< Luka 23 >

1 Toah amkhueng paroeai kaminawk loe angthawk o moe, anih to Pilat khaeah caeh o haih.
तब सारी सभा उठकर यीशु को पिलातुस के पास ले गई।
2 Nihcae mah anih to kasae net o, Hae kami mah kaminawk aling moe, Caesar khaeah tamut paek han ai ah lok a thuih, angmah hoi angmah to Kri, Siangpahrang ni, tiah a thuih, tiah a naa o.
और वे यह कहकर उस पर दोष लगाने लगे, “हमने इसे लोगों को बहकाते और कैसर को कर देने से मना करते, और अपने आपको मसीह, राजा कहते हुए सुना है।”
3 Pilat mah anih to lokdueng, Nang loe Judahnawk ih Siangpahrang maw? tiah a naa. Anih mah, Na thuih ih baktiah ka oh, tiah a naa.
पिलातुस ने उससे पूछा, “क्या तू यहूदियों का राजा है?” उसने उसे उत्तर दिया, “तू आप ही कह रहा है।”
4 Pilat mah kalen koek qaima hoi rangpuinawk khaeah, Hae kami zaehaih ka hnu ai, tiah a naa.
तब पिलातुस ने प्रधान याजकों और लोगों से कहा, “मैं इस मनुष्य में कुछ दोष नहीं पाता।”
5 To naah nihcae mah tha hoi hangh o, Hae kami loe Kalili hoi kamtong hae ahmuen khoek to, Judah prae thung boih ah patukhaih sah kami, minawk ih palungthin pahruek kami ah oh, tiah a naa o.
पर वे और भी दृढ़ता से कहने लगे, “यह गलील से लेकर यहाँ तक सारे यहूदिया में उपदेश दे देकर लोगों को भड़काता है।”
6 Pilat mah Kalili, tih ih lok to thaih naah, anih loe Kalili kami maw, tiah a dueng.
यह सुनकर पिलातुस ने पूछा, “क्या यह मनुष्य गलीली है?”
7 Akra ai ah Jesu loe Herod ukhaih thungah kaom kami ni, tito Pilat mah panoek naah, Anih to Herod khaeah patoeh, Herod loe to nathuem ah Jerusalem ah oh.
और यह जानकर कि वह हेरोदेस की रियासत का है, उसे हेरोदेस के पास भेज दिया, क्योंकि उन दिनों में वह भी यरूशलेम में था।
8 Herod mah Jesu to hnuk naah, paroeai oephaih to tawnh: anih khae hoi thaih ih paroeai hmuennawk oh pongah, anih hnuk han koehhaih loe sawk parai boeh; anih mah sak ih dawnrai hmuen to hnuk han a koeh.
हेरोदेस यीशु को देखकर बहुत ही प्रसन्न हुआ, क्योंकि वह बहुत दिनों से उसको देखना चाहता था: इसलिए कि उसके विषय में सुना था, और उसका कुछ चिन्ह देखने की आशा रखता था।
9 Anih mah pop parai ah lok to dueng; toe Jesu mah anih han tidoeh pathim pae ai.
वह उससे बहुत सारी बातें पूछता रहा, पर उसने उसको कुछ भी उत्तर न दिया।
10 Qaima hoi ca tarik kaminawk to ahmuen ah angdoet o moe, anih to zaehaih net o.
१०और प्रधान याजक और शास्त्री खड़े हुए तन मन से उस पर दोष लगाते रहे।
11 Herod hoi anih ih misatuh kaminawk mah Jesu to tiah doeh poek o ai, pahnui o thuih, anih hanah kahoih kahni to angkhuk o sak moe, Pilat khaeah patoeh o let.
११तब हेरोदेस ने अपने सिपाहियों के साथ उसका अपमान करके उपहास किया, और भड़कीला वस्त्र पहनाकर उसे पिलातुस के पास लौटा दिया।
12 To na ni roe ah Pilat hoi Herod loe ampui ah oh hoi: canghniah loe maeto hoi maeto misa ah ni oh hoi.
१२उसी दिन पिलातुस और हेरोदेस मित्र हो गए। इसके पहले वे एक दूसरे के बैरी थे।
13 Pilat loe kalen koek qaima, ukkungnawk hoi kaminawk to nawnto kawk moe, nihcae khaeah,
१३पिलातुस ने प्रधान याजकों और सरदारों और लोगों को बुलाकर उनसे कहा,
14 hae kami mah misa angthawk hanah kaminawk to pacuek, tiah na thuih o pongah kai khaeah nang hoih o: khenah, nangcae hma ah anih hae lok ka caek boeh, toe na net o ih zaehaih baktiah hae kami nuiah zaehaih tidoeh ka hnu ai.
१४“तुम इस मनुष्य को लोगों का बहकानेवाला ठहराकर मेरे पास लाए हो, और देखो, मैंने तुम्हारे सामने उसकी जाँच की, पर जिन बातों का तुम उस पर दोष लगाते हो, उन बातों के विषय में मैंने उसमें कुछ भी दोष नहीं पाया है;
15 Herod mah doeh a sakpazaehaih hnu ai: anih khaeah doeh kang patoeh o boeh, khenah, anih mah duek han kakrah sak ih zaehaih tidoeh om ai.
१५न हेरोदेस ने, क्योंकि उसने उसे हमारे पास लौटा दिया है: और देखो, उससे ऐसा कुछ नहीं हुआ कि वह मृत्यु के दण्ड के योग्य ठहराया जाए।
16 To pongah anih to ka thuitaek moe, ka prawt han, tiah a naa.
१६इसलिए मैं उसे पिटवाकर छोड़ देता हूँ।”
17 (To poih thungah anih mah kami maeto rangpuinawk khaeah prawt pae han angaih).
१७पिलातुस पर्व के समय उनके लिए एक बन्दी को छोड़ने पर विवश था।
18 To naah nihcae boih mah, Hae kami hae hum ah loe, Barabba to kaicae khae prawt ah, tiah nawnto hang o:
१८तब सब मिलकर चिल्ला उठे, “इसका काम तमाम कर, और हमारे लिये बरअब्बा को छोड़ दे।”
19 (Barabba loe vangpui thungah misa angthawk kami ah oh moe, kami hum pongah thongim ah pakhrak o).
१९वह किसी बलवे के कारण जो नगर में हुआ था, और हत्या के कारण बन्दीगृह में डाला गया था।
20 Pilat mah Jesu to prawt han koeh pongah, nihcae khaeah lokthuih let.
२०पर पिलातुस ने यीशु को छोड़ने की इच्छा से लोगों को फिर समझाया।
21 Toe nihcae mah, Thinglam pong takhing ah, thinglam pong takhing ah, tiah hangh o.
२१परन्तु उन्होंने चिल्लाकर कहा, “उसे क्रूस पर चढ़ा, क्रूस पर!”
22 Pilat mah nihcae khaeah vai thumto, Tipongah, hae kami mah tih zaehaih maw sak? Anih hum hanah zaehaih tidoeh ka hnu ai: to pongah anih to ka thuitaek moe, ka prawt han, tiah a naa o.
२२उसने तीसरी बार उनसे कहा, “क्यों उसने कौन सी बुराई की है? मैंने उसमें मृत्युदण्ड के योग्य कोई बात नहीं पाई! इसलिए मैं उसे पिटवाकर छोड़ देता हूँ।”
23 Toe anih to thinglam pong takhing ah, tiah kanung aep ah a hangh o. To naah rangpuinawk hoi kalen koek qaima ih lok mah pazawk.
२३परन्तु वे चिल्ला चिल्लाकर पीछे पड़ गए, कि वह क्रूस पर चढ़ाया जाए, और उनका चिल्लाना प्रबल हुआ।
24 Nihcae mah hnik o ih baktih toengah Pilat mah paroi pae.
२४अतः पिलातुस ने आज्ञा दी, कि उनकी विनती के अनुसार किया जाए।
25 Nihcae mah prawt han hnik o ih, misa angthawk moe, kami hum pongah, thongim ah pakhrak ih Barabba to nihcae khaeah a prawt pae; Jesu to angmacae koeh baktiah sak hanah nihcae khaeah a paek.
२५और उसने उस मनुष्य को जो बलवे और हत्या के कारण बन्दीगृह में डाला गया था, और जिसे वे माँगते थे, छोड़ दिया; और यीशु को उनकी इच्छा के अनुसार सौंप दिया।
26 Anih to loklam ah a acaeh o haih li naah, vangta bang hoiah angzo, Cyrene prae ah kaom, Simon to a naeh o moe, Jesu hnukah thinglam aput o sak.
२६जब वे उसे लिए जा रहे थे, तो उन्होंने शमौन नाम एक कुरेनी को जो गाँव से आ रहा था, पकड़कर उस पर क्रूस को लाद दिया कि उसे यीशु के पीछे-पीछे ले चले।
27 Paroeai kaminawk anih hnukah bang o, palungset hoiah kaqah nongpatanawk doeh anih hnukah bang o toeng.
२७और लोगों की बड़ी भीड़ उसके पीछे हो ली: और बहुत सारी स्त्रियाँ भी, जो उसके लिये छाती-पीटती और विलाप करती थीं।
28 Jesu nihcae khaeah angqoi moe, Jerusalem canunawk, kai na qah o haih hmah, nangmacae hoi na caanawk to qah o haih ah.
२८यीशु ने उनकी ओर फिरकर कहा, “हे यरूशलेम की पुत्रियों, मेरे लिये मत रोओ; परन्तु अपने और अपने बालकों के लिये रोओ।
29 Khenah, nihcae mah, Zokpom vai ai caa kak kaminawk hoi nawkta tahnu naesak vai ai nongpatanawk loe tahamhoih o, tiah thuih ih ninawk to pha tih.
२९क्योंकि वे दिन आते हैं, जिनमें लोग कहेंगे, ‘धन्य हैं वे जो बाँझ हैं, और वे गर्भ जो न जने और वे स्तन जिन्होंने दूध न पिलाया।’
30 To naah nihcae mah, Maesangnawk khaeah, Kaicae hae tanim thui ah; maesomnawk khaeah, Kaicae hae taet ah, tiah naa o tih.
३०उस समय ‘वे पहाड़ों से कहने लगेंगे, कि हम पर गिरो, और टीलों से कि हमें ढाँप लो।’
31 Nihcae mah kahing thing to hae tiah sah o nahaeloe, kangqo thing cae loe kawbangah maw sah o tih? tiah a naa.
३१“क्योंकि जब वे हरे पेड़ के साथ ऐसा करते हैं, तो सूखे के साथ क्या कुछ न किया जाएगा?”
32 Kami kazae hnik doeh thinglam pong takhing hanah anih hoi nawnto caeh o haih.
३२वे और दो मनुष्यों को भी जो कुकर्मी थे उसके साथ मार डालने को ले चले।
33 Kalvary, tiah kawk ih ahmuen to phak o naah loe, anih to thinglam pongah takhing o, kami zae hnik doeh bantang bangah maeto, banqoi bangah kalah maeto takhing o toeng.
३३जब वे उस जगह जिसे खोपड़ी कहते हैं पहुँचे, तो उन्होंने वहाँ उसे और उन कुकर्मियों को भी एक को दाहिनी और दूसरे को बाईं और क्रूसों पर चढ़ाया।
34 Jesu mah, Pa, nihcae to tahmen ah; nihcae loe a sak o ih hmuen to panoek o ai, tiah a naa. Taham khethaih phoisa to azuh o moe, anih ih kahni to amzet o.
३४तब यीशु ने कहा, “हे पिता, इन्हें क्षमा कर, क्योंकि ये जानते नहीं कि क्या कर रहें हैं?” और उन्होंने चिट्ठियाँ डालकर उसके कपड़े बाँट लिए।
35 Kaminawk loe angdoet o moe, khet o. Ukkungnawk mah anih to pahnui o thuih, kalah kaminawk to a pahlong; Sithaw mah qoih ih, Kri ah om nahaeloe, angmah hoi angmah to amhlong nasoe, tiah a naa o.
३५लोग खड़े-खड़े देख रहे थे, और सरदार भी उपहास कर करके कहते थे, “इसने औरों को बचाया, यदि यह परमेश्वर का मसीह है, और उसका चुना हुआ है, तो अपने आपको बचा ले।”
36 Misatuh kaminawk doeh anih khaeah angzoh o, anih to pahnui o thuih moe, anih hanah kathaw tui to paek o,
३६सिपाही भी पास आकर और सिरका देकर उसका उपहास करके कहते थे।
37 Judah Siangpahrang ah na oh nahaeloe, nangmah hoi nangmah to amhlong ah, tiah a naa o.
३७“यदि तू यहूदियों का राजा है, तो अपने आपको बचा!”
38 HAE LOE JUDAHNAWK IH SIANGPAHRANG, tiah Grik ca, Latin ca, Hebru ca hoiah a lu nuiah tarik pae o.
३८और उसके ऊपर एक दोषपत्र भी लगा था: “यह यहूदियों का राजा है।”
39 Thinglam pong takhing ih kami zae maeto mah, Nang loe Kri ah na oh nahaeloe, nangmah hoi nangmah to amhlong ah loe, kaihnik doeh pahlong khae, tiah hang thuih.
३९जो कुकर्मी लटकाए गए थे, उनमें से एक ने उसकी निन्दा करके कहा, “क्या तू मसीह नहीं? तो फिर अपने आपको और हमें बचा!”
40 Toe kalah kami zae maeto mah loe anih to zoeh, Sithaw to na zii ai maw, nang loe anih hoi kangvan ah na ai maw danpaekhaih to na tongh?
४०इस पर दूसरे ने उसे डाँटकर कहा, “क्या तू परमेश्वर से भी नहीं डरता? तू भी तो वही दण्ड पा रहा है,
41 Aihnik loe katoeng lokcaekhaih ni a hak hoi; a sak hoi ih hmuen baktih toengah ni tangqum to a hnuk hoi: toe hae kami loe zaehaih tidoeh sah ai, tiah a naa.
४१और हम तो न्यायानुसार दण्ड पा रहे हैं, क्योंकि हम अपने कामों का ठीक फल पा रहे हैं; पर इसने कोई अनुचित काम नहीं किया।”
42 To pacoengah anih mah Jesu khaeah, Angraeng, siangpahrang ah na ukhaih prae ah phak naah kai na pahnet hmah, tiah a naa.
४२तब उसने कहा, “हे यीशु, जब तू अपने राज्य में आए, तो मेरी सुधि लेना।”
43 Jesu mah anih khaeah, Loktang kang thuih, Vaihniah kai hoi nawnto paradise ah na om tih, tiah a naa.
४३उसने उससे कहा, “मैं तुझ से सच कहता हूँ कि आज ही तू मेरे साथ स्वर्गलोकमें होगा।”
44 Atue tarukto hoi kamtong takawtto karoek to long nui boih ah khoving.
४४और लगभग दोपहर से तीसरे पहर तक सारे देश में अंधियारा छाया रहा,
45 Ni aengh anghmat moe, tempul pakaa ih kahni to hnetto ah angsih.
४५और सूर्य का उजियाला जाता रहा, और मन्दिर का परदा बीच से फट गया,
46 Jesu loe tha hoiah hangh moe, Pa, ka hinghaih Muithla na ban ah kang paek, tiah thuih: to tiah thuih pacoengah a hinghaih qui to apet.
४६और यीशु ने बड़े शब्द से पुकारकर कहा, “हे पिता, मैं अपनी आत्मा तेरे हाथों में सौंपता हूँ।” और यह कहकर प्राण छोड़ दिए।
47 Misatuh angraeng mah to tiah kaom hmuen to hnuk naah, Sithaw to pakoeh moe, Hae loe kami katoeng ni, tiah thuih.
४७सूबेदार ने, जो कुछ हुआ था देखकर परमेश्वर की बड़ाई की, और कहा, “निश्चय यह मनुष्य धर्मी था।”
48 To ahmuen ah nawnto kaom kaminawk boih mah, to tiah kaom hmuennawk to hnuk o naah, angmacae ih saoek to atumh o moe, amlaem o.
४८और भीड़ जो यह देखने को इकट्ठी हुई थी, इस घटना को देखकर छाती पीटती हुई लौट गई।
49 Anih panoek kaminawk boih hoi a hnukbang Kalili prae ih nongpatanawk loe, ahmuen kangthla ah angdoet o moe, to ah kaom hmuennawk to khet o.
४९और उसके सब जान-पहचान, और जो स्त्रियाँ गलील से उसके साथ आई थीं, दूर खड़ी हुई यह सब देख रही थीं।
50 Khenah, Joseph, tiah ahmin kaom kami maeto oh, anih loe lok takroekkung maeto ah oh; anih loe kahoih kami, katoeng kami ah oh:
५०और वहाँ, यूसुफ नामक महासभा का एक सदस्य था, जो सज्जन और धर्मी पुरुष था।
51 (Nihcae lok takroekhaih hoi a sak o ih hmuennawk to anih mah naakrah haih ai: ) anih loe Judahnawk ih vangpui, Arimathea ah kaom kami, Sithaw ukhaih prae zing kami ah oh.
५१और उनके विचार और उनके इस काम से प्रसन्न न था; और वह यहूदियों के नगर अरिमतियाह का रहनेवाला और परमेश्वर के राज्य की प्रतीक्षा करनेवाला था।
52 Anih loe Pilat khaeah caeh moe, Jesu ih qok to hnik.
५२उसने पिलातुस के पास जाकर यीशु का शव माँगा,
53 Qok to a lak moe, puu kahni hoiah ayaw pacoengah, mi doeh aphum vai ai ih, thlung hoiah thuk ih taprong thungah pasong.
५३और उसे उतारकर मलमल की चादर में लपेटा, और एक कब्र में रखा, जो चट्टान में खोदी हुई थी; और उसमें कोई कभी न रखा गया था।
54 To ni loe amprikcaihaih niah oh moe, Sabbath ni to anghnai boeh.
५४वह तैयारी का दिन था, और सब्त का दिन आरम्भ होने पर था।
55 Kalili prae hoiah Jesu hnukbang nongpatanawk loe, Joseph hnukah bang o moe, anih ih qok kawbangmaw pasong o, tito khet hanah, taprong ah caeh o.
५५और उन स्त्रियों ने जो उसके साथ गलील से आई थीं, पीछे-पीछे, जाकर उस कब्र को देखा और यह भी कि उसका शव किस रीति से रखा गया हैं।
56 To pacoengah im ah amlaem o moe, hmuihoihtuinawk to a sak o: toe nihcae loe kaalok baktih toengah Sabbath niah loe anghak o.
५६और लौटकर सुगन्धित वस्तुएँ और इत्र तैयार किया; और सब्त के दिन तो उन्होंने आज्ञा के अनुसार विश्राम किया।

< Luka 23 >