
15 Ka capa, a ming lakawh koeh boei nawh, a mi lam awhkawng phleng qu kawp ti.
Hijo mío, no andes en camino con ellos; aparta tu pie de sus veredas:
16 A mi khaw ce thawlhnaak lam benna kaan unawh, thi ak lawngsak hamna a ming hqii tawn sak uhy.
Porque sus pies correrán al mal, é irán presurosos á derramar sangre.
17 Lawk ce ak chaap maina zan ni, kawmyih phaa a haiawh awm.
Porque en vano se tenderá la red ante los ojos de toda ave;
18 Cekkhqi taw a mimah thi ce lawngsak unawh a mi hqingnaak ak plamsakkhqi ni.
Mas ellos á su propia sangre ponen asechanzas, y á sus almas tienden lazo.
19 Ceamyihna ni, a mak thymna ak kamvaakhqi lam taw; ami boei a hqingnaak ce lawh pe uhy.
Tales son las sendas de todo el que es dado á la codicia, [la cual] prenderá el alma de sus poseedores.
20 Chawmkeeng awh cyihnaak ce khawteh na khyy nawh, Chawmkeeng tung keengawh ce khyy hy;
La sabiduría clama de fuera, da su voz en las plazas:
21 Thlang khawzah ang cunnaak ang lungkil awh ce khyy nawh, khawkkhui lutnaak vawng chawmkeeng awhce khyy hy.
Clama en los principales lugares de concurso; en las entradas de las puertas de la ciudad dice sus razones:
22 Nangmih khawk hangkhqi aw, i qyt dy nu khaw na mi hang hly? I qyt dy nu a nik husit khqi huhsitnaak khuiawh na mi awm hly, thlakqawkhqi ing cyihnaak na mi maa hly?
¿Hasta cuándo, oh simples, amaréis la simpleza, y los burladores desearán el burlar, y los insensatos aborrecerán la ciencia?
23 Ka ni toelnaakkhqi benna voei law uh: Ngai lah uh, na mik khanawh kang myihla theeh kawng nyng saw, kak awi zaaksimnaak ni pekkhqi kawng.
Volveos á mi reprensión: he aquí yo os derramaré mi espíritu, y os haré saber mis palabras.
24 Nik khykhqi nyng, ni maa uhyk ti, ka kut soeng nyng, uca ingawm am do uhyk ti;
Por cuanto llamé, y no quisisteis; extendí mi mano, y no hubo quien escuchase;
25 Ka khawkhannaakkhqi boeih ikawna am ngai unawh, ka ni toelnaakkhqi boeih ce hooet uhyk ti.
Antes desechasteis todo consejo mío, y mi reprensión no quisisteis:
26 Ceamyihna awmsaw, kai ingawm na mi zoseet nyn awh ni qaih nak khqi kawng nyng saw, kyinaak na mi sawng lawawh ni qaih nak khqi kawng nyng.
También yo me reiré en vuestra calamidad, y me burlaré cuando [os] viniere lo que teméis;
27 Na mi lynak hlinu amyihna a thoeng law nawh, na mi zoseetnaak tym ing a pha lawawh, kyinaak ingkaw ngaihangnaak namik khanawh a pha law awh.
Cuando viniere como una destrucción lo que teméis, y vuestra calamidad llegare como un torbellino; cuando sobre vosotros viniere tribulación y angustia.
28 Chawh ce, nik khy kawm uh tik saw, cesei-awm am nim hlat khqi kawng: mymcang hii awh ni sui kawm uk tik saw, ceseiawm am ni hu kawm uk ti;
Entonces me llamarán, y no responderé; buscarme han de mañana, y no me hallarán:
29 Cyihnaak maa unawh, Bawipa kqihchahnaak ce ama mik tyhnaak ak caming.
Por cuanto aborrecieron la sabiduría, y no escogieron el temor de Jehová,
30 Ka khawkhannaak pynoet ca mai awm am ngaih unawh, ka toelthamnaak boeih ce a mi huhsit caming.
Ni quisieron mi consejo, y menospreciaron toda reprensión mía:
31 Ceamyihna awmsaw a mi khawsak ak thaih qah ce aii kawm usaw, a mik poeknaak ing qoh kawm uh.
Comerán pues del fruto de su camino, y se hartarán de sus consejos.
32 Thlakchekhqi hu benna nawngnaak ing a mimah him khqi kawm saw, ak qawkhqi ang ngaihdingnaak ing amimah moeng sak khqi kaw.
Porque el reposo de los ignorantes los matará, y la prosperidad de los necios los echará á perder.
33 Kak awi ak haanaak taw ak ding cana khaw sa kawm usaw, zoseetnaak khuiawh awm ngaiqeep cana khawsa kawm uh.
Mas el que me oyere, habitará confiadamente, y vivirá reposado, sin temor de mal.

< Awicyih 1 >